\u200bJak grad pro\u0161log mjeseca poharao je regiju, pri \u010demu je ponegdje led bio veli\u010dine teniske loptice.<\/p>\n
Kako pi\u0161e “Conversation”, led veli\u010dine ananasa i grejpa prona\u0111en je u junu\u00a0u SAD-u, a ponegdje je tu\u010da o\u0161tetila i avione.<\/p>\n
Kako zrna grada postaju tako velika i pogor\u0161avaju li se tu\u010de?<\/p>\n
Atmosferski nau\u010dnik i vanredni profesor nauka\u00a0na Dr\u017eavnom univerzitetu\u00a0u Njujorku, Brajan Tang, bavi se podu\u010davanjem ekstremnih vremenskih prilika te je objasnio kako nastaje grad.<\/p>\n
Kako led toliko naraste?<\/p>\n
Si\u0107u\u0161ni kristali\u0107i leda povla\u010de se uzlaznom strujom grmljavinske oluje i potom se sudaraju vodom koja ima temperaturu ispod nule, a voda se potom smrzava oko svakog tog ledenog embrijona, uzrokuju\u0107i rast embrija.<\/p>\n
Ta se voda smrzava razli\u010ditom brzinom, zavisno o temperaturi povr\u0161ine zrna grada, ostavljaju\u0107i slojeve prozirnog ili zamu\u0107enog leda dok se zrno tu\u010de kre\u0107e unutar grmljavinske oluje. Ako otvorite veliko zrno grada, mo\u017eete vidjeti te slojeve, sli\u010dne godovima drve\u0107a.<\/p>\n
Put kojim zrno grada\u00a0prolazi kroz grmljavinski oblak i vrijeme koje provede skupljaju\u0107i tu ledenu vodu odre\u0111uju koliko veliko mo\u017ee narasti.<\/p>\n
Rotiraju\u0107e, dugotrajne, jake grmljavinske oluje koje se nazivaju super\u0107elije obi\u010dno proizvode najve\u0107i grad. U super\u0107elijama, zrna tu\u010de mogu lebdjeti 10-15 minuta ili vi\u0161e u jakim uzlaznim strujanjima grmljavinske oluje, gdje ima dovoljno ledene vode, prije nego \u0161to ispadnu iz oluje zbog svoje te\u017eine ili se pomjere\u00a0iz uzlazne struje.<\/p>\n
Grad je naj\u010de\u0161\u0107i\u00a0tokom prolje\u0107a i ljeta kada je prisutno nekoliko klju\u010dnih sastojaka: topao, vla\u017ean vazduh\u00a0blizu povr\u0161ine; nestabilna vazdu\u0161na masa u srednjoj troposferi; vjetrovi koji se sna\u017eno mijenjaju s visinom; i grmljavinske oluje izazvane vremenskim sistemom.<\/p>\n
Ve\u0107i grad, ve\u0107a \u0161teta<\/p>\n
Oluja s gradom\u00a0mo\u017ee biti razorna, naro\u010dito\u00a0za poljoprivredna zemlji\u0161ta, gdje \u010dak i manji komadi leda mogu uni\u0161titi usjeve i o\u0161tetiti vo\u0107e.<\/p>\n
\u0160to je ve\u0107e zrno tu\u010de, to je ve\u0107a i materijalna \u0161teta koja mo\u017ee nastati.<\/p>\n
Tang se osvrnuo i na uticaj klimatskih promjena na grad, navode\u0107i da je ponajprije do\u0161lo do pove\u0107anja toplog, vla\u017enog vazduha kako se Zemlja zagrijava. To daje vi\u0161e energije grmljavinskim olujama i \u010dini ledenu vodu obilnijom za grmljavinske oluje, \u0161to omogu\u0107uje rast tu\u010de. Drugi va\u017ean faktor je vi\u0161e nestabilnih masa.<\/p>\n
Klimatske promjene tako\u0111e\u00a0mogu dovesti do manje sitne, a vi\u0161e velikog grada. Kako se atmosfera zagrijava, nivo smrzavanja se pomjera\u00a0prema gore u atmosferi. Sitna tu\u010da bi se uspjela potpuno otopiti prije nego \u0161to bi stigla na tlo. Ve\u0107i grad, s druge strane, pada br\u017ee i treba mu\u00a0vi\u0161e vremena da se otopi, tako da bi na njega\u00a0manje uticale ve\u0107i nivoi\u00a0smrzavanja.<\/p>\n
Dodatno, kombinacija povoljnijih sastojaka za veliki grad\u00a0i promjena u karakteru samih oluja s tu\u010dom mogla bi dovesti do porasta vrlo velikog grada\u00a0u budu\u0107nosti, navodi Tang.<\/p>\n
Kako se za\u0161tititi?<\/p>\n
Ako vas uhvati grmljavinska oluja s gradom, bitno je preduzeti odre\u0111ene mjere kako biste se za\u0161titili.<\/p>\n
Ako ste u vozilu, zaustavite se i ostanite unutra. Uo\u010dite li nadstre\u0161nicu gara\u017ee ili benzinske pumpe ispod koje se mo\u017eete skloniti, odvezite se do nje.<\/p>\n
Ako ste vani, potra\u017eite \u010dvrsto skloni\u0161te poput zgrade. Na\u0111ete li se na otvorenom, za\u0161titite glavu. Nalazite li se u zatvorenom prostoru, maknite se od prozora i ostanite unutra dok grad ne prestane. (Izvor: N1.hr.)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u200bJak grad pro\u0161log mjeseca poharao je regiju, pri \u010demu je ponegdje led bio veli\u010dine teniske loptice.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":406089,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-406086","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=406086"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406086\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":406090,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406086\/revisions\/406090"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/406089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=406086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=406086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=406086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}