Karakond\u017eule i razne druge spodobe koje opsijedaju ljude u gluvo doba no\u0107i oduvijek su bile jedna od omiljenih tema za razgovor ne samo u stara vremena, uz ognji\u0161te, ve\u0107 i danas u doba Interneta.<\/p>\n
Makar mitskih bi\u0107a za pla\u0161enje imamo na pretek. Pored vampira i pomenutih karakond\u017eula, koje opsijedaju ljude, tu su i kozare, \u017eene sa kozjim nogama koje kriju glave, pa no\u0107ni leptiri, kojima valja, nala\u017eu obi\u010daji, otkinuti krila i re\u0107i im da do\u0111u po so. Ako sjutradan neka kom\u0161inica zaiska so, ta je vje\u0161tica…<\/p>\n
Iako je na\u0161a tradicija bogata mitskim bi\u0107ima ove teme su malo obra\u0111ivane u doma\u0107im serijama i filmovima, ne\u0161to malo vi\u0161e u knji\u017eevnosti, tako da ljudi iz inostranstva koriste na\u0161e legende za sopstvene filmove i zgr\u0107u pare, ka\u017eu filmad\u017eije i podsje\u0107aju na film \u201eParanormalna aktivnost\u201d koji je snimljen digitalnom kamerom, sa bud\u017eetom od 15.000 dolara, a postao je svjetski fenomen jer je umjesto skupih vizuelnih efekata ponudio \u201edobru, stra\u0161nu pri\u010du\u201d koja mo\u017ee svakome od nas da se desi.<\/p>\n
Horor literatura, filmovi, strip samo nam poma\u017eu da prepla\u0161imo strahove u sebi i zato, po meni, oni imaju terapeutsko dejstvo, smatraju psiholozi.<\/p>\n
\u2013 Neki obi\u010daji \u017eive u narodu dok ih vrijeme ne pregazi, a onda postaju dio foklora ili se gube. Ali obi\u010daji vezani za ro\u0111enje i smrt, nastavak loze, traju mnogo du\u017ee. Ljudi ne \u017eele da isku\u0161avaju sudbinu, mo\u017eda im se ne\u0161to i u\u010dini zastarjelim, ali \u0107e, za svaki slu\u010daj ispo\u0161tovati ono \u0161to su naslijedili od svojih predaka, ka\u017ee etnolog dr Vesna Marjanovi\u0107, koja je istra\u017eivala folklornu fantastiku.<\/p>\n
Ono \u0161to se nekad pri\u010dalo uz ognji\u0161te danas se prenijelo na tematske internet forume. Tako se jedna od u\u010desnica internet komunikacije prisje\u0107a da joj je roditeljska ku\u0107a bila blizu groblja pa se \u010desto govorilo o \u017eenama u bijelim haljinama koje su zaustavljale automobile i pri\u010dale sa voza\u010dima, a onda iznenada nestajale.<\/p>\n
\u201e Mi klinke smo samo smi\u0161ljale kako da odemo na groblje i do\u017eivimo avanturu\u201d<\/p>\n
Dr Bojan Jovanovi\u0107, antropolog, obja\u0161njava otkud sklonost \u010dovjeka da u\u017eiva u strahu.<\/p>\n
Ljudi su se oduvijek pla\u0161ili onoga \u0161to ne mogu da razumiju, a najvi\u0161e smrti. Zato su nekako htjeli da ovladaju tim strahovima. \u010cak i djeca izmi\u0161ljaju zastra\u0161uju\u0107e pri\u010de i pribjegavaju i nekim ritualima da bi ovladali strahovima. Kad ostanu bez majke razbacaju igra\u010dke na sve strane, a onda idu i sakupljaju ih i to im poma\u017ee da se izbore sa strahom od odvajanja. \u010covjek se, dakle, ne zadovoljava samo fikcijama, ve\u0107 \u017eeli da pri\u010de pretvori u rituale i obrede, kako bi do\u017eivljaj bio ubjedljiviji.<\/p>\n
Tako su nastali maskirani obredi, karnevali, koji nemaju samo stra\u0161nu ve\u0107 i komi\u010dnu dimenziju, jer se strah mo\u017ee prevladavati i smijehom. To je i Hi\u010dkok koristio u svojim filmovima, da bi malo relaksirao publiku.<\/p>\n
Scene strave i u\u017easa publika, po rije\u010dima na\u0161eg sagovornika, ljudi gledaju iz raznih motiva, ali osnovno je \u0161to \u017eele da postanu duhovno ja\u010di. Kad prevazi\u0111u strah osjete zadovoljstvo. Naravno, svako \u0107e znati da ocijeni koliku koli\u010dinu straha mo\u017ee da podnese, ako to ne umije onda ishod mo\u017ee da bude koban.<\/p>\n
Da ne postoji samo strah od smrti ve\u0107 i smrt od straha govori i primjer jednog gledaoca iz Makedonije koji je preminuo gledaju\u0107i televizijsku premijeru pomenute \u201eLeptirice\u201d.<\/p>\n
Strahovima se pomno bavio i psihijatar dr Ljubomir Eri\u0107 koji smatra da su horor filmovi omiljeni kod ljudi razli\u010ditih uzrasta, ali uglavnom mla\u0111ih i pripadnika mu\u0161kog pola. Vole ih oni koji su zavisnici od adrenalina, koji vole da gledaju akciju, jurnjavu, tu\u010de, ubistva…<\/p>\n
Do\u017eivjeti strah u za\u0161ti\u0107enim uslovima, kada si svjestan da ni\u0161ta ne mo\u017ee da ti se desi, ohrabruje nedovoljno sna\u017ene, nerijetko strah i erotizuje, moje iskustvo iz psihopterapije to nedosmisleno pokazuje, ka\u017ee dr Eri\u0107 i zaklju\u010duje:<\/p>\n
Strah poma\u017ee \u010dovjeku da se prilagodi i pre\u017eivi i to se ne mijenja s vremenom. Mijenjaju se uslovi \u017eivljenja ljudi i opasnosti koje mu prijete, a naravno da je smrt najve\u0107a opasnost, bila i ostala sve do danas.<\/p>\n
Postoji jo\u0161 jednan ugao iz kojeg se mo\u017ee posmatrati fenomen straha, a dr Ljubomiri Eri\u0107 o tome ka\u017ee:<\/p>\n
Strah i vladanje strahom je i pitanje mo\u0107i . Dominacija je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih oblika komunikacije me\u0111u ljudima koja se \u010desto brka sa ljubavlju. Otuda i ta potreba da se drugi upla\u0161i i dovede u stanje bespomo\u0107nosti. Taj metod primjenjuju diktatori u politici i ljudi nesigurni u sebe.(Izvor:N1)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Karakond\u017eule i razne druge spodobe koje opsijedaju ljude u gluvo doba no\u0107i oduvijek su bile jedna od omiljenih tema za razgovor ne samo u stara vremena, uz ognji\u0161te, ve\u0107 i danas u doba Interneta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":405035,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-405032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/405032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=405032"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/405032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":405036,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/405032\/revisions\/405036"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/405035"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=405032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=405032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=405032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}