Rizik od mo\u017edanog udara zna\u010dajno je ve\u0107i ako su temperature tokom no\u0107i visoke, \u0161to, kako svijet postaje topliji, predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje \u0161irom planete.<\/p>\n
Mapiranjem no\u0107nih temperatura u odnosu na broj slu\u010dajeva mo\u017edanog udara zabilje\u017eenih u njema\u010dkom gradu Augsburgu tokom 15 godina, istra\u017eiva\u010dki tim predvo\u0111en istra\u017eiva\u010dkim centrom Helmholc iz Minhena u Njema\u010dkoj, otkrio je statisti\u010dki zna\u010dajno pove\u0107anje rizika od \u0161loga u ekstremno toplim danima i no\u0107ima, pri \u010demu su osjetljiviji bili stariji ljudi, a posebno \u017eene.<\/p>\n
“\u017deljeli smo da razumijemo u kojoj mjeri visoke no\u0107ne temperature predstavljaju zdravstveni rizik”, ka\u017ee Aleksandra \u0160najder, epidemiolog u Helmholcu.<\/p>\n
“Ovo je va\u017eno, jer klimatske promjene uzrokuju da no\u0107ne temperature rastu mnogo br\u017ee od dnevnih”, dodaje.<\/p>\n
U studiju je bilo uklju\u010deno ukupno 11.037 klini\u010dkih slu\u010dajeva mo\u017edanog udara u Univerzitetskoj bolnici Augsburg od 2006. do 2020. godine. Sveukupno, rizik od mo\u017edanog udara se pove\u0107avao za sedam procenata tokom no\u0107i koje su kategorisane kao “tropske”.<\/p>\n
Za potrebe ovog istra\u017eivanja, kao tropska no\u0107 je odre\u0111ena ona u kojoj je temperatura ostala iznad 14,6 stepeni Celzijusa. Tokom perioda istra\u017eivanja, ovakve no\u0107i su predstavljale pet procenata najtoplijih no\u0107i.<\/p>\n
Dokazi o ve\u0107em broju mo\u017edanih udara<\/strong><\/p>\n Od 2006. do 2012. vru\u0107e no\u0107i su bile povezane sa dva dodatna mo\u017edana udara godi\u0161nje, dok su od 2013. do 2020, kada je i porast temperature bio zna\u010dajniji, vru\u0107e no\u0107i bile povezane sa 33 dodatna slu\u010daja godi\u0161nje.<\/p>\n Istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da bi iza statistike mogli da se kriju razli\u010diti faktori, uklju\u010duju\u0107i ve\u0107u \u0161ansu za dehidrataciju – za koju je ve\u0107 poznato da pove\u0107ava vjerovatno\u0107u da \u0107e neko pretrpjeti mo\u017edani udar. Ograni\u010deni pristup tehnologiji kao \u0161to je klimatizacija, tako\u0111e, mo\u017ee da igra zna\u010dajnu ulogu, prenosi Sajens alert.<\/p>\n “Promjene u osnovnim pokreta\u010dima cerebrovaskularnog insulta zbog klimatskih faktora, zatim personalnih faktora rizika od mo\u017edanog udara, kao i socioekonomskih uslova, mogu da doprinesu pove\u0107anju osjetljivosti na no\u0107ne toplotne udare tokom vremena”, napisali su istra\u017eiva\u010di u svom radu objavljenom u European Heart Journal.<\/p>\n Tim koji stoji iza studije nada se da \u0107e njihovi nalazi dovesti do pobolj\u0161anih preventivnih mjera: da \u0107e bolnice planirati dodatno osoblje za vru\u0107e no\u0107i, dok \u0107e najugro\u017eeniji pacijenti postati svjesniji rizika.<\/p>\n Prethodne studije su razmatrale razli\u010dite na\u010dine smanjenja gradske toplote i uticaja urbanih toplotnih ostrva u naseljenim podru\u010djima no\u0107u, uklju\u010duju\u0107i strate\u0161ku sadnju drve\u0107a. Ako se ne izvr\u0161e neke promjene, broj slu\u010dajeva bi mogao da nastavi da raste, iako \u0107e biti potrebne detaljnije studije u ve\u0107im grupama i drugim dijelovima svijeta, da bi se potvrdila veza izme\u0111u mo\u017edanih udara i tropskih no\u0107i.<\/p>\n “Na\u0161i rezultati jasno pokazuju da su prilago\u0111avanja u urbanisti\u010dkom planiranju i zdravstvenom sistemu izuzetno va\u017ena za smanjenje rizika koje predstavlja porast no\u0107nih temperatura”, ka\u017ee \u010ceng He, epidemiolog iz istra\u017eiva\u010dkog tima Hemholc (Izvor:Politikin magazin).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rizik od mo\u017edanog udara zna\u010dajno je ve\u0107i ako su temperature tokom no\u0107i visoke, \u0161to, kako svijet postaje topliji, predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje \u0161irom planete.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":323434,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-403882","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403882","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=403882"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403882\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":403885,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403882\/revisions\/403885"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/323434"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=403882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=403882"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=403882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}