{"id":404209,"date":"2024-06-11T06:43:19","date_gmt":"2024-06-11T04:43:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=404209"},"modified":"2024-06-11T06:44:22","modified_gmt":"2024-06-11T04:44:22","slug":"izborni-trijumf-ljevice-claudia-sheinbaum-preuzela-meksiko-kljucnu-zemlju-globalnog-juga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/06\/11\/izborni-trijumf-ljevice-claudia-sheinbaum-preuzela-meksiko-kljucnu-zemlju-globalnog-juga\/","title":{"rendered":"Izborni trijumf ljevice: Claudia Sheinbaum preuzela Meksiko, klju\u010dnu zemlju Globalnog juga"},"content":{"rendered":"

Autor: \u00a0Matija \u0160eri\u0107<\/strong><\/p>\n

U nedjelju 2. lipnja na meksi\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima pobjedu je uvjerljivom ve\u0107inom odnijela kandidatkinja ljevi\u010darske Morene (Nacionalnog pokreta obnove) Claudia Sheinbaum Pardo koja je ujedno izabrana nasljednica aktualnog \u017eivopisnog predsjednika Andr\u00e9sa Manuela L\u00f3peza Obradora (AMLO). Sheinbaum je osvojila 59,7% glasova, drugoplasirana kandidatkinja desne Stranke nacionalne akcije X\u00f3chitl G\u00e1lvez,27,4% glasova, dok je tre\u0107i po broju glasova bio kandidat Gra\u0111anskog pokreta, Jorge M\u00e1ynez.<\/p>\n

Sheinbaum \u0107e biti prva \u017eena na poziciji predsjednika Meksika (ujedno prva u Sjevernoj Americi) i kandidatkinja koja je osvojila najvi\u0161e glasova u meksi\u010dkoj izbornoj povijesti. Dobila je \u010dak 35,9 milijuna glasova, dok je za usporedbu 2018. njen politi\u010dki mentor, mega popularni L\u00f3pez Obrador osvojio 30,1 milijun glasova. To nije toliko \u010dudno budu\u0107i da meksi\u010dka populacija konstantno raste (129 milijuna) pa tako i broj bira\u010da s pravom glasa (98 milijuna). Sheinbaum je izabrana na \u0161estogodi\u0161nji mandat (sexenio) bez prava ponovnog izbora. To je ustavno naslije\u0111e Meksi\u010dke revolucije prema kojemu \u010dak niti privremeni predsjednici nemaju pravo na reizbor. \u017divjet \u0107e u Nacionalnoj pala\u010di jednako kao i AMLO koji je ondje preselio rezidenciju predsjednika iz pala\u010de Los Pinos. Sheinbaum \u0107e biti prva osoba \u017eidovskog porijekla koja \u0107e voditi ve\u0107inski rimokatoli\u010dke Sjedinjene Meksi\u010dke Dr\u017eave.<\/p>\n

\n

Izborna dominacija ljevice<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Istovremeno,2. lipnja odr\u017eani su izbori i za oba doma meksi\u010dkog Kongresa i lokalni izbori. Morena je odnijela pobjedu te osvojila 57 zastupni\u010dkih mjesta u Senatu (65 je potrebno za ve\u0107inu), dok je u Zastupni\u010dkom domu Morena osvojila 202 mjesta od potrebnih 251. I na lokalnim izborima za guvernere saveznih dr\u017eava kandidati Morene osvojili su pobjede u \u0161est od osam guvernerskih izbora (Chiapas, Morelos, Puebla, Tabasco, Veracruz i Yucat\u00e1n), a uz to su dobili gradona\u010delnicu u prijestolnici Mexico Cityju\/Ciudad de M\u00e9xico koju \u0107e obna\u0161ati Clara Brugada. U Guanajuatu pobjedu je odnijela kandidatkinja desne koalicije Libia Garc\u00eda Mu\u00f1oz Ledo, a u Jaliscu kandidat Gra\u0111anskog pokreta Pablo Lemus Navarro. Morena i njeni saveznici, Laburisti\u010dka stranka (PT) i Ekolo\u0161ka zelena stranka Meksika (PVEM), vladat \u0107e u 24 od 32 meksi\u010dke savezne dr\u017eave. Vidljivo je kako \u0107e u idu\u0107ih \u0161est godina Meksiko biti pod vla\u0161\u0107u ljevice osim ako ne do\u0111e do sukoba u vlastitim redovima \u0161to nije nemogu\u0107e jer se radi o nepredvidivoj Latinskoj Americi. To je veliki uspjeh L\u00f3peza Obradora jer je on Morenu osnovao tek prije desetak godina. Pobjeda Morene na izborima rezultat je uspje\u0161nih politika AMLO-a poput smanjenja siroma\u0161tva i socijalne nejednakosti, pove\u0107anja socijalnih davanja, otvaranja novih radnih mjesta, rasta realnih pla\u0107a. Pridonijeli su i jedinstveni karizmati\u010dni javni nastupi nekonvencionalnog predsjednika. Novi Kongres bit \u0107e sazvan 1. rujna, a nova predsjednica \u0107e preuzeti du\u017enost 1. listopada.<\/p>\n

\n

Politi\u010dki uspon Sheinbaum<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Prije nego \u0161to je izabrana za predsjednicu, Claudia Sheinbaum je prepoznata kao prva \u017eena koja je obna\u0161ala du\u017enost gradona\u010delnice Ciudad de M\u00e9xica. Ro\u0111ena je 24. lipnja 1962. u istoimenom gradu. Odrasla je u obitelji akademika i znanstvenika, \u0161to je oblikovalo njen pristup politici i javnoj slu\u017ebi. Diplomirala je fiziku na Nacionalnom autonomnom sveu\u010dili\u0161tu Meksika (UNAM), a potom je stekla doktorat iz energetskog in\u017eenjeringa na istom sveu\u010dili\u0161tu. Njena akademska karijera uklju\u010divala je istra\u017eivanja i predavanja, s posebnim fokusom na pitanja okoli\u0161a i odr\u017eivog razvoja. Radila je i kao istra\u017eiva\u010dica na Me\u0111uvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), koji je 2007. dobio Nobelovu nagradu za mir. Napisala je preko 100 \u010dlanaka i dvije knjige o energiji, okoli\u0161u i odr\u017eivom razvoju.<\/p>\n

Sheinbaum je po\u010dela svoju politi\u010dku karijeru kao \u010dlanica Stranke demokratske revolucije (PRD), ali je kasnije pre\u0161la u Morenu, stranku koju je 2011. osnovao AMLO. Njena politi\u010dka karijera zapo\u010dela je u lokalnoj upravi Ciudad de M\u00e9xica, gdje je obna\u0161ala du\u017enost tajnice za okoli\u0161 u vrijeme kada je L\u00f3pez Obrador bio gradona\u010delnik. Bila je gradona\u010delnica najve\u0107e \u010detvrti Mexico Cityja, Tlalpan, od 2015. do 2017.Godine 2018. izabrana je za gradona\u010delnicu Ciudad de M\u00e9xica, postav\u0161i prva \u017eena na toj poziciji u povijesti grada. Njen mandat (prosinac 2018. \u2013 lipanj 2023.) obilje\u017een je nizom reformi usmjerenih na pobolj\u0161anje javnog prijevoza, smanjenje one\u010di\u0161\u0107enja i unapre\u0111enje sigurnosti. Bila je proaktivna u borbi protiv rodnog nasilja i zagovaranju prava \u017eena.<\/p>\n

Sheinbaum je uvela brojne promjene i inovacije, uklju\u010duju\u0107i projekte za pobolj\u0161anje energetske u\u010dinkovitosti i kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije. Pod njenim vodstvom, Ciudad de M\u00e9xico je postao jedan od vode\u0107ih gradova u Latinskoj Americi u implementaciji odr\u017eivih urbanih rje\u0161enja. Programi distribucije novca u Mexico Cityju bili su bolje dodijeljeni najsiroma\u0161nijima nego u ostatku zemlje. Djeci i studentima su dodjeljivane stipendije. Me\u0111utim, njen mandat nije bio bez izazova. Suo\u010dila se s kritikama zbog porasta nasilja i nesigurnosti u gradu, kao i zbog upravljanja pandemijom koronavirusa. Unato\u010d tim izazovima, Sheinbaum je uspjela odr\u017eati visoku razinu podr\u0161ke me\u0111u gra\u0111anima, zahvaljuju\u0107i svom odlu\u010dnom vodstvu i transparentnom pristupu upravljanju gradom. Tijekom pandemije, dok je savezna vlada umanjivala va\u017enost testiranja na koronavirus, Mexico City je pro\u0161irio svoj re\u017eim testiranja, uveo o\u0161trije mjere karantene iako predsjednik nije preferirao stro\u017ee mjere da ne na\u0161tete gospodarstvu. Javno je nosila masku dok predsjednik nije. Tu se vidi slikovita razlika dvoje politi\u010dara. Sheinbaum vi\u0161e naginje struci, a L\u00f3pez Obrador populizmu.<\/p>\n

\n

Izborna kampanja<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Tijekom kampanje Sheimbaum jekoristila kao slogan \u201ekontinuitet s promjenom\u201c kako bi naglasila privr\u017eenost politikama AMLO-a uz odre\u0111ene promjene. Obe\u0107avala je poticanje obnovljivih izvora energije, ali i zadr\u017eavanje primata dr\u017eavnih energetskih kompanija u gospodarstvu. Naglasila je kako ne\u0107e biti izdavanja novih dozvola za istra\u017eivanje nafte nakon \u0161to ih je vlada L\u00f3peza Obradora zaustavila. Istaknula je pet glavnih podru\u010dja svoje sigurnosne strategije: rje\u0161avanje dru\u0161tvenih uzroka nesigurnosti, ja\u010danje Nacionalne garde, osna\u017eivanje kapaciteta dr\u017eave za istra\u017eivanje i prikupljanje obavje\u0161tajnih podataka, pobolj\u0161anje koordinacije izme\u0111u dr\u017eavne policije i tu\u017eiteljstva i reforme pravosudnog sustava. Drugim rije\u010dima, iako se Sheinbaum obe\u0107ala pozabaviti strukturalnim uzrocima kriminala, namjerava nastaviti sa sigurnosnim strategijama sada\u0161njeg predsjednika L\u00f3peza Obradora, uklju\u010duju\u0107i militarizaciju sigurnosnog sustava.<\/p>\n

Sheinbaum ne\u0107e biti lako jer je Meksiko poharan ra\u0161irenim kriminalom narko skupina, migrantskom krizom i izazovima klimatskih promjena. Preuzet \u0107e predsjedni\u010dku du\u017enost tijekom jednog od najnasilnijih razdoblja koje je Meksiko ikada do\u017eivio. Pod L\u00f3pezom Obradorom, vojska je raspore\u0111ena diljem zemlje kako bi suzbijala kartele i uvodila zakon i red. Unato\u010d militarizaciji, mnogi dijelovi zemlje i dalje do\u017eivljavaju nasilje od strane krimi skupina. Kako bi se oja\u010dala nacionalna sigurnost i sprije\u010dila ubojstva, femicid, otmice, iznude i dr., vlada \u0107e morati oja\u010dati policijski i pravosudni sustav.<\/p>\n

\n

Potencijalna unutarnja politika<\/h3>\n<\/blockquote>\n

\u0160to se ti\u010de unutarnje politike, Sheinbaum \u0107e nastaviti suverenisti\u010dke politike AMLO-a s naglaskom na za\u0161titu okoli\u0161a i obnovljive izvore energije te \u0107e inzistirati na vladavini prava. Mogla bi gurati zelene politike u Meksiku i izvan njega privla\u010de\u0107i strane investitore koje ula\u017eu u projekte odr\u017eivog razvoja. To je logi\u010dno za pretpostaviti s obzirom na njen znanstveni renome. Kao kriti\u010darka ekonomskog neoliberalizma, Sheinbaum \u0107e vrlo vjerojatno nastaviti voditi fiskalno odgovorne politike, smanjivati deficit dr\u017eavnog prora\u010duna, po\u0161tivati autonomiju meksi\u010dke sredi\u0161nje banke, Banke Meksika, i ustrajat \u0107e stabilnom te\u010daju meksi\u010dkog peza u odnosu na ameri\u010dki dolar. Odr\u017eavanje stabilnog te\u010daja bit \u0107e izazov s obzirom na o\u010dekivane ustavne reforme izbornog i pravosudnog sustava.<\/p>\n

O\u010dekuje se da \u0107e ona nastaviti s politikom energetskog suvereniteta L\u00f3peza Obradora. Nastavit \u0107e ja\u010dati dr\u017eavnu naftnu kompaniju Pemex i elektroprivrednu dr\u017eavnu kompaniju CFE kako bi Meksiko bio energetski neovisan. Sheinbaum je dala potporu velikim Pemexovim rafinerijskim projektima \u2013 dvije koksare u izgradnji i pokretanje dugo odga\u0111ane rafinerije Olmeca koja bi prera\u0111ivala 340.000 barela nafte dnevno, u skladu s ciljem L\u00f3peza Obradora da smanji uvoz goriva. Ukupno gledano, podr\u017eava gospodarstvo blagostanja koje uklju\u010duje univerzalne mirovine i ve\u0107e pla\u0107e. Kao feministica podr\u017eava progresivne politike kao \u0161to su pravo na poba\u010daj, ravnopravnost spolova i LGBT agendu.<\/p>\n

\n

Potencijalna vanjska politika<\/h3>\n<\/blockquote>\n

U pogledu vanjske politike ne\u0107e biti velikih promjena i nova predsjednica nastavit \u0107e dosada\u0161nju politiku. To zna\u010di dobre odnose s ljevi\u010darskim vladama Latinske Amerike kao \u0161to su Kuba, Venezuela, Nikaragva, ali i partnerstvo s Globalnim jugom (\u010diji je Meksiko klju\u010dan \u010dlan) i dr\u017eavama BRICS-a, s naglaskom na Rusiju, Kinu i Brazil. Nastojat \u0107e odr\u017eavati dobre trgovinske odnose sa SAD-om i Kanadom sukladno sporazumu o slobodnoj trgovini izme\u0111u tri dr\u017eave (USMCA) koji je ustoli\u010den 2018., a stupio na snagu 2020. kao svojevrsna NAFTA 2.0. Godine 2026. trebala bi se dogoditi revizija sporazuma. Bit \u0107e zanimljiv odnos sa SAD-om ako Donald Trump do\u0111e na vlast s obzirom na njegovo protivljenje zelenoj agendi.<\/p>\n

Neovisno o tome tko \u0107e biti ameri\u010dki predsjednik 2025. Meksiko \u0107e se morati suo\u010diti s ameri\u010dkim protekcionisti\u010dkim politikama koje je uveo Trump, a nastavila Bidenova administracija. U tom pogledu bit \u0107e zanimljiv odnos na relaciji Meksiko-SAD i Meksiko-Kina, odnosno polo\u017eaj Meksika u ameri\u010dko-kineskom trgovinskom ratu. Sheinbaum \u0107e tu imati puno manevarskog prostora. Zbog svog zemljopisnog polo\u017eaja Meksiko \u0107e i dalje biti klju\u010dna dr\u017eava u ilegalnoj imigraciji iz Latinske Amerike u SAD. Imat \u0107e ulogu Turske izme\u0111u Bliskog istoka i Europske unije. Meksi\u010dke vlasti \u0107e mo\u0107i suzbiti ili dopustiti valove ilegalne migracije prema SAD-u. Sheinbaum \u0107e morati prona\u0107i rje\u0161enja kako nadalje unaprijediti \u017eivotni standard da manje Meksikanaca \u017eeli emigrirati u SAD-a kako bi sa\u010duvala doma\u0107e stru\u010dne kadrove.<\/p>\n

\n

Sheinbaum ne mo\u017ee biti marioneta AMLO-a<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Meksiko je dr\u017eava koje prednja\u010di u Amerikama po spolnoj ravnopravnosti. \u017dene su i dosad bile vi\u0161e nego dobro zastupljene u politici, a sada \u0107e kona\u010dno \u017eena obna\u0161ati najmo\u0107niju politi\u010dku funkciju. Claudia Sheinbaum iznimno je uspje\u0161na meksi\u010dka politi\u010darka, \u010dija je karijera kombinacija znanstvene stru\u010dnosti i politi\u010dke vje\u0161tine. Njeno vodstvo u Ciudad de M\u00e9xicu pokazalo je da je mogu\u0107e kombinirati tehni\u010dko znanje s dru\u0161tvenom osjetljivo\u0161\u0107u kako bi se odgovorilo na slo\u017eene urbane izazove. Kao prva \u017eena na \u010delu Mexico Cityja i meksi\u010dke dr\u017eave, Sheinbaum je postavila temelj za budu\u0107e generacije \u017eena u politici. Kao predsjednica tek \u0107e pokazati svoje vrline i mane. Iako je mnogi vide kao sjenu i politi\u010darku na daljinski upravlja\u010d L\u00f3peza Obradora, nema sumnje kako \u0107e se ona tijekom vremena profilirati i nametnuti kao predsjednica koja donosi glavnu rije\u010d. Na kraju krajeva, na poziciji predsjednika mo\u017ee biti samo jedna osoba. To su pokazali bezbrojni slu\u010dajevi u Latinskoj Americi kad se su tzv. bezli\u010dni politi\u010dari iliti \u201emarionete\u201c poput Nicolasa Madura i Lenina Morena profilirali kao neupitni lideri.<\/p>\n

\n

Naoko komforna pozicija ne dozvoljava opu\u0161tanje<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Izborni uspjeh Morene i partnera na parlamentarnim izborima za Kongres daje priliku ljevici skupiti dvotre\u0107insku ve\u0107inu koja je potrebna da se izglasaju promjene koje bi reformirale meksi\u010dki politi\u010dki sustav i omogu\u0107ile lak\u0161e upravljanje. Prvenstveno se misli na reduciranije financiranje Nacionalnog izbornog instituta (Instituto Nacional Electoral \u2013 INE) i strukturnu reformu Vrhovnog suda(suci bi se birali umjesto imenovanja uz rigoroznu provjeru Senata). To bi se moglo dogoditi i prije stupanja na vlast Sheinbaum 1. listopada budu\u0107i da \u0107e novi Kongres biti uspostavljen 1. rujna. Sigurno je kako nova predsjednica ne\u0107e imati puno vremena na prilagodbu na predsjedni\u010dku funkciju.<\/p>\n

Prije izbora ankete su pokazivale rejting Sheinbaum na 67% \u0161to je manje od L\u00f3peza Obradora koji je na po\u010detku mandata imao stopu odobravanja od 76%. To zna\u010di da \u0107e Meksikanci imati manje strpljenja da \u010dekaju rezultate nove predsjednice. Nakon tri godine na du\u017enosti, svatko tko prikupi oko 3 milijuna potpisa mo\u017ee zahtijevati referendum o opozivu Sheinbaum \u0161to je promjena koju je donio AMLO kako bi udovoljio kriti\u010darima. Na takvom referendumu 2022. AMLO je odnio pobjedu s 93,4% glasova. S obzirom na iskustvo i stru\u010dnost, Sheinbaum bi trebala nastaviti uspje\u0161no voditi Meksiko kao i njen prethodnik. Ipak, vrijeme daje sve odgovore.<\/p>\n

Izborni trijumf ljevice: Claudia Sheinbaum preuzela Meksiko, klju\u010dnu zemlju Globalnog juga<\/a><\/p><\/blockquote>\n