{"id":406212,"date":"2024-07-03T10:21:01","date_gmt":"2024-07-03T08:21:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=406212"},"modified":"2024-07-03T10:21:01","modified_gmt":"2024-07-03T08:21:01","slug":"u-jadranu-raste-broj-riba-otrovnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/03\/u-jadranu-raste-broj-riba-otrovnica\/","title":{"rendered":"U Jadranu raste broj riba otrovnica"},"content":{"rendered":"<p>U Jadranu je sve vi\u0161e je invazivnih vrsta koje \u0161tete ekosistemu, ali su i opasnost za ljude, ribare ili kupa\u010de.<\/p>\n<p>Iz Instituta za biologiju mora iz Kotora isti\u010du da je u posljednjih nekoliko godina primije\u0107en veliki broj invazivnih vrsta riba i rakova, koji mijenjaju sliku podvodnog svijeta.<\/p>\n<p>Nijedna ne napada \u010dovjeka, me\u0111utim neke imaju u svojim bodljama toksine i u susretu sa njima treba biti oprezan.<\/p>\n<p>Ilija \u0106etkovi\u0107, saradnik u istra\u017eivanju u Laboratoriji za ihtiologiju i morsko ribarstvo kotorskog Instituta, obja\u0161njava da je u njihovom dijelu Jadrana primije\u0107en ve\u0107i broj invazivnih vrsta riba, rakova, algi i drugih organizama. Sve te vrste zabilje\u017eene su i u vodama drugih jadranskih zemalja.<\/p>\n<p>On isti\u010de da najve\u0107i broj invazivnih vrsta ulazi u Mediteran, pa zatim i u Jadransko more, kroz Suecki kanal.<\/p>\n<p>&#8220;Ove vrste vode porijeklo iz Indijskog okeana i Crvenog mora, a ovaj fenomen se naziva Lesepsijska migracija i dobio je ime po francuskom diplomati koji je u\u010destvovao u izgradnji ovog kanala. Neke vrste dospiju u Jadran i putem drugih izvora, kakve su recimo balastne vode brodova, koje bivaju prosute u Jadran, a poti\u010du iz nekog drugog regiona svijeta&#8221;, obja\u0161njava \u0106etkovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Jadranu je sve vi\u0161e je invazivnih vrsta koje \u0161tete ekosistemu, ali su i opasnost za ljude, ribare ili kupa\u010de.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":401794,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-406212","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=406212"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406212\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":406215,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406212\/revisions\/406215"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/401794"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=406212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=406212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=406212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}