{"id":40585,"date":"2011-01-01T22:10:06","date_gmt":"2011-01-01T22:10:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=40585"},"modified":"2011-01-01T22:10:06","modified_gmt":"2011-01-01T22:10:06","slug":"kcerka-bugarskog-komuniste-na-celu-brazila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/01\/kcerka-bugarskog-komuniste-na-celu-brazila\/","title":{"rendered":"K\u0107erka bugarskog komuniste na \u010delu Brazila"},"content":{"rendered":"<p>Dilma Rusef je polo\u017eila zakletvu i postala prva \u017eena koja je do&scaron;la na \u010delo Brazila. <\/p>\n<p>&quot;Mnoge stvari su se popravile u Brazilu, ali ovo je samo po\u010detak nove ere&quot;, poru\u010dila je Dilma Rusef, koju zbog njenog temperamenta nazivaju i &quot;\u010deli\u010dnom damom&quot;.<\/p>\n<p>Prva \u017eena na ovoj poziciji u istoriji zemlje se obavezala &nbsp;da \u0107e i\u010di putem koji je utabao njen prethodnik i miljenik nacije, Luis Injasija Lula da Silva.<\/p>\n<p>Dilma Rusef, koja je kao marksisti\u010dki pobunjenik sedamdesetih osu\u0111ena na tri godine zatvora, zalo\u017eila se da \u0107e &scaron;tititi slobodu izra\u017eavanja i po&scaron;tovati Ustav. <\/p>\n<p>Dilma Rusef je ro\u0111ena 1947. godine u Belo Horizonteu, gde je i odrasla. \u0106erka je advokata i preduzetnika Pedra Rusefa, ina\u010de porijeklom Bugarina, i majka Brazilke.<\/p>\n<p>Pedro Rusef, koji se ranije zvao Petar, bio je \u010dlan Komunisti\u010dke partije Bugarske, dvadesetih godina je oti&scaron;ao u Francusku kako bi izbjegao politi\u010dki progon, a u Brazil je do&scaron;ao tridesetih godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dilma Rusef je polo\u017eila zakletvu i postala prva \u017eena koja je do&scaron;la na \u010delo Brazila. &quot;Mnoge stvari su se popravile u Brazilu, ali ovo je samo po\u010detak nove ere&quot;, poru\u010dila je Dilma Rusef, koju zbog njenog temperamenta nazivaju i &quot;\u010deli\u010dnom damom&quot;. Prva \u017eena na ovoj poziciji u istoriji zemlje se obavezala &nbsp;da \u0107e i\u010di putem [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-40585","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=40585"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40585\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=40585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=40585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=40585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}