{"id":403934,"date":"2024-06-08T06:36:12","date_gmt":"2024-06-08T04:36:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=403934"},"modified":"2024-06-08T06:37:00","modified_gmt":"2024-06-08T04:37:00","slug":"komunikacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/06\/08\/komunikacija\/","title":{"rendered":"Komunikacija"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Delia Steinberg Guzm\u00e1n<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>\u017deli li onaj tko postavlja pitanje uistinu dobiti odgovor?<\/p>\n<p>To je relativno. \u010cesto onaj tko pita ve\u0107 ima spreman odgovor, makar podsvjesno, i o\u010dekuje sli\u010dan odgovor koji \u0107e potkrijepiti njegovo mi\u0161ljenje. Ako se odgovor ne sla\u017ee s njegovim, umjesto da slu\u0161a, on zapo\u010dinje raspravu i ni\u017ee suprotstavljaju\u0107e argumente. Ovo iscrpno pobijanje izgovorenog vodi nas da se zapitamo za\u0161to je netko uop\u0107e postavio pitanje.<\/p>\n<p>Onaj tko stvarno \u017eeli odgovor, slu\u0161a s pa\u017enjom i nastoji razumjeti \u0161to se govori.<\/p>\n<p>Ako smatrate da je va\u0161 odgovor to\u010dan, suzdr\u017eite se od propitivanja radi pukog zadovoljenja \u017eelje za provjerom tu\u0111eg mi\u0161ljenja. Tako\u0111er, ako pitate tra\u017ee\u0107i proturje\u010dja u onome \u0161to drugi govori kako biste likovali ponosni na vlastite kriterije, suzdr\u017eite se.<\/p>\n<p>Ako prilikom postavljanja pitanja nemate ve\u0107 spreman odgovor, poku\u0161ajte sagledati fenomen: uo\u010diti razliku izme\u0111u onoga \u0161to \u017eelimo saznati i onoga \u0161to bismo htjeli \u010duti kao odgovor.<\/p>\n<p>Potrebno je u\u010diti slu\u0161ati, prepoznavati vrijednost druga\u010dijih ideja i stavova koji \u0107e obogatiti na\u0161e vlastite.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Osiroma\u0161ivanje jezika<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Dok se s jedne strane umna\u017eaju komunikacijska sredstva, koja imaju vlastite norme i stilove govorenja i pisanja, a jezi\u010dni instituti nastoje o\u010duvati jezike, ali i prihva\u0107aju uvo\u0111enje nove terminologije, u svakodnevnoj uporabi jezik se sve lo\u0161ije koristi.<\/p>\n<p>Razgovori se svode na sve jednostavnije rije\u010di, gotovo onomatopejske, da ne spominjemo kori\u0161tenje pomodnih, izmi\u0161ljenih izraza koje je te\u0161ko razumjeti. Ni radijski i televizijski voditelji ne znaju ispravno koristiti vlastiti jezik. Pisanje, na\u017ealost, u mnogim slu\u010dajevima samo ponavlja taj isti, lo\u0161 govor.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, vrijednost rije\u010di nije umrla i ne\u0107e umrije\u00adti\u2026 Danas nam nedostaje dobar razgovor, znati govoriti i znati slu\u0161ati, kao i navika \u010ditanja, koja zna\u010di uporabu razuma i imaginacije. Iako postoji obilje razli\u010ditih komunikacijskih oblika, susre\u0107emo se, za\u010dudo, s nekim od sljede\u0107ih situacija:<\/p>\n<p>U govornom je izra\u017eavanju prisutna tendencija skra\u0107ivanja rije\u010di, uz prevladavanje manje elegantnih varijanti.<\/p>\n<p>Prevladava audio-vizualni izraz, koji zamjenjuje \u010ditanje.<\/p>\n<p>Koristi se brza i kratka komunikacija, vi\u0161e tehni\u010dka nego literarna.<\/p>\n<p>Ponovo se pojavljuju simboli, kratice, ali koje \u00advrijednosti predstavljaju?<\/p>\n<p>Moda poti\u010de kru\u017eenje pojedinih rije\u010di, prvenstveno me\u0111u mladima, \u010diji je jedini smisao potvrda pripadnosti grupi onih koji ih koriste.<\/p>\n<p>Svjedoci smo vladavine trivijalnosti, da ne ka\u017eemo grubosti, neva\u017enih stvari, osu\u0111enih na brzu zamjenu, jer novotarija nadomje\u0161ta \u017eelju za spoznajom.<\/p>\n<p>Mo\u017eda pro\u017eivljavamo progon dobro kori\u0161tene rije\u010di, jer ona je vrlo mo\u0107no oru\u017eje onih koji znaju misliti, govoriti, pisati i dobro se izraziti.<\/p>\n<p>Jesu li u nepovrat izgubljene vrijednost rije\u010di, vje\u0161tina govorenja i slu\u0161anja, spokojna i promi\u0161ljanjem obavijena ti\u0161ina \u010ditanja?<\/p>\n<p>Ne, ne mislim da su izgubljene.<\/p>\n<blockquote>\n<h3 style=\"text-align: center;\">Svjedoci smo vladavine trivijalnosti, da ne ka\u017eemo grubosti, neva\u017enih stvari, osu\u0111enih na brzu zamjenu, jer novotarija nadomje\u0161ta \u017eelju za spoznajom.<br \/>\nSve ve\u0107i nedostatak komunikacije<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Puno smo puta pisali o neobi\u010dnom fenomenu koji se pojavio u na\u0161em vremenu, takozvanoj \u201ceri komunikacije\u201d, u kojem je uistinu te\u0161ko me\u0111usobno komunicirati.<\/p>\n<p>Svaka komunikacija, uklju\u010duju\u0107i ljudsku kojom se ovdje bavimo, temelji se na razmjeni \u017eivotno va\u017enih elemenata. U suprotnom, to vi\u0161e nije komunikacija, nego sraz mi\u0161ljenja. Ali, \u0161to smo to sposobni razmjenjivati?<\/p>\n<p>Stare navike koje su bile dio druga\u010dijih stilova obrazovanja dovodile su nas u kontakt s dobrim knjigama i omogu\u0107avale nam odr\u017eavati dobar razgovor. Danas su, naprotiv, \u010ditanje i govorenje luksuz. \u010cita se, da, ali malo i lo\u0161e, i naravno da to \u0161to \u010ditamo utje\u010de na na\u0161 na\u010din govora.<\/p>\n<p>Zato je sve manje dubokih i privla\u010dnih razgovora, a odnos me\u0111u ljudima sveo se, kao i jezici, na neo\u00adphodne rije\u010di.<\/p>\n<p>Govor je jedan od najljep\u0161ih na\u010dina za komunikaciju, za prijenos \u017eivih elemenata, za pokretanje toka misli i osje\u0107aja od jedne osobe prema drugoj.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Znati razgovarati<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Da bismo mogli razgovarati, moramo imati \u0161to re\u0107i\u2026 Moramo imati budnu pa\u017enju kako bismo u svakom \u00adtrenutku mogli iskoristiti ono \u0161to je dio na\u0161eg nutarnjeg svijeta.<\/p>\n<p>Da bismo mogli razgovarati, moramo imati jasne ideje, a ne biti zapleteni u niz beskorisnih ponavljanja. Trebamo znati kada zapo\u010deti i kada zavr\u0161iti s onime \u0161to \u017eelimo re\u0107i.<\/p>\n<p>Da bismo mogli razgovarati, moramo imati \u0161to re\u0107i. Moramo imati budnu pa\u017enju kako bismo u svakom trenutku mogli iskoristiti ono \u0161to je dio na\u0161eg nutarnjeg svijeta.<br \/>\nDa bismo mogli razgovarati, ne smijemo se bojati vlastitih ideja niti ideja drugih ljudi. Upravo nam razgovor omogu\u0107uje zdravu razmjenu me\u0111u onima koji imaju svoje mi\u0161ljenje, ali su spremni slu\u0161ati razlaganje sugovornika. Da bismo mogli razgovarati, potrebno je, prije svega, znati slu\u0161ati.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Znati slu\u0161ati, da bismo znali govoriti<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Onaj tko slu\u0161a samo sebe, tko cijeni samo svoje ideje i opijen je zvukom vlastita glasa, tko ne pridaje va\u017enost postojanju drugih osoba i koristi ih tek kao paravan na kojem se odra\u017eavaju njegove rije\u010di, nikada ne\u0107e mo\u0107i razgovarati i uspostaviti zdrav ljudski odnos.<\/p>\n<p>Treba znati slu\u0161ati. To ne zna\u010di biti nijem i rezerviran, treba koristiti tu izvanrednu sposobnost \u010dovjeka koji uzima u obzir osobu pred sobom, osobu koja tra\u017ei uspostavu odnosa, kao i on sam.<\/p>\n<p>Slu\u0161anje je umjetnost: zahtijeva poklanjanje pa\u017enje, uva\u017eavanje onoga \u0161to nam drugi govore, razumijevanje razloga za\u0161to nam govore to \u0161to nam govore, \u010ditanje iz o\u010diju sugovornika istovremeno sa slu\u0161anjem njegovih rije\u010di, tihu suradnju kroz geste koje pokazuju na\u0161e aktivno sudjelovanje u razgovoru.<\/p>\n<p>Slu\u0161ati zna\u010di mo\u0107i usporediti tu\u0111e misli s na\u0161im promi\u0161ljanjima te biti u prilici \u201cizmjeriti\u201d, pomo\u0107u te usporedbe, te\u017einu vlastitih misli.<\/p>\n<p>Slu\u0161ati zna\u010di znati uklju\u010diti se u pravom trenutku, bez naglog prekidanja sugovornika i gubitka pa\u017enje za ono \u0161to on govori. To je odgovaranje na temelju onoga \u0161to nam je re\u010deno i inteligentno tkanje niti kako bi razgovor imao smisla, odnosno svoj po\u010detak, sredinu i kraj.<\/p>\n<p>Slu\u0161anje je razumijevanje drugog i razumijevanje sebe\u2026 Onaj tko je sposoban razgovarati, vje\u0161to se izmjenjuju\u0107i s drugima, tko slu\u0161a drugoga jednako ili \u010dak vi\u0161e nego sebe samoga, zna sakupljati blago iz svakog kutka i svakog trenutka \u017eivota. Razvija zapa\u017eanje, \u00adstrpljenje, po\u0161tovanje i sposobnost razmi\u0161ljanja.<\/p>\n<p>Znati slu\u0161ati najbolji je na\u010din dolaska do znati govoriti.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Znati govoriti, znati voditi dijalog<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Izgleda da odavno imamo sposobnost govora, ali mnogima ona i dalje predstavlja \u201cnedovr\u0161en posao\u201d.<\/p>\n<p>To nije slu\u010daj s jednostavnim svakida\u0161njim jezikom kojim se manje ili vi\u0161e dobro sporazumijevamo s ljudima oko sebe. Tu nam nije potrebno veliko umije\u0107e da bismo prona\u0161li nekoliko rije\u010di kojima \u0107emo se pobrinuti za osnovno pre\u017eivljavanje.<\/p>\n<p>Znati voditi dijalog. To je poput glazbenog umije\u0107a u kojem se kombiniraju dva ili vi\u0161e instrumenata.<br \/>\nPote\u0161ko\u0107e se pojavljuju kada jezikom trebamo izraziti ono \u0161to mislimo i osje\u0107amo. Kada, osim govorenja, trebamo i slu\u0161ati druge koji tako\u0111er govore; kada, najzad, trebamo voditi dijalog.<\/p>\n<p><strong>\u0160to zna\u010di govoriti?<\/strong> To zna\u010di koristiti govorni jezik kako bi nas drugi razumjeli. Izraziti se pravim rije\u010dima, bez previ\u0161e ili premalo rije\u010di, i s dovoljno jasno\u0107e.<\/p>\n<p>Da bismo to postigli, prije nego \u0161to se upustimo u govorenje, moramo pro\u0107i dvije prethodne stepenice: znati osje\u0107ati i znati misliti.<\/p>\n<p><strong>\u0160to zna\u010di znati govoriti?<\/strong> To je rezultat koji se posti\u017ee kada smo nau\u010dili osje\u0107ati i misliti, \u0161to zatim izra\u017eavamo na adekvatan na\u010din. Dobro govoriti zna\u010di, osim toga, znati slu\u0161ati i znati voditi dijalog.<\/p>\n<p><strong>Znati slu\u0161ati.<\/strong> Onaj tko zna obra\u0107ati pa\u017enju na vlastite osje\u0107aje i misli, zna slu\u0161ati ono \u0161to drugi izra\u017eavaju. Bilo da ih razumije dobro ili ne tako dobro, bilo da dijeli njihove stavove ili ne, on zna sebi nametnuti ti\u0161inu koja je drugima potrebna da bi mogli koristiti jezik.<\/p>\n<p>Znati slu\u0161ati zna\u010di razmi\u0161ljati u ritmu drugoga, u\u0107i u pokret njegova uma i njegova srca. Ponavljamo da to ne zna\u010di da moramo u potpunosti dijeliti isto mi\u0161ljenje. Jednostavno, to zna\u010di vladati sobom, po\u0161tovati drugoga i biti sposoban za su\u017eivot.<\/p>\n<p><strong>Znati voditi dijalog.<\/strong> To je poput glazbenog umije\u0107a u kojem se kombiniraju dva ili vi\u0161e instrumenata. To zna\u010di znati ostaviti prostor glasovima koji govore i ne zauzeti sve vrijeme zvukom vlastitog glasa. Zna\u010di \u010dekati pravi trenutak za izgovaranje rije\u010di, odnosno ideje ili osje\u0107aja, i zatim nastaviti disati kako bi drugi mogli zasvirati svoje note.<\/p>\n<p>Te\u0161ka je to umjetnost, i ne ovisi samo o nama! Jer ima nas dvoje ili vi\u0161e koji se trebamo uskladiti da bismo vodili dijalog.<\/p>\n<p>Ali, to je predivna umjetnost, svojstvena onome tko zna usmjeravati svoju osje\u0107ajnost i razmi\u0161ljanje, tko zna govoriti, slu\u0161ati, u\u010diti, prenositi i komunicirati svoje ideje.<\/p>\n<p>Na podru\u010dju vje\u0161tine govorenja, dijalog je ono \u0161to je su\u017eivot na podru\u010dju jednostavne vje\u0161tine \u017eivljenja.<\/p>\n<blockquote><p>Sa \u0161panjolskog preveo: Kre\u0161imir Andjel<br \/>\nIzvor: Filosof\u013aa para vivir<\/p><\/blockquote>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"EdvtNasUuy\"><p><a href=\"https:\/\/nova-akropola.com\/filozofija-i-psihologija\/psihologija\/komunikacija\/\">Komunikacija<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Komunikacija&#8221; &#8212; Nova Akropola\" src=\"https:\/\/nova-akropola.com\/filozofija-i-psihologija\/psihologija\/komunikacija\/embed\/#?secret=ZK3Fu0ZsxL#?secret=EdvtNasUuy\" data-secret=\"EdvtNasUuy\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017deli li onaj ko postavlja pitanje uistinu dobiti odgovor?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281463,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-403934","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=403934"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403934\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":403947,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403934\/revisions\/403947"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=403934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=403934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=403934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}