{"id":406658,"date":"2024-07-08T18:01:32","date_gmt":"2024-07-08T16:01:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=406658"},"modified":"2024-07-08T18:01:32","modified_gmt":"2024-07-08T16:01:32","slug":"boing-priznao-krivicu-za-padove-dva-aviona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/08\/boing-priznao-krivicu-za-padove-dva-aviona\/","title":{"rendered":"\u2018Boing\u2019 priznao krivicu za padove dva aviona"},"content":{"rendered":"<p>Ameri\u010dka aeronauti\u010dka kompanija &#8220;Boing&#8221; je prihvatila sporazum o priznanju krivice da bi izbjegla krivi\u010dno su\u0111enje zbog padova svojih aviona &#8220;737 Maks&#8221;, saop\u0161tilo je Ministarstvo pravde SAD.<\/p>\n<p>Boing c\u0301e se izjasniti krivim po optu\u017ebi za krivi\u010dno djelo prevare, koje je dovelo do padova dva aviona &#8220;737 Maks&#8221; u kojima je poginulo 346 ljudi, saop\u0161tilo je Ministarstvo pravde, prenosi Beta.<\/p>\n<p>Federalni tu\u017eioci su pro\u0161le nedjelje ponudili &#8220;Boingu&#8221; izbor: da se izjasni o krivici i plati nov\u010danu kaznu kao dio kazne, ili da se suo\u010di sa su\u0111enjem za krivi\u010dno djelo &#8220;zavjere radi prevare Sjedinjenih Dr\u017eava&#8221;.<\/p>\n<p>Tu\u017eioci su optu\u017eili ameri\u010dkog vazduhoplovnog giganta da je obmanuo regulatore, koji su odobrili uslove za upotrebu aviona i obuku pilota za njega.<\/p>\n<p>Sporazum o priznanju krivice koji tek treba da dobije odobrenje saveznog sudije da bi stupio na snagu, poziva &#8220;Boing&#8221; da plati dodatnih 243,6 miliona dolara kazne. To je isti iznos koji je platio po nagodbi iz 2021. za koju je Ministarstvo pravde saop\u0161tilo da ju je kompanija prekr\u0161ila.<\/p>\n<p>Saop\u0161teno je da c\u0301e biti imenovan nezavisni agent koji c\u0301e tri godine nadgledati &#8220;Boingove&#8221; procedure za bezbjednost i kvalitet.<\/p>\n<p>Sporazumom se tako\u0111e zahtijeva od &#8220;Boinga&#8221; da ulo\u017ei najmanje 455 miliona dolara u svoje programe uskla\u0111enosti sa propisima, kao i u bezbjednost.<\/p>\n<p>Sporazum o priznanju krivice pokriva samo prekr\u0161aje Boinga prije nesrec\u0301a u Indoneziji i Etiopiji, u kojima je poginulo svih 346 putnika i \u010dlanova posade u dva nova aviona &#8220;737 Maks&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Boing&#8221; time ne dobija imunitet za druge slu\u010dajeve, uklju\u010dujuc\u0301i otpadanje panela s aviona &#8220;737 Maks&#8221; tokom leta &#8220;Alaska Airlinesa&#8221; iznad Oregona u januaru, rekao je zvani\u010dnik Ministarstva pravde.<\/p>\n<p>Sporazum tako\u0111e ne pokriva nijednog sada\u0161njeg ili biv\u0161eg zvani\u010dnika &#8220;Boinga&#8221;, vec\u0301 samo tu korporaciju.<\/p>\n<p>Ministarstvo pravde je saop\u0161tilo da o\u010dekuje pismeni sporazum o priznanju krivice u ameri\u010dkom Okru\u017enom sudu u Teksasu do 19. jula.<\/p>\n<p>Advokati nekih od ro\u0111aka poginulih u dvije nesrec\u0301e, rekli su da c\u0301e tra\u017eiti da sudija odbije sporazum.<\/p>\n<p>Federalni tu\u017eioci su naveli da je &#8220;Boing&#8221; po\u010dinio zavjeru u namjeri da obmane dr\u017eavu, dovodec\u0301i regulatore u zabludu o sistemu kompjuterske kontrole leta, koji je bio jedan od uzroka nesrec\u0301a koje su se dogodile u razmaku od manje od pet mjeseci.<\/p>\n<p>U okviru nagodbe iz januara 2021. Ministarstvo pravde je saop\u0161tilo da nec\u0301e krivi\u010dno goniti &#8220;Boing&#8221; po optu\u017ebi ako se kompanija pridr\u017eava odre\u0111enih uslova tri godine. Tu\u017eioci su pro\u0161log mjeseca naveli da je &#8220;Boing&#8221; prekr\u0161io uslove tog sporazuma.<\/p>\n<p>Slu\u010daj se\u017ee do nesrec\u0301a u Indoneziji i Etiopiji. Piloti &#8220;Lion Aira&#8221; u prvoj nesrec\u0301i 2018. godine nisu znali za softver za kontrolu leta koji bi sam mogao &#8220;gurnuti&#8221; nos aviona nadolje. Piloti &#8220;Ethiopian Airlinesa&#8221; 2019. godine su znali za to, ali nisu mogli da kontroli\u0161u avion kada se softver aktivirao, na osnovu informacija sa neispravnog senzora.<\/p>\n<p>Ministarstvo pravosu\u0111a optu\u017eilo je Boing 2021. da je obmanuo FAA regulatore o tom softveru, koji nije postojao u starijim &#8220;737&#8221; i o tome koliko c\u0301e pilotima trebati obuke da bezbjedno upravljaju avionom. Odjeljenje se u to vreme slo\u017eilo da ne goni &#8220;Boing&#8221; ako kompanija plati nagodbu od 2,5 milijarde dolara, uklju\u010dujuc\u0301i kaznu od 243,6 miliona dolara, i preduzme korake da se tri godine pridr\u017eava zakona protiv prevara.<\/p>\n<p>&#8220;Boing&#8221; koji je okrivio dvoje zaposlenih na ni\u017eem nivou da su doveli regulatore u zabludu, poku\u0161ao je da zanemari te nesrec\u0301e. Po\u0161to su avoni &#8220;737 Maks&#8221; bili prizemljeni 20 mjeseci, regulatori su ih pustili da ponovo lete jer je kompanija smanjila dejstvo softvera za upravljanje letom. Avioni &#8220;737 Maks&#8221; su izveli hiljade sigurnih letova i narud\u017ebine avio-kompanija su porasle na 750 u 2021, na oko 700 u 2022. i na skoro 1.000 u 2023. godini.<\/p>\n<p>To se promijenilo u januaru, kada je panel trupa aviona koji je prekrivao neiskori\u0161c\u0301eni izlaz za slu\u010daj nu\u017ede otpao s aviona &#8220;737 Maks&#8221; tokom leta Alaska Airlinesa iznad Oregona.<\/p>\n<p>Piloti su bezbjedno prizemljili avion i niko nije te\u017ee povre\u0111en, ali je taj slu\u010daj doveo do detaljnijeg ispitivanja rada te kompanije. Ministarstvo pravde je otvorilo novu istragu, FBI je rekao putnicima u avionu na Aljasci da su mogli biti \u017ertve zlo\u010dina, a FAA je saop\u0161tila da poja\u010dava nadzor nad Boingom.<\/p>\n<p>Krivi\u010dna osuda mogla bi da ugrozi status &#8220;Boinga&#8221; kao saveznog snabdjeva\u010da, smatraju neki pravni stru\u010dnjaci. Sporazum se ne bavi tim pitanjem, prepu\u0161tajuc\u0301i svakoj slu\u017ebi vlade SAD da koristi ili zabrani &#8220;Boing&#8221;.<\/p>\n<p>Ratno vazduhoplovstvo SAD se pozvalo na &#8220;ubjedljiv dr\u017eavni interes&#8221; da se &#8220;Boingu&#8221; dozvoli da nastavi da se takmi\u010di za ugovore, po\u0161to je ta kompanija platila kaznu od 615 miliona dolara 2006. godine za rje\u0161avanje krivi\u010dnih i gra\u0111anskih tu\u017ebi, uklju\u010dujuc\u0301i i to da je koristila informacije ukradene od rivala da bi dobila ugovor o lansiranju letjelice u svemir.<\/p>\n<p>Ta kompanija sa sjedi\u0161tem u Arlingtonu, u Vird\u017einiji, ima 170.000 zaposlenih i desetine klijenata &#8211; avio-kompanija \u0161irom svijeta. Najbolji kupci &#8220;737 Maksa&#8221; su ameri\u010dke kompanije &#8220;Southwest&#8221;, &#8220;United&#8221;, &#8220;American&#8221;, &#8220;Alaska&#8221; i strane &#8220;Rianair&#8221; i &#8220;FlyDubai&#8221;.<\/p>\n<p>Ali 37 odsto njenih prihoda pro\u0161le godine do\u0161lo je od ugovora s vladom SAD. Vec\u0301ina je bila vojne namene, uklju\u010dujuc\u0301i prodaju koju je Va\u0161ington organizovao u drugim zemljama.<\/p>\n<p>&#8220;Boing&#8221; tako\u0111e pravi kapsulu za posade NASA. Dva astronauta su sada u Me\u0111unarodnoj svemirskoj stanici u orbiti oko Zemlje du\u017ee nego \u0161to se o\u010dekivalo, dok in\u017eenjeri &#8220;Boinga&#8221; i NASA re\u0161avaju probleme sa pogonskim sistemom koji se koristi za manevrisanje kapsule.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ameri\u010dka aeronauti\u010dka kompanija &#8220;Boing&#8221; je prihvatila sporazum o priznanju krivice da bi izbjegla krivi\u010dno su\u0111enje zbog padova svojih aviona &#8220;737 Maks&#8221;, saop\u0161tilo je Ministarstvo pravde SAD.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276992,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-406658","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406658","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=406658"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406658\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":406661,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406658\/revisions\/406661"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276992"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=406658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=406658"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=406658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}