{"id":403662,"date":"2024-06-05T08:42:31","date_gmt":"2024-06-05T06:42:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=403662"},"modified":"2024-06-05T08:42:31","modified_gmt":"2024-06-05T06:42:31","slug":"kako-se-nekad-prognoziralo-vrijeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/06\/05\/kako-se-nekad-prognoziralo-vrijeme\/","title":{"rendered":"Kako se nekad prognoziralo vrijeme"},"content":{"rendered":"<p>Nekada, kada se \u017eivot vi\u0161e odvijao na otvorenom, pa je zato i vi\u0161e ovisio o vremenskim prilikama, pogotovo u svijetu ribara, pomoraca, sto\u010dara i poljoprivrednika, od presudne je va\u017enosti bilo pratiti i predvidjeti svaku promjenu.<\/p>\n<p>Stare, \u010desto i rimovane izreke tako \u010duvaju golemo bogatstvo nastalo na temelju stoljetnih prou\u010davanja vremenskih i prirodnih pojava, ali i doga\u0111anja koja su im redovito prethodila. \u010cesto oblikovan u formu ako-onda, narod je imao odgovor na svaku nebesku i zemaljsku pojavu i naravno &#8211; njihovu vezu. I ba\u0161 kao dana\u0161nje aplikacije u kojima naj\u010de\u0161\u0107e pratimo vrijeme, pu\u010dka meteorologija tako\u0111er se dijeli na trenuta\u010dnu, kratkoro\u010dnu i dugoro\u010dnu.<\/p>\n<p><strong>Sveci meteorolozi<\/strong><\/p>\n<p>Dugoro\u010dna prognoza bila je usko povezana s kalendarom, a datumi koji su se posebno pratili bili su oni kada se svetkovao koji u narodu va\u017ean svetac. Od velike je va\u017enosti tako kroz stolje\u0107a postao takozvani &#8220;Lucijin kalendar&#8221;. Naime, u dvanaest dana od sv. Lucije (13.12.) do Badnjaka na\u0161i su stari znali i\u0161\u010ditati sve \u0161to ih \u010deka u godini koja slijedi. Svaki od tih dvanaest prosina\u010dkih dana otkrivao je kakav \u0107e biti koji od dvanaest mjeseci sljede\u0107e godine.<\/p>\n<p>Narodna je meteorologija pratila pojave ili vrijeme odre\u0111enog dana i na osnovu toga predvi\u0111ala skore promjene. Pojedini bi pak datumi ili sveci najavljivali smjene godi\u0161njih doba, kraj jednog prirodnog ciklusa ili po\u010detak novog, ali i kvalitetu ljetine. &#8220;Sveta Kata &#8211; snijeg na vrata&#8221;, sigurno je jedna od najpoznatijih pu\u010dkih najava snijega, jednako kao drugim krajevima, ali s istim zna\u010denjem: &#8220;Sveta Kata bijelog konja ja\u0161e&#8221;. Ako lastavice ne odlete Miholjdana (29.9.), bit \u0107e blaga zima do Bo\u017ei\u0107a. Sun\u010dani Svi sveti najavljuju &#8220;obilje \u017eira i \u017eita ljeti&#8221;, od svetog \u0160imuna, 8. prosinca, ne treba i\u0107i na more: &#8220;Sveti \u0160imun lomi timun&#8221;.<\/p>\n<p>Znakovi iz prirode \u010ditat \u0107e se druga\u010dije u svakome kraju, i iz drugih &#8220;znamenja&#8221;. Tako na primjer ljudi u Moslavini govore da ako rode krenu rano na jug \u2013 zima \u0107e biti duga. I vrijeme u duljem periodu, naj\u010de\u0161\u0107e jednom mjesecu, odavalo je \u0161to \u0107e uslijediti, kao u ovim izrekama: &#8220;Lijepi dani u \u0111enaru, grubo vrijeme u febraru&#8221;,&#8221;Ako velja ne veljuje, mara\u010d i veljuje i vraguje&#8221;, &#8220;Avril u ki\u0161i, maj miri\u0161i&#8221;, &#8220;Svibanjske ki\u0161e padajte \u0161to vi\u0161e&#8221;, &#8220;Cvitanj (svibanj) mokar, srpanj suv&#8221;, Lipanjska ki\u0161a \u2013 ljetna \u017ealost&#8221;.<\/p>\n<p><strong>&#8220;Ov\u010dice&#8221;, laste i \u017eabe<\/strong><\/p>\n<p>Predvi\u0111anja se ne odnose samo na o\u010dekivane i ustaljene pojave kroz godi\u0161nja doba, nego i na nenadane pojave koje se otkrivaju u nekim unaprijed vidljivim detaljima. Crveno nebo \u2013 ovo znaju i gradska djeca \u2013 najavljuje lijepo vrijeme sutradan, crveni pak oblaci na kraju dana zna\u010de da dolazi ki\u0161a. U Istri se ka\u017ee: &#8220;Rosso di sera bel tempo si spera, rosso di mattina, pioggia s\u2019avvicina&#8221;, a postoji i uzre\u010dica na hrvatskome koja &#8220;zove&#8221; ki\u0161u: &#8220;Crlena zora, mokra gora&#8221;.<\/p>\n<p>Naravno, s obzirom na mikrogeografska obilje\u017eja, oblaci koji dolaze s odre\u0111ene strane svijeta zna\u010de razli\u010dite stvari, ki\u0161u, oluju, promjenu \u2013 ili da ih ne\u0107e biti. Ako se nad Velebitom stvori kapa od oblaka, oto\u010dani znaju da slijedi bura. Ov\u010dice, ili kako su ih boduli zvali &#8220;obla\u010di\u0107i na gri\u0161pin&#8221; zna\u010de da sti\u017ee &#8220;o pioggia o burin&#8221;. Sli\u010dno je i s izrekom koja je nadrasla meteorologiju i odavno se primjenjuje na \u017eivot op\u0107enito: &#8220;Poslije ki\u0161e dolazi Sunce.&#8221; Isto tako, &#8220;poslije juga dolazi bura&#8221;, a i poznato je da &#8220;voda zove vodu&#8221;, odnosno, ako je voda visoka, bit \u0107e juga i ki\u0161e.<\/p>\n<p>Promjenu vremena mo\u017eda najjasnije najavljuje pona\u0161anje \u017eivotinja na koje je narod itekako obra\u0107ao pa\u017enju. Da \u0107e skoro ki\u0161a, mo\u017eemo znati ako \u017eabe kreke\u0107u uve\u010der, ako je obla\u010dno, a lastavice nisko lete, ako se pse\u0107i lave\u017e \u010duje glasnije ili ako iz zemlje izlaze gliste i pu\u017eevi gola\u0107i. A ako se krave &#8220;be\u010de&#8221;, pazite, bit \u0107e poplava. (Izvir: punkufer.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cesto oblikovan u formu ako-onda, narod je imao odgovor na svaku nebesku i zemaljsku pojavu i naravno &#8211; njihovu vezu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-403662","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403662","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=403662"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403662\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":403666,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403662\/revisions\/403666"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=403662"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=403662"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=403662"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}