{"id":406079,"date":"2024-07-02T07:43:28","date_gmt":"2024-07-02T05:43:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=406079"},"modified":"2024-07-02T07:43:28","modified_gmt":"2024-07-02T05:43:28","slug":"burzoaska-ideologija-je-nihilisticka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/07\/02\/burzoaska-ideologija-je-nihilisticka\/","title":{"rendered":"‘Bur\u017eoaska ideologija je nihilisti\u010dka’"},"content":{"rendered":"

Autor: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na\u0161 neobi\u010dni sugovornik na Forumu 17. Subversive Festivala bio je britanski marksist Richard Seymour, \u010dlan Salvage Collectivea, neprofitne organizacije koja se zala\u017ee za eti\u010dne, cirkularne alternative brzoj modi. Odr\u017eao je predavanje naslovljeno “Dijalektika katastrofe: granice materijalizma”. Pitaju\u0107i se kakav je marksizam kao materijalizam katastrofe, on zaklju\u010duje da destruktivne tendencije kapitalizma nisu materijalne prirode, nego plod duhovne ma\u0161ine, a na\u0161 najbolji resurs za borbu protiv njih je prosvije\u0107enost i samosvijest masa, ste\u010dena kroz pa\u0107eni\u0161tvo i edukativne poraze.<\/p>\n

Govorili ste o idealizmu i niste se slo\u017eili s \u010destom marksisti\u010dkom pretpostavkom da je to bur\u017eoasko mi\u0161ljenje?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Istina. Kada gledam bur\u017eoaziju, danas tu nema puno idealista. Mislim da je fundamentalno bur\u017eoaska ideologija danas mehanicisti\u010dki materijalizam iz 19. stolje\u0107a, a znanstvena realnost je otada napredovala. Pogledate li knjigu engleskog fizi\u010dara Paula Daviesa “Demon u stroju”, vidite da takav mehanicisti\u010dki materijalizam ne odgovara realnosti. Sa znanstvenog stajali\u0161ta mehanicisti\u010dki materijalizam je ve\u0107 dugo mrtav, samo \u0161to se to ne uo\u010dava. Ali bur\u017eoaski zdrav razum nije rastao, to nije neka idealisti\u010dka politi\u010dka filozofija. Ustvari, bur\u017eoaska ideologija je nihilisti\u010dka. Kapitalizam zna\u010di akumulaciju, zna\u010di rast. Ako gledate mehanicisti\u010dki materijalizam koji dominira i o kojemu sam govorio, on sna\u017eno govori o tome da kapitalizam nije briga kako \u0107e se rast odvijati. On gradi i maksimira ma\u0161ine koje \u0107e proizvoditi inteligenciju. Radi se o kompetitivnosti, borbi protiv svih \u017eivih bi\u0107a. To je primjer u kojemu suvremeno materijalisti\u010dko mi\u0161ljenje ima efekte na kapitalisti\u010dku ideologiju. Zato ne mislim da je idealizam intrinzi\u010dno bur\u017eoaski. Mislim da je historijski idealizam postojao u otporu prema kapitalizmu. Sve je to vrlo zamr\u0161eno.<\/p>\n

\u0160to je za vas povijest, kako je razumijete?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

U odnosu na historiju ortodoksni sam marksist. Prihva\u0107am sve stvari kao \u0161to su sredstva za proizvodnju, proizvodni odnosi, proizvodne snage. Jo\u0161 uvijek me zanima gram\u0161ijevsko obja\u0161njenje o efektivnosti kulture i ideologije, hegemonisti\u010dkih praksi i sli\u010dno. Jo\u0161 uvijek sam sna\u017eno pod utjecajem Althussera, iako ne mogu prihvatiti njegovu historijsku analizu. Ali mislim da je njegova analiza interpelacije vrlo zanimljiva i to nije materijalisti\u010dka analiza. U terminima analize dr\u017eave i povijesti dr\u017eave slijedim Poulantzasa. Zapravo sam prili\u010dno ortodoksan kao marksist. Ali ono \u0161to \u010dinim druga\u010dije je odmak od uobi\u010dajenog historijskog i politi\u010dkog obe\u0107anja marksizma. To je historijsko obe\u0107anje historijskog materijalizma. Mislim da je jedan od problema shva\u0107anje historije kao ekskluzivno materijalnog procesa. Onda morate poput Althussera uvesti neki aleatorni materijalizam, koji se svodi na slijepu silu ili se bavite odnosom subjekta i objekta, \u0161to je Luk\u00e1cseva pozicija, u kojoj materijalizam uvijek mora pobijediti, \u0161to je problemati\u010dno. Mislim da i marksizam mora inzistirati da, iako je njegova domena historija i posebno \u010dovjekova historija, to mora uklju\u010divati i jedan idealisti\u010dki moment. Ne mo\u017eete odstraniti idealizam iz marksizma, on zadr\u017eava idealisti\u010dke pretpostavke.<\/p>\n

\n

Idealna ma\u0161inerija<\/h3>\n

Za vas globalni kapitalizam nije dakle samo materijalisti\u010dki?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Da. Ako mislimo o tome, sve \u0161to se doga\u0111a u globalnom kapitalizmu doga\u0111a se u nekoj dijalektici kategorija. Marx u svojim obja\u0161njenjima koristi kategorije Hegelove “Znanosti logike” i “Fenomenologije duha” kada govori o robnom obliku. Kada je rije\u010d o robi, zabavno je da to nije ne\u0161to fizi\u010dko. Ni\u0161ta povezano s robom nije fizi\u010dko. Naravno, ako kupite gra\u0161ak, konzerva je materijalna i gra\u0161ak je materijalan i ono \u0161to platite je materijalno. Ali ni\u0161ta od onoga \u0161to novac \u010dini novcem nije materijalno i ni\u0161ta od toga \u0161to robu \u010dini robom nije materijalno. To je jako \u010dudno. \u0160to \u010dini vrijednost? Ona nije ni\u0161ta materijalno, to je dru\u0161tvena oznaka. Dru\u0161tveno potrebno radno vrijeme. A socijalno potrebno radno vrijeme nije fizi\u010dka realnost. To je ne\u0161to \u0161to nastaje iz ljudskih praksi. Kapitalizam je specifi\u010dan dru\u0161tveno proizveden odnos. A \u0161to je dru\u0161tveni odnos? Ponovno, to je ne\u0161to nematerijalno. To mo\u017eete objasniti kao zajednicu svijesti. Vrlo jednostavan dru\u0161tveni odnos je onaj izme\u0111u mu\u017ea i \u017eene \u2013 to je dru\u0161tveni odnos jer se oni me\u0111usobno vole i mrze, paze i brinu se jedan o drugome, dakle to nije fizi\u010dki odnos, ali ima fizi\u010dke posljedice. Na osnovnom nivou, kapitalizam je drugi dru\u0161tveni odnos u kojem mi odlu\u010dujemo o vrijednostima. Ljubav i mr\u017enja tu nikoga ne zanimaju. Ono \u0161to je bitno je da vi radite za \u0161efa, za nadnicu i sli\u010dno. Za to kupujete robu i to je dogovor koji je \u010dinjenica. Rezultat su sve te materijalne sile. Robe prenosite i one putuju svijetom, pakirate ih, stavljate na police i prodajete. Ali sve je to utemeljeno na kognitivnom dogovoru, i ne samo kognitivnom, nego i socijalnom. Tako stvari funkcioniraju. \u017delim re\u0107i da je kapitalizam idealna ma\u0161inerija.<\/p>\n

Spominjete monizam i dualizam, odnos materije i uma. \u0160to mislite o tom dualizmu?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Dualizam definitivno ne zadovoljava. Ne znam za\u0161to ljudi kada govore o dualizmu to \u010dine pragmati\u010dno. Vidimo kako svijet funkcionira, on je o\u010dito materijalan. Ja mogu dotaknuti stvari koje imaju ekstenziju i masu. To je materijalno. No postoje i stvari koje nemaju ekstenziju i masu, to su nematerijalne stvari, poput ideja i suosje\u0107anja. To je svima blisko. Ima tu jo\u0161 ne\u0161to. Prvo \u010dega sam svjestan je moja svijest. Nemam drugi pristup osim onog prirodnog kroz interludij svijesti. Tako da ja znam da svijest postoji, iako nije poput materije. To je logi\u010dna, pragmati\u010dna stvar, da moraju postojati dvije stvari, pa onda ljudi ka\u017eu da mora postojati dualizam, dvije supstancije. Ali ja mislim da je jedna od tih dviju stvari supstancija, a druga je posjedovanje. Mo\u017eete upotrijebiti rije\u010d “materijalizam” koja ka\u017ee da postoji supstancija, ali postoje i ideje zasnovane na materijalnim realnostima. To vam marksisti uobi\u010dajeno govore. No ja mislim da \u0107e vam u historijskom smislu idealist re\u0107i: “Ne, te materijalne realnosti odre\u0111ene su idealnim odnosima egzistencije.” Kada se ka\u017ee da svemir mora biti poput uma, da bi postojala materija, tu je kraj. Ja mislim da dualizam funkcionira kao pragmati\u010dan opis svijeta u kojem \u017eivimo, no biti tu je prili\u010dno radikalno i nije odluka. I tako duh bira izme\u0111u materijalizma i idealizma.<\/p>\n

Govorite o \u017eudnji kao o ne\u010demu \u0161to nije tu?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

\u017dudnja je fascinantna jer kada ne\u0161to \u017eelim, to je obi\u010dno ne\u0161to \u0161to nemam. Ako imam, ne \u017eelim. Ako je ne\u0161to ve\u0107 tu, ne trebam \u017euditi za tim. U psihoanalizi u analiti\u010dkom smislu mo\u017eemo re\u0107i da je \u017eudnja ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee posre\u0107iti. A to je fascinantno, jer govori da sam sposoban \u017euditi za ne\u010dim \u0161to ne postoji, \u0161to nema empirijsku evidenciju. Na primjer, \u017eudim da napravim ku\u0107u. Nikada nisam vidio ku\u0107u kakvu \u017eelim sagraditi, ali \u0107u je svejedno sagraditi. Jer je to moja \u017eudnja. Ku\u0107a \u0107e otprilike izgledati kao \u0161to sam je zamislio i to je ludo. Nikada je nisam vidio i samo zato \u0161to za njom \u017eudim, ona \u0107e postojati. U historijskim terminima znamo da \u017eudnja mo\u017ee biti subvertirana. Na primjer, revolucionarna \u017eudnja. Startate s Francuskom revolucijom, univerzalnom emancipacijom, a zavr\u0161ite s Napoleonom, francuskim kolonijalizmom i sli\u010dno. To je vrsta dijalektike u kojoj \u017eivimo. No segnemo li u povijest, u svijet prije mogu\u0107nosti ljudskih bi\u0107a, isto \u0107emo na\u0107i \u017eudnju na djelu. Slijedimo li Darwinovu teoriju evolucije, obi\u010dno \u017eenka ptice bira mu\u017ejaka iste vrste. Usredoto\u010dimo se na taj par, iako tu ima i drugih elemenata. Mu\u017ejak \u0107e razviti posebno perje i krila, koji mogu biti prekrasni. Puno vi\u0161e nego \u0161to je to slu\u010daj sa \u017eenkom. Pitamo se za\u0161to bi prirodni odabir proizveo ne\u0161to tako neobi\u010dno i lijepo. Posebno ako to nije evolutivno efikasno. To je skupo u energetskom smislu. To je skupo u smislu pre\u017eivljavanja. \u010cini vas ranjivijim u odnosu na predatore. S velikim repom te\u017ee letite. Primjer su indijski paunovi. \u017denke to \u017eele, tu su i posebni plesovi i one odabiru. Sve to mijenja mu\u017ejake, njihovo perje postaje sve kompliciranije. Kroz tisu\u0107e i tisu\u0107e godina \u017eenke biolo\u0161ki transformiraju svoje seksualne \u017eudnje u objekt koji \u017eele. I to ne\u0107e prestati. Mi gledamo u sada\u0161njost, no mo\u017eda \u0107e kroz tisu\u0107e godina u budu\u0107nosti mu\u017ejaci razviti i neka nova svojstva, mo\u017eda postanu jo\u0161 \u0161areniji. To ne mo\u017eemo znati, kao ni mogu\u0107e genetske promjene. To je moja poanta. \u017dudnja je ne\u0161to \u0161to nije fizi\u010dko, ali je historijska sila. U terminima ljudske povijesti, ali i povijesti prirode. A to zna\u010di da se otvara prostor za nematerijalne stvari.<\/p>\n

\n

Kontraproduktivni optimizam<\/h3>\n

Govorite o moralnoj autonomiji u biolo\u0161koj domeni. \u0160to to zna\u010di?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Jedna od najgorih stvari koja se doga\u0111a u divljini je seksualna korozija. Op\u0107enito, to je odnos mu\u017ejaka i \u017eenke u kojem mo\u017ee do\u0107i do nasilja i u toj prinudnoj kopulaciji mo\u017ee biti mrtvih. Mu\u017ejaci \u010desto prisiljavaju \u017eenke pataka na kopulaciju. No pa\u010dji penis oblikovan je tako da ote\u017eava mogu\u0107nost da mu\u017ejak siluje \u017eenku. Uvijek vidim da u okoli\u0161nim procesima i procesima odabira postoji izbor, za\u0161to izabrati neku jedinku, a drugu ne. Ako postoji izgled za pre\u017eivljavanjem, jedinka \u0107e biti odabrana. Tako stvari funkcioniraju. Dugo u biolo\u0161kim odnosima nema promjena, a onda one iznenada nahrupe. To ima veze s utjecajem genetike i njenim perturbacijama. Organizmi donose odluke u kojima eksperimentiraju s novim oblicima. To ima veze s okoli\u0161nim stresom, ali ne uvijek. Ponekad nove biolo\u0161ke forme nastaju u katastrofi\u010dnim okolnostima. To je rijetko i mi to odavno nismo vidjeli. Organizmi prilago\u0111avaju svoj cjelokupni nervni sistem i svoju fizi\u010dku strukturu. To se doga\u0111a s organizmima u njihovom evolucijskom periodu i tu mo\u017eemo govoriti o milijunima godina. Ne\u0161to se doga\u0111a s organizmima na njihovom kognitivnom nivou. I to se doga\u0111a neobi\u010dno brzo s obzirom na njihove evolucijske periode. To je malo druga\u010dije s vrstama poput na\u0161e, koje imaju velik mozak. Zato kada govorim o moralnoj autonomiji i \u017eudnji kod \u017eivotinja, to podrazumijeva bazi\u010dni kapacitet za slobodu, autonomiju i izbor.<\/p>\n

Recite nam za kraj ne\u0161to o Salvage Collectiveu \u010diji ste \u010dlan. Ponekad vam se zamjera da ste katastrofi\u010dari i da ste to utkali i u svoje vi\u0111enje kapitalizma?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Salvage Collective nastao je prije dosta vremena. Potekli smo iz Socijalisti\u010dke radni\u010dke partije (SWP), \u0161to je neka vrsta heterodoksne trockisti\u010dke organizacije u Velikoj Britaniji. Postojala je kriza, me\u0111usobne optu\u017ebe. Gledaju\u0107i krajolik, zaklju\u010dili smo da nema organizacije pa smo poku\u0161ali ne\u0161to sami stvoriti. Kompulzivni optimizam i\u0161ao nam je na \u017eivce i mislili smo da treba biti pesimisti\u010dan, jer je optimizam kontraproduktivan. Samo smo gledali \u0161to se doga\u0111a. Sve su se ljevi\u010darske organizacije su\u017eavale u posljednjih tridesetak godina. Ljevi\u010darska vodstva su se su\u017eavala. Sindikati jednako tako. Ne samo to, ve\u0107 se i sastav sindikata promijenio pojavom ta\u010derizma i su\u017eenjem javnog sektora. Pojavio se tre\u0107i sektor bez ometaju\u0107e snage, vlada nije ovisila o tome da proizvodite profit, osim kada ste radili za korporacije. \u0160trajkovi su postali manje u\u010destali i mogu\u0107i. Zakonodavstvo je o\u0161tetilo sindikate. Sve je manje bilo protesta. Sve je to dovelo do prili\u010dno o\u010dajne situacije. Mi se nikada nismo ugledali u SSSR ili Isto\u010dni blok, na revolucije u Kini, na Kubi ili u Vijetnamu. To nije bio na\u0161 model. Nismo mogli re\u0107i da je to socijalna dr\u017eava kakvu mi \u017eelimo. Smatrali smo da je socijalizam nakratko postignut nakon Oktobarske revolucije, da bi bio zamijenjen objektivnim politi\u010dkim okolnostima. A onda je do\u0161la i bijeda staljinisti\u010dke kontrarevolucije. Vidjeli smo kako milijuni ljudi ipak gledaju u SSSR i tu pola\u017eu svoje nade. Milijuni nisu mogli ni zamisliti \u0161to je bio socijalizam ili alternativa kapitalizmu, ili alternativa neoliberalizmu. Tako smo razvili svoj pesimizam. Ogledali smo se i zaklju\u010dili da postoje objektivni razlozi za duboki pesimizam. No to nije isto \u0161to i fatalizam. Zadr\u017eali smo temeljnu odanost revolucionarnom projektu i nadu da \u0107e nas doga\u0111aji razuvjeriti u na\u0161em pesimizmu. Neku nadu davao je Corbynov projekt u koji smo se bili uklju\u010dili. Danas nadu daje projekt solidarnosti s Palestinom. Uzimamo \u0161to se mo\u017ee iz okolnosti, no jako se protivimo zanemarivanju katastrofi\u010dnih tendencija koje su prisutne u dana\u0161njem svijetu.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kapitalizam zna\u010di akumulaciju, zna\u010di rast. Ako gledate mehanicisti\u010dki materijalizam koji dominira, on sna\u017eno govori o tome da kapitalizam nije briga kako \u0107e se rast odvijati. On gradi i maksimira ma\u0161ine koje \u0107e proizvoditi inteligenciju. Radi se o kompetitivnosti, borbi protiv svih \u017eivih bi\u0107a, ka\u017ee Richard Seymour, britanski marksist, gost 17. Subversive Festivala<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":406082,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-406079","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406079","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=406079"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406079\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":406084,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406079\/revisions\/406084"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/406082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=406079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=406079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=406079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}