{"id":407205,"date":"2024-07-14T13:22:57","date_gmt":"2024-07-14T11:22:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=407205"},"modified":"2024-07-14T13:23:29","modified_gmt":"2024-07-14T11:23:29","slug":"istorijat-atentata-na-americke-predsjednike-i-politicare","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/14\/istorijat-atentata-na-americke-predsjednike-i-politicare\/","title":{"rendered":"Istorijat atentata na ameri\u010dke predsjednike i politi\u010dare"},"content":{"rendered":"<p>Sino\u0107ni atentat na biv\u0161eg predsjednika SAD Donalda Trampa samo je jedan u duga\u010dkom nizu politi\u010dkog nasilja usmjerenog na ameri\u010dke aktuelne i biv\u0161e predsjednike, kandidate, visoke zvani\u010dnike i lidere pokreta.<\/p>\n<p>Atentat na Donalda Trampa u Pensilvaniji probudio je duhove pro\u0161losti i otvorio bolna sje\u0107anja na istoriju politi\u010dkog nasilja u SAD koja se\u017ee jo\u0161 od osnivanja 1776. godine.<\/p>\n<p><strong>Atentati na aktuelne predsjednike<\/strong><\/p>\n<p>\u0160esnaesti ameri\u010dki predsjednik Abraham Linkoln prvi je aktuelni predsjednik na kog je izvr\u0161en atentat \u2013 14. aprila 1865. godine D\u017don Vilks But upucao je Linkolna u potiljak dok je zajedno sa suprugom gledao predstavu &#8220;Our American Cousin&#8221; u pozori\u0161tu &#8220;Ford&#8221; u Va\u0161ingtonu.<\/p>\n<p>Linkoln je odveden u ku\u0107u preko puta pozori\u0161ta kako bi mu se ukazala pomo\u0107, ali je ujutru narednog dana preminuo. Na predsjedni\u010dkoj funkciji nasledio ga je Endru D\u017donson.<\/p>\n<p>D\u017dejms Abram Garfild drugi je ameri\u010dki predsjednik koji je ubijen na du\u017enosti. Manje od \u010detiri mjeseca nakon \u0161to je izabran za predsjednika 2. jula 1881. godine ubio ga je \u010carls Gito na \u017eeljezni\u010dkoj stanici u Va\u0161ingtonu dok je \u010dekao voz.<\/p>\n<p>Tre\u0107i predsjednik SAD koji je bio meta antentata je Vilijam Makinli, kog je tokom posjete Bafalu ubio anarhista Leon \u010colgo\u0161 6. septembra 1901. godine. Makinli je poslije govora si\u0161ao sa bine i pozdravljao se sa okupljenima kada ga je \u010colgo\u0161 izbliza upucao dva puta u grudi.<\/p>\n<p>Preminuo je nedjelju dana kasnije.<\/p>\n<p>Predsjednik Frenklin D. Ruzvelt pro\u0161ao je neozle\u0111en u pucnjavi u kojoj je ubijen gradona\u010delnik \u010cikaga Anton \u010cermak 1933. godine.<\/p>\n<p>Tridesetpeti predsjednik SAD D\u017don F. Kenedi \u010detvrti je predsjednik koji je ubijen tokom mandata.<\/p>\n<p>Tokom posete Dalasu 22. novembra 1963. godine u 12.30 \u010dasova dok je predsjedni\u010dka kolona vozila prolazila centrom grada, Kenedi je pogo\u0111en snajperom dva puta \u2013 jednom u le\u0111a, jednom u glavu.<\/p>\n<p>Odmah je preba\u010den u bolnicu, ali je 30 minuta kasnije progla\u0161en mrtvim.<\/p>\n<p>Za atentat je optu\u017een Li Harvi Osvald, kog je 24. novembra ubio D\u017dek Rubio.<\/p>\n<p>Predsjedni\u010dku funkciju naslijedio je Lindon D\u017donson.<\/p>\n<p>Septembra 1975. godine, predsjednik D\u017derald Ford pre\u017eiveo je dva atentata \u2013 prvi 5. septembra kada je Linet &#8220;Skviki&#8221; From, \u010dlanica kulta \u010carlsa Mensona, poku\u0161ala da upuca Forda dok je \u0161etao kroz park u Sakrementu, ali se njen pi\u0161tolj zaglavio, prenosi RTS.<\/p>\n<p>Samo 17 dana kasnije, Sara D\u017dejn Mur, povezana sa radikalno ljevi\u010darskim grupama, pucala je na Forda dok je napu\u0161tao hotel u San Francisku, ali ga nije pogodila.<\/p>\n<p>Posljednji ameri\u010dki predsednik koji je pogo\u0111en u atentatu je Ronald Regan, te\u0161ko ranjen 1981. godine i podvrgnut hitnoj operaciji.<\/p>\n<p>Regan je napu\u0161tao hotel u Va\u0161ingtonu nakon \u0161to je odr\u017eao govor, kada je atentator D\u017don Hinkli Mla\u0111i ispalio nekoliko hitaca iz malokalibarskog pi\u0161tolja. \u0408edan od metaka riko\u0161etirao je od predsjedni\u010dku limuzinu i pogodio ga ispod lijevog pazuha.<\/p>\n<p><strong>Biv\u0161i predsjednici i kandidati<\/strong><\/p>\n<p>Dok je vodio kampanju za reizbor, biv\u0161i predsjednik Teodor Ruzvelt je 1912. godine pogo\u0111en je u grudi iz pi\u0161tolja. Sre\u0107om, udar metka apsorbovala je metalna kutija od nao\u010dara u unutra\u0161njem d\u017eepu. Iako je bio upucan, Ruzvelt je odr\u017eao govor sa i dalje zaglavljenim metkom.<\/p>\n<p>Senator Robert F. Kenedi ubijen je tokom trke za Bijelu ku\u0107u u kojoj je bio glavni kandidat Demokratske stranke.<\/p>\n<p>Petog juna 1968. godine kada je napu\u0161tao balsku dvoranu hotela &#8220;Ambasador&#8221; u Los An\u0111elesu upucao ga je iz malokalibarskog pi\u0161tolja 24-godi\u0161nji Palestinac Sirhan Sirhan zbog njegove podr\u0161ke Izraelu nakon \u0160estodnevnog rata.<\/p>\n<p>Kenedi je pogo\u0111en sa tri metka i preminuo je sutradan, a jo\u0161 petoro ljudi je ranjeno.<\/p>\n<p>Tokom predsjedni\u010dke kampanje 1972. godine, u Lorelu u Merilendu guverner Alabame D\u017dord\u017e Volas \u010detiri puta je upucan. Napada\u010d Artur Bremer pogodio je Volasa iz revolvera u grudi i abdomen, a jedan metak mu se zaglavio u ki\u010dmi zbog \u010dega je ostao paralisan do kraja \u017eivota.<\/p>\n<p><strong>Politi\u010dki lideri<\/strong><\/p>\n<p>Veliki broj drugih uticajnih, ali neizabranih, politi\u010dkih figura tako\u0111e su bile mete atentata.<\/p>\n<p>Svakako najpoznatiji me\u0111u njima je Martin Luter King Mla\u0111i, koji je ubijen 1968. godine tek nekoliko mjeseci prije ubistva Bobija Kenedija.<\/p>\n<p>Dok je planirao ogromni nacionalni skup i &#8220;okupaciju&#8221; Va\u0161ingtona, u okviru svoje kampanje &#8220;Siroma\u0161nih ljudi&#8221;, upucan je dok je stajao na terasi u motelu u Memfisu u Tenesiju.<\/p>\n<p>Metak ga je pogodio u obraz, pro\u0161ao kroz vilicu ki\u010dmenu mo\u017edinu i zaglavio se u ramenu. Nakon hitne operacije, King je preminuo u bolnici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sino\u0107ni atentat na biv\u0161eg predsjednika SAD Donalda Trampa samo je jedan u duga\u010dkom nizu politi\u010dkog nasilja usmjerenog na ameri\u010dke aktuelne i biv\u0161e predsjednike, kandidate, visoke zvani\u010dnike i lidere pokreta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":407208,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-407205","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407205","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=407205"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407205\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":407210,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407205\/revisions\/407210"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/407208"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=407205"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=407205"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=407205"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}