{"id":406537,"date":"2024-07-07T08:56:03","date_gmt":"2024-07-07T06:56:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=406537"},"modified":"2024-07-07T08:58:53","modified_gmt":"2024-07-07T06:58:53","slug":"tajna-lunarnih-vrtloga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/07\/tajna-lunarnih-vrtloga\/","title":{"rendered":"Tajna lunarnih vrtloga"},"content":{"rendered":"

Povr\u0161ina Mjeseca poznata je po svojoj sivoj, o\u017eiljkastoj povr\u0161ini, ali ako teleskop usmjerite prema njemu vidje\u0107ete i svijetle mrlje koje naru\u0161avaju povr\u0161inu? Te mrlje, poznate kao lunarni vrtlozi, prvi put primije\u0107ene su davne 1600. godine.<\/p>\n

Nova studija<\/a> nau\u010dnika sa univerziteta Stanford i Va\u0161ington je ponudila obja\u0161njenje i dokaze.<\/p>\n

Za razliku od Zemlje, Mjesec vi\u0161e ne generi\u0161e globalno magnetno polje koje bi ga \u0161titilo od Sun\u010devih nabijenih \u010destica. To zna\u010di da kadase\u00a0 solarni vjetrovi sudare s mjese\u010devom povr\u0161inom, oni s vremenom zatamnjuju stijene zbog hemijskih reakcija. Me\u0111utim, \u010dini se da su neki dijelovi Mjeseca za\u0161ti\u0107eni ‘mini magnetnim poljima’. Dosad, svaki svijetli lunarni vrtlog koji su nau\u010dnici prona\u0161li podudara se s jednim od tih lokalnih magnetnih polja. Ipak, ne sve stijene unutar tih polja reflektuju svjetlost, niti sva magnetna polja na Mjesecu sadr\u017ee vrtloge.<\/p>\n

Nau\u010dnici sada tvrde da bi neka sila ispod povr\u0161ine Mjesec ‘magnetizovala’ lunarne vrtloge, odbijaju\u0107i \u010destice solarnog vjetra. Po toj teoriji, ispod povr\u0161ine ima lave koja se polako hladi u magnetskom polju i stvaraju se magnetsku anomaliju. Neposredno ispod povr\u0161ine Mjeseca, nau\u010dnici su prona\u0161li radarske dokaze o nekada teku\u0107im rastopljenim stijenama. Ove podzemne rijeke ohla\u0111ene magme ukazuju na razdoblje vulkanske aktivnosti prije milijardi godina.<\/p>\n

Koriste\u0107i model tih stopa hla\u0111enja magme, nau\u010dnici su istra\u017eili kako mineral titanov \u017eeljezni oksid, poznat kao ilmenit – obilan na Mjesecu i uobi\u010dajen u vulkanskim stijenama – mo\u017ee proizvesti magnetizovani efekt.<\/p>\n

Njihovi eksperimenti pokazuju da, pod pravim uslovima, sporo hla\u0111enje ilmenita mo\u017ee stimulisati zrna metalnog \u017eeljeza i \u017eeljezo-niklovih legura unutar mjese\u010deve kore i gornjeg pla\u0161ta da proizvedu sna\u017eno magnetsko polje.<\/p>\n

Ovaj efekt, zaklju\u010duju istra\u017eiva\u010di, “mogao bi objasniti jaka magnetska podru\u010dja povezana s lunarnim vrtlozima. (Izvor: kozmos.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova studija nau\u010dnika sa univerziteta Stanford i Va\u0161ington je ponudila obja\u0161njenje i dokaze za svjetle\u0107e fenomene na povr\u0161ini Zemljinog satelita<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":406540,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-406537","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406537","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=406537"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406537\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":406543,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406537\/revisions\/406543"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/406540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=406537"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=406537"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=406537"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}