{"id":403483,"date":"2024-06-03T06:44:30","date_gmt":"2024-06-03T04:44:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=403483"},"modified":"2024-06-03T06:44:30","modified_gmt":"2024-06-03T04:44:30","slug":"ogovaranje-je-dugo-bilo-krivo-shvaceno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/06\/03\/ogovaranje-je-dugo-bilo-krivo-shvaceno\/","title":{"rendered":"Ogovaranje je dugo bilo krivo shva\u0107eno"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Kathryn Waddington*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ogovaranje ima lo\u0161u reputaciju \u2013 od tabloida punih nepristojnih tra\u010deva o slavnim osobama do lo\u0161e odgojenih tinejd\u017eera u televizijskim serijama poput Gossip Girl. Me\u0111utim, iako bi ga neki otpisali kao neutemeljene glasine, ogovaranje predstavlja klju\u010dan aspekt politi\u010dkog \u017eivota, i na\u010dina na koji svijet funkcionira.<\/p>\n

\u017dene tra\u010derice su prezastupljene u popularnim stereotipima. Neformalno istra\u017eivanje stotinu fotografija tra\u010danja na Google-u otkrilo je da su na 62% fotografija samo \u017eene, na 7% samo mu\u0161karci, dok 31% pokazuje da tra\u010daju i \u017eene i mu\u0161karci. Ovo poja\u010dava popularan i dugotrajan mit da mu\u0161karci ne tra\u010daju, ali istra\u017eivanja pokazuju\u00a0da mu\u0161karci i \u017eene ogovaraju jednako.<\/p>\n

Ogovaranje se mo\u017ee pratiti kroz povijest, sve do porijekla jezika. Evolucijski psiholog Robin Dunbar \u010dak tvrdi da je jezik evoluirao kako bi ljudima omogu\u0107io ogovaranje. Od svog najranijeg oblika do danas, tra\u010d je bio na\u010din preno\u0161enja dru\u0161tveno korisnih informacija o tome kome mo\u017eete (a kome ne) vjerovati, tko je grebator a tko pri\u010da gluposti.<\/p>\n

Ovakva vrsta ogovaranja proizvela je dru\u0161tvenu koheziju i ubla\u017eila dru\u0161tvene sukobe. U srednjem vijeku, rije\u010d ogovaranje (izvorno godsibb\u00a0\u0161to zna\u010di \u201csponzor na kr\u0161tenju\u201d, ili \u201ckum\u201d na starom engleskom) evoluirala je u izraz koji opisuje \u017eene koje su podr\u017eavale druge \u017eene tijekom poroda . S vremenom i nakon brojnih promjena u pravopisu, pojam \u201ctra\u010der\u201d poprimio je zna\u010denje poznanika, prijatelja, a kasnije i \u201csvatkoga tko se bavi poznatim stvarima i ispraznim razgovorom\u201d. Danas se ovaj pojam koristi i tuma\u010di na vi\u0161e na\u010dina, kao glagol \u201ctra\u010dati\u201d, imenica \u201ctra\u010danje\u201d, ili ozna\u010dava odre\u0111enu osobu koja se bavi ogovaranjem \u2013 \u201ctra\u010der\u201d.<\/p>\n

Ogovaranju se nije pridavalo negativno zna\u010denje sve do vremena lova na vje\u0161tice\u00a0u Europi, od 16. do 18. stolje\u0107a. Ogovaranje je bilo katalizator optu\u017ebi za vje\u0161ti\u010darenje i \u010darobnja\u0161tvo, \u0161to bi dovodilo do nehumane upotrebe srednjovjekovnih instrumenata za mu\u010denje . \u201cBrnjica za vje\u0161tice\u201d napravljena je da bi kaznila i sprije\u010dila \u017eene da govore. Tako je zapo\u010dela negativna reputacija i stereotip o tra\u010du kao \u201c\u017eenskom govoru\u201d.<\/p>\n

Paradoksalno, u isto vrijeme ogovaranje kao razgovor izme\u0111u mu\u0161karaca pro\u0161irilo se u 17. i 18. stolje\u0107u u engleskim kavanama. Kao ekskluzivna sastajali\u0161ta obrazovanih i bogatih, kavane su bile mjesta gdje su obrazovani mu\u0161karci (malo je dokaza o \u017eenama u kavanama, osim kao sluga) i njihovi \u201c\u0161egrti\u201d dolazili demonstrirati svoju duhovitost i intelektualne talente. Tu se rodio mit da \u017eene tra\u010daju, a mu\u0161karci vode ozbiljne razgovore.<\/p>\n

Moje istra\u017eivanje o ogovaranju u raznim vrstama organizacija\u00a0(obrazovne, zdravstvene itd.) razbija iluziju da je tra\u010d trivijalan ili opasan \u017eenski razgovor. Kada razgovaram s mu\u0161karcima o njihovom iskustvu s ogovaranjem na poslu, oni \u010desto zapo\u010dinju govore\u0107i: \u201cNisam od onih koji ogovaraju, ali\u2026\u201d, a zatim nadugo govore o tome kako ogovaranje koriste strate\u0161ki i politi\u010dki.<\/p>\n

Susrela sam se s mnogim eufemizmima za tra\u010deve, kao \u0161to su \u201crazgovor u radnji\u201d (shop talk, op.prev.), \u201cdebrifing nakon sastanka\u201d i \u201crazgovori u hodnicima\u201d. \u010cini se da se mu\u0161karci osje\u0107aju bolje s ovim izrazima. Umjesto da pitate \u201co \u010demu se radi?\u201d po povratku s odmora vjerojatnije je da \u0107e pitati \u201c\u0161to se doga\u0111a?\u201d. Namjera iza oba pitanja je ista, ali potonje mo\u017ee ubla\u017eiti sram povezan s ogovaranjem. Sli\u010dno tome, rije\u010di koje sam \u010dula da se koriste za opisivanje ljudi koji tra\u010daju su: \u201coni su dobri slu\u0161atelji\u201d i imaju dobre \u201cvje\u0161tine rada s ljudima\u201d.<\/p>\n

\n

Ogovaranje na radnom mjestu<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Postoji obilje radova koji zagovaraju zabranu ogovaranja na radnom mjestu, kao i obilje knjiga koje navode duhovne razloge za protivljenje ogovaranju. Popularni stereotipi o ogovaranju prenagla\u0161avaju negativne prosudbe kao rezultat tra\u010danja. Me\u0111utim, ogovaranje se mo\u017ee povezati i sa suosje\u0107anjem, empatijom i primje\u0107ivanjem ne\u010dije patnje. Ogovaranje je na\u010din izra\u017eavanja emocija, kako pozitivnih tako i negativnih. Na\u010din \u201cispu\u0161tanja pare\u201d i emocionalna reakcija na uo\u010denu dru\u0161tvenu nepravdu.<\/p>\n

Postoje i trenuci kada ogovaranje postaje izraz zabrinutosti zbog neeti\u010dkog ili neprofesionalnog pona\u0161anja, na primjer kada svi znaju\u00a0za slu\u010daj seksualnog zlostavljanja, ali nitko ne govori o njemu. Kada je tema ogovaranja lo\u0161a praksa u organizacijama, to mo\u017ee djelovati kao rani signal upozorenja\u00a0na koji treba obratiti pa\u017enju, a ne zanemariti ga ili ignorirati.<\/p>\n

Ne ka\u017eem da je svaki tra\u010d dobar. Postoje trenuci kada ogovaranje mo\u017ee na\u0161tetiti ugledu ljudi i organizacija. Negativno ogovaranje\u00a0je oblik maltretiranja, koji je \u0161tetan za dobrobit ljudi. Odluka o tra\u010danju, ili protiv njega, uvijek je eti\u010dka odluka.<\/p>\n

\n

Novo razumijevanje<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ogovaranje je do\u017eivjelo postepenu rehabilitaciju otkako sam po\u010dela istra\u017eivat i pisati o njemu prije vi\u0161e od dvadeset i pet godina. Kao \u0161to pokazuje moja nedavna knjiga \u201cTra\u010d, organizacija i posao\u201d, tra\u010d se ozbiljno shva\u0107a kao tema istra\u017eivanja u komunikaciji i poslovanju.<\/p>\n

Globalno, pokret #MeToo promijenio je percepciju ogovaranja, kao i rast \u201ckulture progovaranja\u201d (speak up culture, op. prev.) i stvaranje psiholo\u0161ki sigurnih okru\u017eenja u kojima se istina mo\u017ee re\u0107i bez straha od optu\u017eivanja. Zvi\u017eda\u010di i zvi\u017edanje\u00a0klju\u010dni su za razotkrivanje nedoli\u010dnog pona\u0161anja ili skrivenih prijetnji, kao i za odr\u017eavanje otvorenog dru\u0161tva. Fokus se sada pomaknuo s ogovaranja kao problema samog po sebi na ogovaranje kao na\u010din predstavljanja \u201cproblema koji stoji iza problema\u201d, na taj na\u010din razotkrivaju\u0107i strukturna pitanja koja su gurnuta pod tepih.<\/p>\n

Pandemija je tako\u0111er razotkrila dobrobit ogovaranja. Gotovo preko no\u0107i, lockdown je onemogu\u0107io le\u017eerne razgovore koji spadaju pod tra\u010d: razgovore u redu za kavu, ili razgovore prije ili poslije sastanaka. Kako se mnogi ljudi vra\u0107aju u normalu, mo\u017eda \u0107e shvatiti koliko su ti mali trenuci tra\u010danja\u00a0va\u017eni za dru\u0161tvene veze i suradnju.<\/p>\n

* Autorica predaje psihologiju na sveu\u010dili\u0161tu Westminster<\/p>\n

Ogovaranje je dugo bilo krivo shva\u0107eno. Evo kako vam mo\u017ee pomo\u0107i na poslu i u dru\u0161tvenom \u017eivotu<\/a><\/p><\/blockquote>\n