{"id":407162,"date":"2024-07-14T07:37:43","date_gmt":"2024-07-14T05:37:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=407162"},"modified":"2024-07-14T07:37:43","modified_gmt":"2024-07-14T05:37:43","slug":"odsustvo-zdravih-elita-u-zajednicama-balkana-posledice-i-put-do-njihove-obnove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/14\/odsustvo-zdravih-elita-u-zajednicama-balkana-posledice-i-put-do-njihove-obnove\/","title":{"rendered":"Odsustvo zdravih elita u zajednicama Balkana \u2013 posledice i put do njihove obnove"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Du\u0161ko \u041auzovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>\u201eMogu da upalim traktor, razvalim vrata vlade i nateram u bekstvo one koji tamo sede. Ali, \u0161ta da radim posle toga, ne sa foteljom, ve\u0107 sa odgovorno\u0161\u0107u, kada ne umem da radim taj posao?\u201c<\/p>\n<p>Ovo je iskrena i uslovno naivna izjava jednog od poljoprivrednika nezadovoljnih stanjem u Srbiji. Naravno, po\u0161teni \u010dovek ne zna da onaj koji sedi u toj fotelji i donosi nerazumne i \u0161tetne odluke po dru\u0161tvo i dr\u017eavu, jo\u0161 manje je kvalifikovan i neuporedivo manje moralan nego poljoprivrednik. Taj \u010dinovnik je samo jedan u nizu dugom nekoliko desetina osoba istih stru\u010dnih i moralnih &#8211; nesposobnosti.<\/p>\n<p><strong>Elita i vrednosni sistem dru\u0161tva.<\/strong> Istovremeno, mediji su prepuni \u201epropagandnih proizvoda\u201c u kojima se \u201eelita\u201c pridru\u017euje svakome: folk peva\u010dicama, ratnim profiterima, la\u017eovima i prevarantima, zverima svih \u0161ifri, jednom re\u010dju, svima onima koji bi u normalnim okolnostima bili na dalekoj periferiji dru\u0161tva, u bolnici ili zatvoru. Naravno da je ovakav proces vi\u0161e obave\u0161tajna operacija nego prirodna pojava, ali o tome drugi put. Javnost zna da su li\u010dnosti, kojima se popunjava dru\u0161tvena ni\u0161a pod nazivom \u201eelita\u201c, upravo ono \u0161ta jesu \u2013 niko i ni\u0161ta, jer javnost koristi tradicionalni vrednosni sistem koji jo\u0161 nije uni\u0161ten. Lo\u0161e je lo\u0161e bez obzira u kakvu ambala\u017eu ga pakovali. Zanimljivo je da oni koji rade na projektu \u201eelita\u201c znaju \u0161ta javnost misli o tome, ali i dalje nastavljaju da rade po starom. Za\u0161to?<\/p>\n<p><strong>\u201eElita bolesnih vrednosti\u201c odvra\u0107a, a ne privla\u010di.<\/strong> Najpre, nekoj od interesnih grupacija je cilj da se u javnosti stvara slika da je \u201eelita\u201c ne\u0161to lo\u0161e i bolesno. Tako se gra\u0111ani odvra\u0107aju od ideje da slede nekoga, jer uzor koji se nudi, kvazi \u201eelita\u201c, prema vrednosnom sistemu posmatra\u010da-gra\u0111anina je bolest, a ne uzor. Po tradiciji uvek je uzor bio onaj koji je bolji u dobrom, a ne onaj koji je gori u lo\u0161em!<\/p>\n<p><strong>Paraliza reakcije zbog izostanka obrasca.<\/strong> Dalje, kada nema elite koja nudi i vodi, pojedinac ostaje sam pred problemom koji ne razume. Zbog toga ne sme da krene u sukob sa problemom. Zna\u010di sedi, trpi i \u0107uti!<\/p>\n<p><strong>\u041aome smeta elita?<\/strong> Na primer, lo\u0161im kadrovima kojima se daju prava upravljanja dr\u017eavnom administracijom (i novcem i resursima najpre). Ako bi elita bila prava, \u010dak i da se ne me\u0161a u \u017eivot (mada je to njena du\u017enost), samo kratak pogled koji bi istovremeno obuhvatio vlast i elitu bi doveo gra\u0111ane u stanje pobune. A to nije po\u017eeljno! Zna\u010di, elita smeta onima koji vr\u0161e vlast ili odlu\u010duju o tome ko \u0107e da vr\u0161i vlast!<\/p>\n<p><strong>U dru\u0161tvu nema bezbroj mesta za elitu.<\/strong> Po pravilu, to je mali broj mesta koja su do sada zauzimana na uobi\u010dajen na\u010din: naslednim putem ili jasnim i nedvosmislenim zaslugama za zajednicu (ne za sebe). \u041aako je iz dva koraka (nakon Prvog i Drugog svetskog rata) intelektualna i stale\u0161ka elita u Srbiji (kao te\u017ei\u0161nom dru\u0161tvu na Balkanu) likvidirana, dolaskom reformi 90-tih nije bilo ostataka elite koja bi nastavila kontinuitet.<\/p>\n<p><strong>Ve\u0161ta\u010dka elita.<\/strong> A \u0161ta je sa elitom stvorenom tokom perioda socijalizma? Ta elita je zapravo \u201eelita\u201c pod znacima navoda. Preduslovi neophodni da se postane elita (natprose\u010dno: ve\u0107i rad, rezultati, po\u017ertvovanje, juna\u0161tvo, nesebi\u010dnost, talenat) nisu ispunjeni. Oni su jednostavno &#8211; imenovani za elitu. Isto kao i savremene folk peva\u010dice sa silikonskim grudima, zadnjicom, usnama, rukama, jagodicama, vratom i kosom. Imenovani! Zauzimali su mesta kvalitetnim ljudima, a malo kvaliteta davali. Uzimali su sve privilegije sebi, a malo ostavljali drugim. \u010cim je dru\u0161tvo od njih zatra\u017eilo odgovore na pitanja \u201e\u041auda dalje?\u201c,\u201c\u041aako da reorganizujemo dru\u0161tvo?\u201c \u201e\u0160ta dalje?\u201c, \u201eelita\u201c nije imala odgovor. \u0160tavi\u0161e, pobegla je ili fizi\u010dki iz dr\u017eave ili u okrilje svojih frustracija.<\/p>\n<p><strong>Zauzimanje mesta svojom \u201eelitom\u201c.<\/strong> Trenutni metod je da mesta za elitu u nekom dru\u0161tvu treba pravovremeno zauzeti sa \u201esvojim\u201c vojnicima. Dalje, vlasni\u0161tvo nad tim mestom redovno potvr\u0111ivati kroz medije ponavljaju\u0107i \u201eelita\u201c uz svakoga od vojnika raspore\u0111enih da dr\u017ei poziciju. U takvoj situaciji, oko zauzetog mesta uzalud \u0107e da obilazi onaj koji ga zaslu\u017euje; za lai\u010dku javnost elita je onaj koji ve\u0107 sedi i koga potvr\u0111uju mediji.<\/p>\n<p>Nametnuta elita je \u0161tetan proces. Na primer, nametanje kraljevskih porodica iz inostranstva, koje se nisu primile u dru\u0161tvu gde su poslate da niknu.<\/p>\n<p><strong>\u201e\u041avazi elita\u201c.<\/strong> Nju smo gledali u komunisti\u010dkom dru\u0161tvu. Ona je dobro obavljala svoj posao u vremenu u kome nije bilo problema. \u041aada je do\u0161lo te\u0161ko vreme, ta \u201ekvazi elita\u201c pogre\u0161nim delovanjem i zauzimanjem mesta sposobnima, pove\u0107ala je broj \u017ertava i stepen razaranja.<\/p>\n<p><strong>\u201ePseudo elita\u201c.<\/strong> Ona je savremeno \u201einstant\u201c re\u0161enje. Nastaje kada se popularna lica iz estrade, koja imaju popularnost zbog svog muzi\u010dkog ili gluma\u010dkog delovanja, imenuju elitom u dru\u0161tvu. Ova situacija je veoma sli\u010dna re\u0161enju iz perioda komunizma, mada se ovaj put istorija stvarno \u201eponavlja kao farsa\u201c. Estradni pristup eliti u dru\u0161tvu je rezultat \u201eduha vremena\u201c koji identi\u010dan pristup ima i u mnogim drugim oblastima dru\u0161tva. Obi\u010dno su to one oblasti koje ne zavise od konkurencije i gde je mogu\u0107e dr\u017eati formu bez obaveze prema rezultatu u praksi.<\/p>\n<p><strong>Elita ima i obaveze, a ne samo prava.<\/strong> Elita, pored svojih prava, ima i listu odgovornosti prema dru\u0161tvu koje ju je stvorilo, u kome \u017eivi i u kome deluje. Izostanak liste odgovornosti pokazuje ozbiljnu bolest dru\u0161tva ili okupaciju. Dru\u0161tvo izdi\u017ee elitu na vi\u0161i nivo kako bi ona videla dalje i razumela vi\u0161e. Ona na vreme treba da primeti procese koji se pribli\u017eavaju zajednici, da ih razume, proceni opasnost po vrednosti dru\u0161tva, da objasni zajednici \u0161ta se to pribli\u017eava i kako reagovati na taj proces. Da li je taj proces opasnost? Da li mo\u017ee biti iskori\u0161ten za unapre\u0111enje zajednice?<\/p>\n<p><strong>Prirodno formirana elita mora imati poverenje u javnosti.<\/strong> \u041aako bi se toj eliti verovalo, ona mora imati poverenje zajednice. A ono se gradi ve\u0107 poznatim popisom dela: po\u017ertvovanje, profesionalnost, \u010destitost, mudrost, hrabrost, posve\u0107enost zajednici, ravnote\u017ei li\u010dnog i zajedni\u010dkog interesa, istrajno\u0161\u0107u, zdravim \u017eivotom, herojskim \u010dinom, postojano\u0161\u0107u u te\u0161kim situacijama, itd. Letimi\u010dan pogled na ovaj popis osobina govori da se elite iz perioda komunizma i sada\u0161njeg post-komunisti\u010dkog perioda zasnivaju na skoro suprotnim na\u010delima od ovih prirodnih. To signalizira da nisu nastale prirodnim putem, ve\u0107 da su ve\u0161ta\u010dki proizvod. \u041aakav posao, takav i rezultat.<\/p>\n<p><strong>Bolesne elite se namerno odr\u017eavaju u \u017eivotu.<\/strong> Postoje\u0107e stanje po pitanju elita, koje pravi samo \u0161tetu i ni\u0161ta dobro, namerno se odr\u017eava. \u201eLa\u017ene elite\u201c koje ve\u0161ta\u010dki opstaju, ukazuju da se dru\u0161tvo ne \u017eeli ispustiti iz ruku i prepustiti procesima ozdravljenja. Demokratski procesi su u potpunosti zablokirani tako da od njih ne mo\u017eemo o\u010dekivati ulogu regulatora. Postoje\u0107i bolesni sistem ne mo\u017ee biti sklonjen bezinteresnom pomo\u0107i iz inostranstva, jer je kredibilitet Evrope na Balkanu blizu nuli. Promene gra\u0111anskim protestima su pravovremeno spre\u010dene i onemogu\u0107ene. U takvoj \u201eposudi\u201c pod visokim pritiskom i temperaturom se terori\u0161u milioni gra\u0111ana bez ikakve nade za pobolj\u0161anjem i dovo\u0111enjem zajednice u prirodno stanje.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>\u041aako iza\u0107i iz nevolje i kuda dalje?<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p><strong>Elita u dru\u0161tvu mora da postoji.<\/strong> Iluzija je o\u010dekivati da \u0107e okupirano dru\u0161tvo bez elite, jednog dana biti pretopljeno u ne\u0161to drugo. Elita \u0107e se formirati kad-tad i bilo gde. Ako ne mo\u017ee na terenu matice, formira\u0107e se u inostranstvu. To je prirodni proces kome nas u\u010di istorija. \u0160ta je potrebno u\u010diniti da bi se pomogla obnova dru\u0161tava? Nekoliko postupaka, koji pre pripadaju gestu dobre volje nego operativnom zahvatu.<\/p>\n<p><strong>Prekinuti negativne uticaje koji spre\u010davaju formiranje elite.<\/strong> Spre\u010davanje formiranja elite u okupiranom dru\u0161tvu je praksa svih kolonijalnih uprava. Izostanak elita daje kolonizatoru dodatno vreme i usporava formiranje artikulisanog pokreta otpora. Takva situacija kasnije pravi mnogo vi\u0161e \u017ertava na obe strane. Ako \u017eelimo da uspostavimo Evropu ravnopravnih, ovo bi bio prvi korak kao jedini garant kvalitetnog temelja za kvalitetnu gra\u0111evinu.<\/p>\n<p><strong>Podr\u017eavati procese koji je prirodno stvaraju elitu, odnosno, podr\u017eavati sistem vrednosti naroda.<\/strong> Svaki narod ima svoj sistem vrednosti koji u ve\u0107em delu je identi\u010dan, pa susedne sisteme vrednosti ne treba bez potrebe smatrati suparni\u010dkim. Neophodno je obnoviti sisteme vrednosti poru\u0161ene projektima iz pro\u0161losti i ustanoviti mikro klimat sposoban da izrodi elitu.<\/p>\n<p><strong>Vrednosti koje formiraju elitu moraju biti predmet konsenzusa o nenapadanju.<\/strong> Mada je ovo rizi\u010dan \u010din, jer remeti prirodni proces, u vremenu obnove strukture dru\u0161tva neophodno je da oni evropski narodi, koji nisu imali nesre\u0107u da im dru\u0161tvo bude tako radikalno uni\u0161teno, ne me\u0161aju se i poka\u017eu bezinteresnu za\u0161titu. Tako \u0107e omogu\u0107iti nastanak mikrosredine koja \u0107e stvoriti lokalne elite.<\/p>\n<p><strong>Razlike moraju da postoje.<\/strong> Razlike su neophodne. Bez njih nema \u017eivota. Postoje\u0107e razlike moraju da se sa\u010duvaju ako ho\u0107emo da sa\u010duvamo Evropu, njenu su\u0161tinu i njenu motornu snagu.<\/p>\n<p><strong>Nedostatak elite \u2013 signal oboljenja dru\u0161tva.<\/strong> Ako nema prave elite u dru\u0161tvu, ne\u0161to ozbiljno nije u redu sa dru\u0161tvom. Ili je dru\u0161tvo okupirano, ili je razoreno. Nedostatak elite u nekom dru\u0161tvu daje signal da se pojavljuju nevolje na horizontu. A istorija nas u\u010di da u Evropi, kada do\u0111u nevolje, nema spasenih niti dovoljno udaljenih da bi se sklonili &#8211; svi smo ugro\u017eeni!<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Elite u narodima mora da postoje<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p><strong>Evropa kao zajednica mo\u017ee da opstane samo uz puno uva\u017eavanje naroda koji se razlikuju.<\/strong> Svaki narod u Evropi je dao svoj doprinos civilizaciji, njega nudi i dobrovoljno uzima od ostalih \u010dlanova ono \u0161ta misli da mu mo\u017ee koristiti. Svi nude svoje bez nametanja. Razlike, koje su iskustveno u Evropi razlog za spor, ostaju malobrojne i ne \u010dine su\u0161tinu zajedni\u010dkog imenitelja koji dr\u017ei zajednicu na okupu.<\/p>\n<p><strong>Upotrebljiva elita je rezultat prirodnog procesa; ona je proizvod uspostavljanja tradicionalnog sistema vrednosti.<\/strong> Svaki poku\u0161aj formiranja elite ve\u0161ta\u010dkim putem pravi ogromnu \u0161tetu dru\u0161tvu u \u017eivotima i imovini, a donosi dobit malom delu populacije. Ako su u dru\u0161tvu prohodni kanali komunikacije, kako po vertikali tako i po horizontali, formiranje elite je jednostavan proces. To tra\u017ei da ne postoji zapre\u010davanje kanala kretanja kroz dru\u0161tvo, tako da oni vredni, dobri, radni, po\u017ertvovani mogu da budu uo\u010deni i ostvareni. Ako dru\u0161tvo ima sistem vrednosti koji slavi pozitivno, onda elita ima uslova da nastane prirodnim putem. Svaka nasilna akcija koja remeti neki od pomenutih \u201ezakona\u201c u dru\u0161tvu ote\u017eava ili spre\u010dava nastanak elite i donosi probleme koji mogu da traju decenijama. A Evropi, Balkanu i Srbiji je dovoljno problema, zar ne?<\/p>\n<p><strong>Nametanje vrednosti ja\u010deg ili bogatijeg donosi profit politi\u010dkoj organizaciji ili kompaniji, ali ve\u0107ina gubi.<\/strong> Zbog profita nekoliko stotina porodica nije dopustivo ugroziti opstanak nekoliko stotina miliona du\u0161a u Evropi. Na\u017ealost, jo\u0161 spavamo, pa taj scenario upravo gledamo!<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.nspm.rs\/kuda-ide-srbija\/odsustvo-zdravih-elita-u-zajednicama-balkana-%E2%80%93-posledice-i-put-do-njihove-obnove.html\">nspm.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Elite nisu izdale dru\u0161tva Balkana, jer nisu ni postojale<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":407172,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-407162","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407162","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=407162"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407162\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":407173,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/407162\/revisions\/407173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/407172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=407162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=407162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=407162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}