{"id":406672,"date":"2024-07-09T06:00:36","date_gmt":"2024-07-09T04:00:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=406672"},"modified":"2024-07-09T06:00:36","modified_gmt":"2024-07-09T04:00:36","slug":"idu-pjesme-partizana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/09\/idu-pjesme-partizana\/","title":{"rendered":"Idu pjesme partizana"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Jelka Vukobratovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Pro\u0161li mjesec u hrvatskim je medijima prenesena vijest o tome da je Ministarstvo kulture Republike Slovenije uvrstilo partizanske pjesme u nacionalni registar nematerijalne kulturne ba\u0161tine. Odjeknuv\u0161i neposredno prije Dana antifa\u0161isti\u010dke borbe, vijest je do hrvatske javnosti stizala \u0161turo i krnje, doprinose\u0107i nesporazumima oko tih pojmova.<\/p>\n<p>Upis koji je u registar slovenskog ministarstva kulture unesen jo\u0161 mjesec dana ranije, 22. svibnja 2024., odnosi se zapravo na &#8220;pjevanje partizanskih pjesama&#8221;, odnosno na praksu, a ne na repertoar. Dapa\u010de, ono \u0161to je za hrvatsku sredinu mo\u017eda jo\u0161 te\u017ee pojmiti, upis se odnosi na \u017eivu\u0107u praksu pjevanja partizanskih pjesama iz Drugog svjetskog rata i drugih pjesama otpora koje se oslanjaju na borbe iz pro\u0161losti, a izvode u suvremenom kontekstu. Naime, u Sloveniji je praksa pjevanja partizanskih pjesama ostala gotovo neprekinuta nakon raspada biv\u0161e dr\u017eave. Kako obja\u0161njava dokument upisa u registar, nestankom slu\u017ebenih dr\u017eavnih konteksta izvedbi partizanskih pjesama nakon 1991., te su se izvedbe uglavnom preselile u privatno i neformalno okru\u017eenje da bi ih u 21. stolje\u0107u aktivisti\u010dki zborovi i pjeva\u010dke skupine ponovno vratile u javne prostore. Upravo takvi zborovi stoje i iza nominacije te prakse u registar nacionalne ba\u0161tine. Imaju\u0107i u vidu prethodno re\u010deno, poku\u0161at \u0107u objasniti kako su se op\u0107i i regionalni ba\u0161tinski diskursi razvijali omogu\u0107iv\u0161i s vremenom i uklju\u010divanje partizanskih pjesama te bi li takav razvoj bio mogu\u0107 u Hrvatskoj.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\">U Sloveniji je praksa pjevanja partizanskih pjesama ostala gotovo neprekinuta nakon raspada biv\u0161e dr\u017eave. Nestankom slu\u017ebenih konteksta izvedbi partizanskih pjesama nakon 1991., one su se uglavnom preselile u neformalno okru\u017eenje, da bi ih u 21. stolje\u0107u aktivisti\u010dki zborovi vratili u javnost<\/h3>\n<p>Koncept ba\u0161tine je odraz suvremenih odnosa ljudi prema pro\u0161losti. Taj koncept uklju\u010duje probir i konstrukciju sje\u0107anja koji nisu politi\u010dki neutralni, nego uvijek odra\u017eavaju aktualne dru\u0161tveno-politi\u010dke okvire unutar kojih se ba\u0161tinizacija doga\u0111a. Da bi ne\u0161to postalo ba\u0161tinom, nije dovoljno da je to tek dijelom neke pro\u0161losti, nego je iz zalihe te pro\u0161losti, kako obja\u0161njava njema\u010dka antropologinja Regina Bendix, potrebno izdvojiti odre\u0111ene povla\u0161tene dijelove i pripisati im posebno zna\u010denje. Ba\u0161tina je naro\u010dito va\u017ena u slu\u017ebi izgradnje nacija, jer pretpostavljena starost i usidrenost kulturne pojave u neku sredinu, koje se isti\u010du u procesu ba\u0161tinizacije, istovremeno slu\u017ee i za oja\u010davanje osje\u0107aja identiteta nacionalnih zajednica. Ba\u0161tina je u tom smislu uvijek reprezentativna, izlo\u017eiva, atraktivna, ne\u0161to s \u010dime se \u0107e se ljudi htjeti poistovjetiti i o \u010demu \u0107e misliti kao o ne\u010dem na\u0161em. Kod promjena povijesnih paradigmi, kultura koja je bila vezana uz netom sru\u0161eni ideo-politi\u010dki okvir te\u0161ko \u0107e se smatrati pogodnom za pozitivno vrednovanje i progla\u0161enje ba\u0161tinom, pa \u0107e se, umjesto toga, radije posegnuti za nekim davnijim vremenima od kojih postoji dovoljan povijesni odmak da ih se do\u017eivljava apoliti\u010dno i romanti\u010dno. Sve navedeno obi\u010dno se mo\u017ee prepoznati u slu\u017ebenim institucionalnim kulturnim politikama, no kako je koncept ba\u0161tine sve prisutniji u javnoj svijesti, s vremenom je dolazilo do odmaka od velikih prema manjim ba\u0161tinskim narativima, jer razli\u010diti dru\u0161tveni slojevi i manjinske skupine tra\u017ee i svoje mjesto u nacionalnim povijestima.<\/p>\n<p>Napose je koncept nematerijalne kulturne ba\u0161tine, kojoj pripada i pjevanje partizanskih pjesama, rezultat pomaka prema mikropovijestima te malim i manjinskim narativima. Nematerijalna je ba\u0161tina posljednjih desetlje\u0107a sve prisutnija u javnosti, naro\u010dito u jeziku kulturne produkcije i turizma, a tamo je prete\u017eno stigla posredstvom UNESCO-a, odnosno njegove konvencije o za\u0161titi nematerijalne kulturne ba\u0161tine iz 2003. godine, koju je ratificirala i Hrvatska. Konvencija je nastala kao poku\u0161aj otvaranja prostora kulturnim izri\u010dajima koji su u dominantno eurocentri\u010dnoj ideji kulture bili marginalizirani, poput usmeno preno\u0161enih tradicija, obi\u010daja, znanja i vje\u0161tina s idejom slavljenja i o\u010duvanja kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. Kao rezultat \u0161irenja ba\u0161tinizacijskih diskursa onkraj institucionalnih velikih narativa, konvencija u procesima nominacije daje prednost glasovima samih nositelja kulturnih praksi, odnosno priznaje &#8220;autoritet zajednica&#8221;. No cijeli se proces ipak provodi preko dr\u017eavnih tijela i institucija, a uvjet daljnje prijave nekog kulturnog izri\u010daja na UNESCO-ovu listu je njegovo prethodno uvr\u0161tenje na nacionalnu listu, poput one koju vodi slovensko (a i hrvatsko) Ministarstvo kulture. Tako je, unato\u010d ideji, u praksi nemogu\u0107e izbje\u0107i utjecaje aktualnih ideolo\u0161kih okvira i dominantnih kulturno-politi\u010dkih smjerova pojedine dr\u017eave.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\">Gubitak veze s partizanskim pokretom kao otporom obi\u010dnih ljudi zapo\u010deo je jo\u0161 u biv\u0161oj dr\u017eavi. Dunja Rihtman-Augu\u0161tin je, pi\u0161u\u0107i o partizanskim pjesmama, istaknula: &#8220;Po\u010deli smo misliti o revoluciji samo kao o velikoj temi. Gotovo smo zaboravili da je bila velika zato \u0161to je bila ljudska&#8221;<\/h3>\n<p>I puno prije razvoja UNESCO-ovog dru\u0161tveno inkluzivnog i kulturno osjetljivog koncepta ba\u0161tinizacije, dr\u017eave su samostalno razvijale vlastite na\u010dine legitimiranja i komemoriranja povijesti. Tako je i kreiranje kanona partizanskih pjesama bilo usko povezano sa slu\u017ebenom upotrebom tog repertoara u okviru socijalisti\u010dke Jugoslavije. Prethodno nastanku tog kanona, partizanske pjesme koje su nastajale ili bile izvo\u0111ene za vrijeme Drugog svjetskog rata bile su izrazito raznolike i nekoherentne. Bila je rije\u010d s jedne strane o usmeno preno\u0161enim pjesmama kojima su partizani opjevavali doga\u0111aje i prenosili poruke, a koje su se glazbeno mogle bazirati na najrazli\u010ditijim predlo\u0161cima, od lokalno-folklornih, preko uvezenih, npr. ruskih i \u0161panjolskih revolucionarnih pjesama, pa sve do melodija popularnih \u0161lagera. S druge strane, dio repertoara koji je nastajao za vrijeme rata bile su autorske skladbe kompozitora koji su sudjelovali u borbi i koje su uvje\u017ebavali i izvodili partizanski zborovi, a srodne njima su bile i skladbe pisane za radni\u010dke zborove ili pjesme iz selja\u010dkih buna, koje su, premda su nastajale u povijesno druga\u010dijim okolnostima, rekontekstualizirane za vrijeme Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/aFNqd3LMXBg?si=4nuye1olR_MugGaf\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Selekcija tog raznolikog repertoara zapo\u010dela je jo\u0161 za vrijeme rata, kad su objavljivane prve partizanske pjesmarice. Izabirane su pjesme koje su glazbeno-stilski bile ujedna\u010dene, \u010desto himni\u010dkog ili karaktera kora\u010dnice (tonalitetne, ritmi\u010dne, silabi\u010dne), pa time razumljive i izvedive \u0161irem krugu ljudi (za razliku od primjerice lokalno-specifi\u010dnih folklornih idioma) i pogodne za preno\u0161enje revolucionarnih ideja. Probrani repertoar nakon rata je aran\u017eiran naj\u010de\u0161\u0107e za zborove i orkestre (od 1970-ih i za popularno-glazbene sastave) i \u0161iroko diseminiran, pa je putem \u010destih izvedbi postao prepoznatljiv zvu\u010dni simbol antifa\u0161isti\u010dke borbe. Velik dio partizanskih pjesama istovremeno je bio zaboravljen, a naro\u010dito, unato\u010d povremenim inicijativama folklorista i etnomuzikologa, upravo folklorni repertoar, odnosno pjesme koje su spontano nastajale u okviru borbe, \u010desto oblikovane prema tradicijskih glazbenim zna\u010dajkama. O takvim pjesmama svjedo\u010de rijetki primjeri etnografskih zbirki s notnim zapisima koje su nastajale za vrijeme rata, poput rukopisa &#8220;Partizanske narodne pjesme iz Like&#8221; Miroslava \u0160pilera, nastalog izme\u0111u 1941. i 1943. godine, ili pak sporadi\u010dna poslijeratna etnomuzikolo\u0161ka istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>S obzirom na to da je poslije rata probrani i obra\u0111eni repertoar partizanskih pjesama u javnom izvo\u0111enju bio tako usko povezivan sa slu\u017ebenim dr\u017eavnim narativima i proslavama u vrijeme socijalizma te imaju\u0107i na umu prethodno re\u010deno o ba\u0161tinizacijskim procesima kao mehanizmima izgradnje nacionalnih identiteta i raskida s prethodnim paradigmama, jasno je da su partizanske pjesme u Hrvatskoj i zemljama biv\u0161e Jugoslavije nakon 1990-ih postale zapravo vrsta ne\u017eeljene ba\u0161tine. Slovenija je u tom smislu iznimka, jer je u toj zemlji antifa\u0161isti\u010dka borba bila i borba za nacionalno oslobo\u0111enje od talijanskog okupatora, pa ima ve\u0107i potencijal integriranja u postsocijalisti\u010dke nacionalne politike. Uz to \u0161to partizanske pjesme u javnom prostoru Slovenije nisu smatrane do te mjere nepo\u017eeljne kao u drugim zemljama regije, kako je ve\u0107 re\u010deno, pojavili su se i novi nositelji tog repertoara, lijevo-aktivisti\u010dki zborovi i organizatori koji partizanske pjesme izvode na koncertima, festivalima i prosvjedima i upravo je zahvaljuju\u0107i njihovom djelovanju i inicijativi, pjevanje partizanskih pjesama i dospjelo u nacionalni registar kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n<p>Ti zborovi poput \u017denskog pevskog zbora &#8220;Kombinat&#8221;, Partizanskog pevskog zbora iz Ljubljane ili Tr\u017ea\u0161kog partizanskog pevskog zbora, reaktualiziraju repertoar partizanskih pjesama tako da pjesme koriste kao kritiku suvremenih nacionalisti\u010dkih i revizionisti\u010dkih narativa, ali drugih pitanja dru\u0161tvenih nejednakosti, poput prava \u017eena i seksualnih manjina. Kako se otkriva u knjizi &#8220;Novi \u017eivot partizanskih pesama&#8221; Ane Hofman, u okviru samoorganiziranih zborova, partizanske pjesme ne se koriste samo za komemoriranje pro\u0161losti, nego im takav kontekst izvedbe vra\u0107a dru\u0161tveni anga\u017eman, a za pjeva\u010de u zboru i afektivni potencijal. U tom smislu, suvremeno pjevanje partizanskih pjesama ponovo povezuje ljude s njihovim porukama, kako ideolo\u0161ki tako i emotivno, a ba\u0161tinizacijskim rje\u010dnikom, to je ono \u0161to jam\u010di njihovu odr\u017eivost.<\/p>\n<p>I u Hrvatskoj djeluje mali broj aktivisti\u010dkih zborova na \u010dijem se repertoaru mogu na\u0107i i partizanske pjesme. Povremeno su ga aktualizirali zagreba\u010dki zborovi LeZbor, ZborXop i Doma\u0107iGosti, a deset godina u kontinuitetu ga izvodi pulski zbor Praksa. U \u010dast tog zbora, ove bi godine trebao biti objavljen i &#8220;ZBORnik PRAKSA&#8221;, posve\u0107en aktivisti\u010dkom pjevanju na postjugoslovenskom prostoru, a urednice Ana Hofman sa Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i Lada Durakovi\u0107 iz pulskog Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma zamislile su ga kao dvodijelnu publikaciju u kojoj \u0107e se prvi dio sastojati od znanstvenih radova, a drugi dio sadr\u017eavati pjesmaricu zbora Praksa. Djelovanje zbora i ova publikacije bit \u0107e tako mali doprinos hrvatskog sudjelovanja u reaktualizaciji partizanske pjevane ba\u0161tine, pri \u010demu nije slu\u010dajno da glavni reprezentant tog doprinosa dolazi iz Istre.<\/p>\n<p>Nasuprot tome, u hrvatskom dru\u0161tvu op\u0107enito svjedo\u010dimo desetlje\u0107ima cinizma i licemjerja prema ostav\u0161tini antifa\u0161isti\u010dke borbe. Nestanak dr\u017eavnih okvira memorijalizacije Drugog svjetskog rata i postsocijalisti\u010dki revizionizam uz novi rat koji je vratio me\u0111uetni\u010dku netrpeljivost u svakodnevicu, stvorili su u ljudima pretjerani dojam konstruiranosti povijesti antifa\u0161isti\u010dke borbe i odmak od uloge vlastitih naroda u toj borbi. Gubitak veze s partizanskim pokretom kao otporom obi\u010dnih ljudi odozdo zapo\u010deo je jo\u0161 u okviru biv\u0161e dr\u017eave. Tako je 1979. godine jedna od najznamenitijih hrvatskih kulturnih antropologinja 20. stolje\u0107a i sudionica NOB-a Dunja Rihtman-Augu\u0161tin, pi\u0161u\u0107i upravo o partizanskim pjesmama, istaknula: &#8220;Po\u010deli smo misliti o revoluciji samo kao o velikoj temi. Gotovo smo zaboravili da je bila velika zato \u0161to je bila ljudska.&#8221; Upravo su ljudskost i gradnja odozdo ono \u0161to je mogu\u0107e iskusiti putem partizanskih pjesmama. Zaviriv\u0161i pred par godina prvi puta u \u0160pilerovu zbirku, i sama sam se iznenadila \u017eivotno\u0161\u0107u pjesama koje su odra\u017eavale stvarne ljude i njihovu borbu za goli \u017eivot i bolje dru\u0161tvo. Kad bi se taj do\u017eivljaj antifa\u0161isti\u010dke borbe ponovno u\u010dio i prenio i novim generacijama, partizanske pjesme bi mo\u017eda, kako je glasio naslov jedne od najranijih zbirki, bile opet do\u017eivljavane kao &#8220;Na\u0161e pjesme&#8221;. Bez toga je, bojim se, te\u0161ko zamislivo i po\u010deti razmi\u0161ljati o ba\u0161tinizaciji partizanskih pjesama u Hrvatskoj.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/idu-pjesme-partizana\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok je Slovenija pjevanje partizanskih pjesama nedavno proglasila nematerijalnom ba\u0161tinom, desetlje\u0107a licemjerja prema ostav\u0161tini antifa\u0161izma u hrvatskom dru\u0161tvu zna\u010de da je njihova ba\u0161tinizacija ovdje te\u0161ko zamisliva bez ponovnog upoznavanja novih generacija s ljudsko\u0161\u0107u antifa\u0161isti\u010dke borbe<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":216170,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-406672","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406672","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=406672"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406672\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":406675,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406672\/revisions\/406675"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/216170"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=406672"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=406672"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=406672"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}