{"id":406995,"date":"2024-07-12T07:21:46","date_gmt":"2024-07-12T05:21:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=406995"},"modified":"2024-07-12T07:21:46","modified_gmt":"2024-07-12T05:21:46","slug":"genocid-u-srebrenici-nekoliko-podsecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/12\/genocid-u-srebrenici-nekoliko-podsecanja\/","title":{"rendered":"Genocid u Srebrenici: nekoliko podse\u0107anja"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Prva i osnovna \u010dinjenica: zlo\u010din izvr\u0161en nad Bo\u0161njacima u Srebrenici jula 1995. godine kvalifikovala su kao genocid dva kompetentna me\u0111unarodna suda. Oduke oba suda obavezuju\u0107e su za Srbiju: one su, takore\u0107i, deo njenog pravnog poretka, na \u0161ta se Srbija vi\u0161estruko obavezala. Nepo\u0161tovanje tih odluka je, u krajnjoj instanci, nepo\u0161tovanje pravnog poretka Republike Srbije. I obrnuto: pravni poredak Republike po\u0161tuju upravo oni koji uva\u017eavaju odluke pomenutih me\u0111unarodnih tribunala. Razume se, neslaganje sa tim odlukama nije i ne treba da bude zabranjeno, ali je teret dokaza na onima koji kvalifikaciju genocid osporavaju. To u najmanju ruku zna\u010di da se, imaju\u0107i u vidu da zlo\u010din kao istorijski doga\u0111aj niko ne osporava, dr\u017eavni organi moraju pona\u0161ati na na\u010din koji ne kompromituje odluke suda \u010dak i kada postoji uverenje da je sud izvr\u0161io pogre\u0161nu kvalifikaciju dela. Pritom osporavanje kvalifikacije koju je sud utvrdio mora da po\u010diva na argumentima koji su daleko ozbiljniji i pravno relevantniji od op\u0161tih mesta o tobo\u017enjoj antisrpskoj politici Zapada. Na pitanje osporavanja kvalifikacije genocid vrati\u0107u se ne\u0161to kasnije. Na ovom mestu naro\u010dito podvla\u010dim da je obaveza dr\u017eave Srbije da uspostavi odnos prema doga\u0111aju o kojem je re\u010d na na\u010din koji jasno, verodostojno i nedvosmisleno ukazuje na osudu zlo\u010dina, a ne da sav napor usmeri na osporavanje njegove kvalifikacije, \u010dine\u0107i to na na\u010din i u obimu koji neuverljivom \u010dini verbalne osude koje se usput i reda radi izri\u010du.<\/p>\n<p>Druga \u010dinjenica ti\u010de se definicije genocida. Postalo je uobi\u010dajeno da raznorazni negatori genocidnog karaktera srebreni\u010dkog zlo\u010dina va\u017eno upu\u0107uju da se pro\u010dita definicija genocida. Isti savet, neuporedivo utemeljeniji, mogao bi se, me\u0111utim, uputiti upravo tim negatorima. Pritom, savet mora da bude pra\u0107en i poukom da, osim definicije, koju razumevaju selektivno i u krajnjoj instanci \u2013 neta\u010dno, obavezno pogledaju i doktrinu suda, odnosno kako je sud definiciju primenio na konkretne slu\u010dajeve. Definicija genocida sadr\u017eana je u Konvenciji iz 1948. godine i doslovce ka\u017ee da se genocidom smatra \u201ebilo koje od navedenih dela u\u010dinjenih u nameri potpunog ili djelimi\u010dnog uni\u0161tenja jedne nacionalne, etni\u010dke, rasne ili verske grupe kao takve: a) ubistvo \u010dlanova grupe; b) te\u0161ka povreda fizi\u010dkog ili mentalnog integriteta \u010dlanova grupe; c) namjerno podvrgavanje grupe \u017eivotnim uslovima koji treba da dovedu do njenog potpunog ili delimi\u010dnog uni\u0161tenja; d) mere uperene na sprje\u010davanje ra\u0111anja u okviru grupe; e) prinudno preme\u0161tanje dece iz jedne grupe u drugu\u201c. Pored pojmova namera i uni\u0161tenje (koji su vi\u0161emanje jasni, iako je dokazivanje namere zahtevan zadatak), ovde je akcenat, uslovljen konkretnim istorijskim doga\u0111ajem, na re\u010di delimi\u010dno (uni\u0161tenje). Suprotno odnekud ra\u0161irenoj mantri da genocid podrazumeva samo nameru potpunog uni\u0161tenja za\u0161ti\u0107ene grupe, Konvencija nedvosmisleno pominje i nameru delimi\u010dnog uni\u0161tenja. U slu\u010dajevima koji impliciraju nameru delimi\u010dnog uni\u0161tenja grupe, od presudnog je zna\u010daja utvr\u0111ivanje kvalitativnih i kvantitativnih kriterijuma. Druga\u010dije re\u010deno, deo za\u0161ti\u0107ene grupe za koji postoji namera da bude uni\u0161ten mora posedovati odre\u0111ena svojstva i, tako\u0111e, broj ubijenih mora da bude toliki da vodi ka fakti\u010dkoj nemogu\u0107nosti opstanka grupe (selektivno uni\u0161tenje). Ovde doktrina suda postaje ne\u0161to komplikovanija, ali se su\u0161tinski svodi na to da se genocidna namera manifestuje i u vidu \u201e\u017eelje da se uni\u0161ti ograni\u010deni broj lica, odabranih radi u\u010dinka koji bi njihov nestanak imao na opstanak grupe kao takve\u201c. Otuda indiskriminativno ubijanje bilo koga iz odre\u0111ene grupe na koga se nai\u0111e, uklju\u010duju\u0107i, primera radi, i starce, \u017eene i decu (\u0161to fakti\u010dki kao posledicu ima delimi\u010dno uni\u0161tenje grupe) nema nu\u017eno svojstvo genocida; nasuprot tome, odre\u0111ena sistemati\u010dnost u izboru \u017ertava odabiranih na na\u010din da se anticipira efekat njihovog uni\u0161tenja na za\u0161ti\u0107enu grupu ukazuje na delo genocida. Kona\u010dno, za\u0161ti\u0107ena grupa, po doktrini suda, mo\u017ee biti i geografski lokalizovana na manjoj teritoriji i ne mora obuhvatati sve pripadnike grupe koji \u017eive na planeti Zemlji, pa ni sve njene pripadnike u jednoj dr\u017eavi. Navode\u0107i ovde u vrlo op\u0161tim potezima neke od najva\u017enijih i \u010desto zanemarenih aspekata u raspravama o karakteru srebreni\u010dkog zlo\u010dina \u017eelim da istaknem poentu da svako ko osporava da se u Srebrenici dogodio genocid preuzima obavezu da obrazlo\u017ei svoje neslaganje sa pomenutim kriterijumima. Sve drugo je i moralno i intelektualno neprihvatljivo.<\/p>\n<p>Tre\u0107a pojedinost na koju treba ukazati jeste \u010dinjenica da se, uprkos presudama suda u Hagu, osu\u0111eni pojedinci u Srbiji tretiraju ne samo kao neosu\u0111ivana lica, ve\u0107 kao heroji. Implicitna tvrdnja je da oni, zapravo, nisu ni krivi za dela za koja su osu\u0111eni: ako je dela i bilo, krivi su neki drugi, a ne \u201ena\u0161i generali\u201c, \u201e\u010dasni srpski oficiri\u201c. To uklju\u010duje i Ratka Mladi\u0107a, za kojeg je sveprisutno uverenje, generisano upravo pona\u0161anjem vlasti, da za srebreni\u010dki zlo\u010din niko ko je osu\u0111en u Hagu zapravo i nije odgovoran. Na krajnjoj desnici ove neslavne kolone nalaze se oni iz \u010dije perspektive Srebrenica i nije zlo\u010din. Takvi su naro\u010dito negovani i privilegovani od strane vlasti kao posebno plemenita grana srpskog naroda koja vrlo dobro razume da, dok vlast farsi\u010dno ponavlja mantru da je Srebrenica \u201estra\u0161an zlo\u010din\u201c, su\u0161tinski sa njima deli uverenje da je re\u010d o besprekornoj vojnoj akciji osloba\u0111anja Srebrenice. Manifestacija toga je i \u201etopli zec\u201c kroz koji u re\u017eimskim medijima redovno prolaze svi koji se usude da ka\u017eu da je ime zlo\u010dina u Srebrenici genocid, kao i blagonaklon odnos prema najbe\u0161njim negatorima zlo\u010dina. Iz te disproporcije belodano se vidi \u0161ta je stav vlasti u Srbiji.<\/p>\n<p>Kao \u010detvrtu ta\u010dku vredi pomenuti da Krivi\u010dni zakonik (KZ) Srbije predvi\u0111a slede\u0107e: \u201eKo javno odobrava, negira postojanje ili zna\u010dajno umanjuje te\u017einu genocida, zlo\u010dina protiv \u010dove\u010dnosti i ratnih zlo\u010dina u\u010dinjenih protiv grupe lica ili \u010dlana grupe koja je odre\u0111ena na osnovu rase, boje ko\u017ee, vere, porekla, dr\u017eavne, nacionalne ili etni\u010dke pripadnosti, na na\u010din koji mo\u017ee dovesti do nasilja ili izazivanja mr\u017enje prema takvoj grupi lica ili \u010dlanu te grupe, ukoliko su ta krivi\u010dna dela utvr\u0111ena pravnosna\u017enom presudom suda u Srbiji ili Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda, kazni\u0107e se zatvorom od \u0161est meseci do pet godina.\u201c Naravno, ovaj \u010dlan KZ pa\u017eljivo je formulisan da ne obuhvati nijedan od sudova koji su svojim presudama potvrdili da se u Srebrenici dogodio genocid. Me\u0111utim, po\u0161to je i u samoj Srbiji odre\u0111en broj lica osu\u0111en za zlo\u010din u Srebrenici (razume se, ne tretiraju\u0107i taj zlo\u010din kao genocid) postavlja se pitanje da li \u0107e tu\u017eila\u0161tvo goniti one pojedince koji \u201ena na\u010din koji mo\u017ee dovesti do nasilja ili izazivanja mr\u017enje\u201c negiraju bilo kakav zlo\u010dina\u010dki karakter samog doga\u0111aja, za \u0161ta bi postojalo utemeljenje u pomenutom \u010dlanu KZ. Razume se, pitanje je retori\u010dko, a odgovor svima unapred poznat. Umesto toga bi\u0107e jo\u0161 odlu\u010dnije i jo\u0161 efikasnije orkestriran javni lin\u010d onih koji se ne mire sa agresivnim, \u0161ovinisti\u010dkim i sramnim negiranjem genocida.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, iako spadam me\u0111u one koji \u010dvrsto veruju da negiranje zlo\u010dina (uklju\u010duju\u0107i i genocid u Srebrenici) treba propisati kao krivi\u010dno delo, naravno da ne treba kriminalizovati svaku kritiku kvalifikacije koju su utvrdili me\u0111unarodni ili doma\u0107i sudovi. Zbog toga krivi\u010dnopravna za\u0161tita protiv negiranja zlo\u010dina\u010dkih doga\u0111aja uvek podrazumeva pa\u017eljivo ozna\u010den domet te za\u0161tite. Drugim re\u010dima, nije svako neslaganje sa kvalifikacijom koju je sud odredio po sebi negiranje zlo\u010dina, u krivi\u010dnopravnom smislu. Zato se u zakonske odredbe koje kriminalizuju negiranje zlo\u010dina\u010dkog karaktera odre\u0111enih doga\u0111aja ili uop\u0161te njihovo postojanje i unose formulacije da se zabranjuje takvo negiranje koje po svojoj sadr\u017eini ima nipoda\u0161tavaju\u0107i, uvredljiv ili provokativan karakter i kojim se vre\u0111aju \u017ertve ili potencijalno izaziva razdor i mr\u017enja me\u0111u razli\u010ditim grupama. Na kraju krajeva, mnogi pojedinci su skloni da kritikuju odluke suda koji odre\u0111ena de\u0161avanja nije proglasio za genocid iako je, po njihovom uverenju, trebalo to da u\u010dini. Kao \u0161to ne mislim da su neprihvatljiva takva stanovi\u0161ta, uprkos svojoj suprotnosti sa sudskim odlukama, isti kriterijum va\u017ei i u obrnutom smeru. Su\u0161tina je, dakle, u na\u010dinu na koji se kritika sudskih kvalifikacija artikuli\u0161e, pri \u010demu je neophodno u obzir uzeti razne situacione \u010dinioce.<\/p>\n<p>Realizovano u saradnji sa forumZFD-om.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/genocid-u-srebrenici-nekoliko-podsecanja\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako spadam me\u0111u one koji \u010dvrsto veruju da negiranje zlo\u010dina (uklju\u010duju\u0107i i genocid u Srebrenici) treba propisati kao krivi\u010dno delo, naravno da ne treba kriminalizovati svaku kritiku kvalifikacije koju su utvrdili me\u0111unarodni ili doma\u0107i sudovi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":296567,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-406995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=406995"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":406998,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406995\/revisions\/406998"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/296567"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=406995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=406995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=406995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}