{"id":404311,"date":"2024-06-12T08:21:08","date_gmt":"2024-06-12T06:21:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=404311"},"modified":"2024-06-12T08:21:08","modified_gmt":"2024-06-12T06:21:08","slug":"sta-omiljeni-ukus-govori-o-nama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/06\/12\/sta-omiljeni-ukus-govori-o-nama\/","title":{"rendered":"\u0160ta omiljeni ukus govori o nama"},"content":{"rendered":"<p>Da li pre birate \u010dokoladu ili \u010dips? Volite vi\u0161e slatko ili slano? Odgovori na ova pitanja mogu otkriti dosta toga o li\u010dnosti, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Ukus, tekstura jela i sitost neraskidivo su povezani sa centrima za zadovoljstvo u mozgu, a osobine li\u010dnosti se mogu dovesti u vezu sa razli\u010ditim grickalicama, govori nekoliko nau\u010dnih studija.<\/p>\n<p>Impulsivni ljudi \u017eude za slanom hranom<\/p>\n<p>Ako imate potrebu za slanom hranom poput pereca, \u010dipsa ili kikirikija, mo\u017eda ste impulsivna osoba koja tra\u017ei nova iskustva. To je dobra vest, ali postoji i ona lo\u0161a jer takve osobe mogu biti skloniji da rizikuju i gube \u017eivce, govori istra\u017eivanje iz 2008. godine. Otkrivene su zanimljive veze u smislu temperamentne li\u010dnosti i preferencija ukusa: &#8220;Na primer, ispitanici koji tra\u017ee novine u \u017eivotu pokazali su sna\u017enu sklonost prema slanim ukusima&#8221;, navodi se u studiji.<\/p>\n<p>Ljubitelji za\u010dina i mesa su zabavni<\/p>\n<p>Sklonost za\u010dinjenoj hrani mo\u017ee upu\u0107ivati na li\u010dnosti koja tra\u017ei uzbu\u0111enje. Zanimljivo, isto va\u017ei i one koje privla\u010de mesne grickalice, prema jednoj japanskoj studiji.<\/p>\n<p>Slatko pre nego slano? Verovatno ste nesigurni<\/p>\n<p>Ljudi koji \u017eude za \u010dokoladom i slatki\u0161ima imaju tendenciju da tra\u017ee odobrenje od drugih, a mogu biti i avanturisti\u010dki raspolo\u017eeni, pokazalo je istra\u017eivanje iz 2006.<\/p>\n<p>Ako u\u017eivate u vo\u0107u, onda ste otvorena knjiga<\/p>\n<p>Osobe koji grickaju vo\u0107e i povr\u0107e umesto brze ili prera\u0111ene hrane imaju tendenciju da budu otvoreniji za nova iskustva, ma\u0161tovitiji, kreativniji i pronicljiviji su, prema istra\u017eivanju iz 2017. godine: &#8220;Verovatno je da ljudi koji su otvoreni za nova iskustva i \u017eude za raznovrsno\u0161\u0107u imaju takve stavove prema hrani &#8211; njihova li\u010dnost ih mo\u017ee u\u010diniti slobodnijim da probaju novo vo\u0107e i povr\u0107e&#8221;, nagla\u0161ava autor studije profesor Tamlin Koner.<\/p>\n<p>Tamna \u010dokolada i negativne osobine<\/p>\n<p>Afinitet prema gorkim ukusima povezan je sa osobinama takozvane &#8220;tamne trijade&#8221; koje uklju\u010duju samoopsednute narcise, spletkaro\u0161e i psihopate. Postoji veza izme\u0111u sklonosti ka hrani i pi\u0107ima gorkog ukusa, kao \u0161to je kafa, i odre\u0111enih negativnih osobina li\u010dnosti, ka\u017ee studija koju su sproveli psiholozi sa austrijskog Univerziteta u Inzbruku.<\/p>\n<p>Osobe koje preferiraju gorke ukuse \u010de\u0161\u0107e ispoljavaju narcisti\u010dke, sadisti\u010dke i manipulativne tendencije, kao i spremnost da nanesu \u0161tetu drugima, sugeri\u0161u nalazi. Istra\u017eiva\u010dki tim je obavio intervjue sa ukupno hiljadu u\u010desnika, uklju\u010duju\u0107i studente i pojedince koji slu\u017ee zatvorsku kaznu.<\/p>\n<p>&#8220;Op\u0161te preference gorkog ukusa su se pojavile kao sna\u017ean pokazatelj makijavelizma, psihopatije, narcizma i sadizma&#8221;, napisali su autori.(Izvor:Dejli mejl\/b92)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li pre birate \u010dokoladu ili \u010dips? Volite vi\u0161e slatko ili slano? Odgovori na ova pitanja mogu otkriti dosta toga o li\u010dnosti, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-404311","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/404311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=404311"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/404311\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":404315,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/404311\/revisions\/404315"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=404311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=404311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=404311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}