{"id":405437,"date":"2024-06-24T18:54:38","date_gmt":"2024-06-24T16:54:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=405437"},"modified":"2024-06-24T18:54:38","modified_gmt":"2024-06-24T16:54:38","slug":"lobanje-u-cele-kuli-do-kraja-godine-dobijaju-lica-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/06\/24\/lobanje-u-cele-kuli-do-kraja-godine-dobijaju-lica-video\/","title":{"rendered":"Lobanje u \u0106ele kuli do kraja godine dobijaju lica (video)"},"content":{"rendered":"<p>Lobanje uzidane u <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/%C4%86ele-kula\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">\u0106ele kulu<\/a> (Srbija) do kraja godine trebalo bi da dobiju digitalni izgled lica, zahvaljuju\u0107i projektu &#8220;Novo lice \u0106ele kule&#8221; koji realizuje Dru\u0161tvo za akademski razvoj.<\/p>\n<p>U okviru pomenutog projekta najprije je 3D tehnikom skenirano svih 58 lobanja, a potom je ura\u0111ena antropolo\u0161ka analiza koja je dala odgovore na to koliko su godina imali nastradali, kakvog su zdravstvenog stanja bili i \u0161ta je bio uzrok njihove smrti, prenosi agencija Beta.<\/p>\n<p>Antropolo\u0161kinja Nata\u0161a \u0160arki\u0107 je kazala da su od 58 skeniranih lobanja mogli da analiziraju 48 i za njih \u0107e biti ura\u0111ena rekonstrukcija lica, dok je zbog prevelikog o\u0161te\u0107enja 10 lobanja nemogu\u0107e antroplo\u0161ki analizirati, niti je mogu\u0107a facijalna rekonstrukcija.<\/p>\n<p>&#8220;U ovoj fazi projekta definitivno naj\u0161okantnije je bilo prisustvo deteta od 11 godina, koje je ubijeno tupim udarcem u glavu i to je mo\u017eda najru\u017enije, najtu\u017enije lice svakog rata&#8221;, rekla je \u0160arki\u0107.<\/p>\n<p>Ona je kazala da za u\u010desnike projekta poseban izazov predstavlja rekonstrukcija lobanje za koju se smatra da je pripadala Stevanu Sin\u0111eli\u0107u, budu\u0107i da DNK analiza nije izvodljiva u ovom slu\u010daju.<\/p>\n<p>&#8220;Ono \u0161to sam ja mogla da ka\u017eem bez ikakvih destruktivnih metoda, bez uzorkovanja je da se zaista radi o mu\u0161karcu u kasnim tridesetim godinama, da se radi o mu\u0161karcu \u010dija glava jeste bila odse\u010dena, koja je imala i prethodno neke povrede, \u0161to se poklapa sa istorijskim izvorima da on jeste bio ranjavan u prethodnim sukobima&#8221;, obja\u0161njava \u0160arki\u0107.<\/p>\n<p>Ona je kazala da je antropolo\u0161ka analiza dala ve\u0107i broj rezultata koji se ne poklapaju sa istorijskim \u010dinjenicima o jedinstvenom spomeniku u svijetu podignutom 1809. godine.<\/p>\n<p>&#8220;Ono \u0161to se ne poklapa je recimo da imamo jako malo slu\u010daja dekapitacije, a prema istorijskim izvorima oni su svi bili odrubljenih glava. Zatim, imamo podatak koji se spominje skoro 30 godina kasnije, da je svim individuama bila skidana ko\u017ea sa lica, drana ko\u017ea sa lica, punjena pamukom i slamom i slana u Istanbul, a da su lobanje ugra\u0111ivane. Me\u0111utim mi nemamo te ureze, nemamo dokaze da je zaista bilo takve vrste mutilacije, odnosno da se zaista desio taj proces, tako da nam sa te strane postoje podaci koji nam se ne uklapaju&#8221;, kazala je \u0160arki\u0107.<\/p>\n<p>Projekat &#8220;Novo lice \u0106ele kule&#8221; Dru\u0161tvo za akademski razvoj realizuje zahvaljuju\u0107i donacijama vi\u0161e od 150 ljudi iz Srbije i zemalja regiona, a uz podr\u0161ku Narodnog muzeja u Ni\u0161u i i Republi\u010dkog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Lobanje u \u0106ele kuli do kraja godine dobijaju lica\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/dwFuMUjrUfI?feature=oembed\"  allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lobanje uzidane u \u0106ele kulu (Srbija) do kraja godine trebalo bi da dobiju digitalni izgled lica, zahvaljuju\u0107i projektu &#8220;Novo lice \u0106ele kule&#8221; koji realizuje Dru\u0161tvo za akademski razvoj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":405440,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-405437","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/405437","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=405437"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/405437\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":405441,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/405437\/revisions\/405441"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/405440"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=405437"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=405437"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=405437"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}