{"id":403412,"date":"2024-06-01T20:50:16","date_gmt":"2024-06-01T18:50:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=403412"},"modified":"2024-06-01T20:50:16","modified_gmt":"2024-06-01T18:50:16","slug":"padaju-poslednje-barijere-ka-nuklearnom-ratu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/06\/01\/padaju-poslednje-barijere-ka-nuklearnom-ratu\/","title":{"rendered":"Padaju poslednje barijere ka nuklearnom ratu"},"content":{"rendered":"<p>Na osnovu izjava zvani\u010dnika i razvoja situacije na terenu, rat u Ukrajini krupnim koracima grabi ka globalnom nuklearnom sukobu, dok i poslednje barijere koje su branile svijet od uni\u0161tenja pucaju, pi\u0161e euronews.rs.<\/p>\n<p>Samo proteklih desetak dana, jo\u0161 prije nego \u0161to su SAD i druge NATO sile dale dozvolu Ukrajini da koriste njihovo oru\u017eje na teritoriji Rusije, bili smo svjedoci do sada nezapam\u0107ene serije eskalacija, po\u010dev od napada dronovima na ruski radarski kompleks u Armaviru, \u010dija je svrha da prati lansiranje nuklearnih balisti\u010dkih raketa sa juga.<\/p>\n<p>Na fotografiji sa dru\u0161tvenih mre\u017ea se vide o\u0161te\u0107enja na ogromnim objektima sa dometom od oko 6.000 kilometara, koji su jedan od 10 &#8220;Voronje\u017e&#8221; sistema raspore\u0111enih po zapadnim i ju\u017enim obodima Rusije sa zadatkom da \u0161to ranije upozore Moskvu na dolazak interkontinentalnih balisti\u010dkih projektila.<\/p>\n<p>&#8220;Voronje\u017e&#8221; je klju\u010dni dio strate\u0161kog sistema za rano upozorenje na nuklearni napad uz druge radare &#8220;Dnjepar&#8221;, &#8220;Darjal&#8221;, &#8220;Volga&#8221;, &#8220;Don-2N&#8221; i &#8220;Razvjaska&#8221;. Drugi element su sateliti iz sovjetskog sistema &#8220;Oko&#8221;, ali i modernog sistema &#8220;Kupola&#8221;, koji po najnovijim procjenama ima \u010detiri operativna satelita. Rusija tako\u0111e ima opservatoriju &#8220;Okno&#8221; u Nureku, blizu granice sa Tad\u017eikistanom, koja prati objekte na udaljenosti do 40.000 kilometara od Zemlje, kao i &#8220;Kruna&#8221; radarski sistem, koji tako\u0111e prati objekte u svemiru, pi\u0161e euronews.rs.<\/p>\n<p>Ovo su sistemi od kojih potencijalno zavisi opstanak Rusije, ali i \u010ditavog svijeta jer bi stvaranje &#8220;slijepih ta\u010daka&#8221;, pored toga \u0161to je sna\u017ean povod za rat, stavilo Moskvu u poziciju da ne mo\u017ee da reaguje na vrijeme, zbog \u010dega bi mogla da lansira sopstveni nuklearni napad, prema pisanju specijalizovanog portala <a href=\"https:\/\/www.twz.com\/news-features\/strike-on-russian-strategic-early-warning-radar-site-is-a-big-deal\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">The War Zone<\/a>. Pored toga, ruska nuklearna doktrina osmi\u0161ljena je da pre\u017eivi prvi udar jer se neke rakete automatski lansiraju \u010dak iako je kompletna komandna strukruta uni\u0161tena, a poput ameri\u010dke, raspola\u017ee sa podmornicama koje bi pre\u017eivjele po\u010detak rata.<\/p>\n<p>Ozbiljnost ovog napada, koji nema pandan \u010dak ni iz perioda Hladnog rata, kada je cio svijet strepio za opstanak, prepoznali su i neki NATO stru\u010dnjaci, ali je on u velikoj mjeri propra\u0107en kao bilo koja druga vijest sa fronta.<\/p>\n<p>&#8220;Napad na takvu metu nije dobra ideja. U interesu je svih da ruski sistem upozorenja na balisti\u010dke rakete dobro funkcioni\u0161e, posebno u periodima napetosti&#8221;, upozorava norve\u0161ki vojni analiti\u010dar Tord Are Iversen na mre\u017ei X, ukazuju\u0107i da takvi radari ne brane samo nuklearne sile u \u010dijem su posjedu ve\u0107 cijelu planetu, <a href=\"https:\/\/www.euronews.rs\/evropa\/vesti\/125382\/padaju-poslednje-barijere-ka-nuklearnom-ratu-putin-uputio-nevidenu-pretnju-na-udaru-ciljevi-kljucni-za-opstanak-rusije\/vest\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">pi\u0161e<\/a> euronews.rs.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na osnovu izjava zvani\u010dnika i razvoja situacije na terenu, rat u Ukrajini krupnim koracima grabi ka globalnom nuklearnom sukobu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":349843,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-403412","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=403412"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403412\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":403415,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403412\/revisions\/403415"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/349843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=403412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=403412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=403412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}