{"id":404514,"date":"2024-06-14T07:54:41","date_gmt":"2024-06-14T05:54:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=404514"},"modified":"2024-06-14T07:54:41","modified_gmt":"2024-06-14T05:54:41","slug":"nevjerovatne-cinjenice-o-ljudskom-tijelu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/06\/14\/nevjerovatne-cinjenice-o-ljudskom-tijelu\/","title":{"rendered":"Nevjerovatne \u010dinjenice o ljudskom tijelu"},"content":{"rendered":"<p>Ljudsko telo je splet najneverovatnijih nau\u010dnih \u010dinjenica, a brojni stru\u010dnjaci smatraju da bismo slobodno mogli da ga dodamo na prvo mesto \u010duvenog spiska od u 7 svetskih \u010duda. Kada pogledamo svet oko shvati\u0107emo da je prepun nau\u010dnih \u010duda \u2013 od najneverovatnijih gra\u0111evinskih poduhvata do putovanja u svemir, na druge planete. Za divljenje su brojne stvari na ovom svetu, a jedna od njih je i ljudsko telo.<\/p>\n<p><strong>Ljudsko telo kroz \u010dinjenice koje verovatno i ne znamo<\/strong><\/p>\n<p>Ljudi uglavnom svoje telo uzimaju \u201ezdravo za gotovo\u201c. Me\u0111utim, tek kada se udubimo u to kako zaista funkcioni\u0161e na\u0161e telo shvatamo koliko je ljudsko telo neverovatno. Ljudsko telo je \u010doveku te\u0161ko shvatljiva \u201ema\u0161ina\u201c i ba\u0161 zbog toga i dan danas postoje neizle\u010dive bolesti ili neverovatni preobra\u017eaji nekih oboljenja i poreme\u0107aja. Me\u0111utim, postoje i brojne \u010dinjenice o telu \u010doveka koje mo\u017eda nikada niste ni \u0107uli, niti pomislili da su mogu\u0107e. Izdavajmo neke od njih:<\/p>\n<ol>\n<li>Bebe se ra\u0111aju sa oko 300 kostiju, ali kako rastu neke od njih se spajaju. Do punoletstva ljudi imaju samo 206 kostiju.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"2\">\n<li>Vi\u0161e od polovine kostiju nalazi se u \u0161akama, zglobovima, stopalima i gle\u017enjevima.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"3\">\n<li>Svake sekunde telo proizvode 25 miliona novih \u0107elija. To zna\u010di da za 15 sekundi telo proizvede vi\u0161e \u0107elija nego \u0161to ima ljudi u SAD, na primer.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"4\">\n<li>Najve\u0107a kost u ljudskom telu je femur, poznata i kao butna kost, a najmanja ko\u0161\u010dica je uzengija, koja se nalazi unutar bubne opne i duga je samo 2,8 milimetara.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"5\">\n<li>U ljudskom telu postoji negde izme\u0111u 90.000 do 160.000 kilometara krvnih sudova. Kada bi se svi krvni sudovi iz ljudskog tela izvadili i nastavili jedni na druge bili bi dovoljno dugi se tri puta obmotaju oko zemljine kugle.Zubi se smatraju delom skeletnog sistema, ali se ne ra\u010dunaju kao kosti.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"7\">\n<li>Mozak koristi vi\u0161e od \u010detvrtine kiseonika koji koristi celo ljudsko telo.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"8\">\n<li>Iako ljudi nisu najve\u0107e, najbr\u017ee ili najja\u010de \u017eivotinje u prirodi, ljudi su najbolji u jednoj stvari: tr\u010danju na duge staze. Na\u0161e duge noge, uspravno dr\u017eanje i sposobnost osloba\u0111anja toplote preko znoja su faktori koji nas \u010dine dobrim trka\u010dima. U stvari, praljudi su lovili plen tako \u0161to su ga jurili tokom dugog vremenskog perioda sve dok \u017eivotinje bukvalno nisu umirale od iscrpljenosti.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"9\">\n<li>Oko 60 procenata tela se sastoji od vode.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"10\">\n<li>Na\u0161e srce kuca oko 100.000 puta dnevno, 36.500.000 puta godi\u0161nje i vi\u0161e od milijardu puta za 30 godina \u017eivota.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"11\">\n<li>Pluc\u0301a odraslih imaju povr\u0161inu od oko 70 kvadratnih metara!<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"12\">\n<li>U\u0161i i nos rastu tokom celog \u017eivota.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"13\">\n<li>Osim \u0161to imaju jedinstvene otiske prstiju, ljudi tako\u0111e imaju i jedinstvene otiske jezika.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"14\">\n<li>Levu stranu na\u0161eg tela kontroli\u0161e desna strana mozga, dok desnu stranu tela kontroli\u0161e leva strana na\u0161eg mozga.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"15\">\n<li>Telu je potrebno oko 12 sati da potpuno svari pojedenu hranu.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"16\">\n<li>U\u0161na mast ili cerumen je zapravo vrsta znoja!<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"17\">\n<li>Jezik je prekriven sa oko 8.000 \u201epupoljaka\u201c ukusa, od kojih svaki sadr\u017ei do 100 c\u0301elija koje nam poma\u017eu da okusimo hranu!<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"18\">\n<li>Tokom \u017eivota \u010dovek proizvede oko 40.000 litara pljuva\u010dke. Ili, druga\u010dije re\u010deno, dovoljno pljuva\u010dke da se napuni oko pet stotina kada za kupanje.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"19\">\n<li>Prose\u010dan nos proizvodi oko \u0161olju nazalne sluzi svakog dana!<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"20\">\n<li>\u010covek je ujuturu, kada ustane, vi\u0161i za oko 1 cm nego kada ode u krevet. To je zato \u0161to se tokom dana meka hrskavica izme\u0111u na\u0161ih kostiju gnje\u010di i stisne.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"21\">\n<li>Nau\u010dnici tvrde da je u pupku ba\u0161 \u201egu\u017eva\u201c i da u njemu ima ba\u0161 mnogo nepozvanih gostiju jer su prona\u0161li oko 2.400 razli\u010ditih bakterija koje u njemu \u017eive.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"22\">\n<li>Jedini mi\u0161ic\u0301 koji se nikada ne umara je srce.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"23\">\n<li>Cela povr\u0161ina na\u0161e ko\u017ee se menja svakog meseca \u2013 druga\u010dije re\u010deno zna\u010di da imamo oko 1.000 razli\u010ditih ko\u017ea u svom \u017eivotu!<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"24\">\n<li>Ljudsko telo ima 2,5 miliona znojnih pora.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"25\">\n<li>Svakog minuta ljudsko telo odbaci vi\u0161e od 30.000 mrtvih c\u0301elija ko\u017ee.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"26\">\n<li>\u010covek koji do\u017eivi 70 godina ima srce koje je otkucalo 2,5 milijarde puta!<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"27\">\n<li>Dok spavamo na\u0161 jezik pomera pljuva\u010dku niz grlo.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"28\">\n<li>Mo\u017eda bi trebalo dva puta da razmislite pre nego \u0161to se poljubite. Samo u jednim ustima, broj bakterija mo\u017ee lako da prema\u0161i broj ljudi na Zemlji. Zbog toga se na\u0161a usta nikada ne bi mogla smatrati \u201e\u010distima\u201c.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"29\">\n<li>Smu\u010dilo vam se brisanje pra\u0161ine? Mo\u017eda smo zato sami krivi jer oko 70 odsto pra\u0161ine u na\u0161em domu su c\u0301elije ljudske ko\u017ee. Godi\u0161nje se sa ljudskog tela skine oko 1,5 kilograma mrtve ko\u017ee.<\/li>\n<li>I za kraj jedno upozorenje od kojeg bi mogli da se naje\u017eite. Ljudsko lice je domac\u0301in bubicama koje su previ\u0161e male da ih vidimo golim okom. Ove osmono\u017ene grinje se pare i pola\u017eu jaja na na\u0161em licu, a ta jaja\u0161ca se zatim izlegu na ko\u017ei i tako sve u krug. Linija kose, o\u010dne duplje i trepavice su im omiljena mesta za skrivanje. Neke od ovih grinja uspemo kupanjem da spremo sa ko\u017ee, ali mogu i da izazovu probleme sa ko\u017eom ili infekcije oka, ako stvari izmaknu kontroli.(Izvor: eklinika.rs)<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudsko telo je splet najneverovatnijih nau\u010dnih \u010dinjenica, a brojni stru\u010dnjaci smatraju da bismo slobodno mogli da ga dodamo na prvo mesto \u010duvenog spiska od u 7 svetskih \u010duda.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271322,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-404514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/404514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=404514"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/404514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":404517,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/404514\/revisions\/404517"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=404514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=404514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=404514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}