{"id":403333,"date":"2024-06-01T06:55:49","date_gmt":"2024-06-01T04:55:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=403333"},"modified":"2024-06-01T06:56:58","modified_gmt":"2024-06-01T04:56:58","slug":"europa-jos-uvijek-prozivljava-kratkorocnu-krizu-zbog-ukrajine-i-nema-viziju-svog-poslijeratnog-identiteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/06\/01\/europa-jos-uvijek-prozivljava-kratkorocnu-krizu-zbog-ukrajine-i-nema-viziju-svog-poslijeratnog-identiteta\/","title":{"rendered":"Europa jo\u0161 uvijek pro\u017eivljava kratkoro\u010dnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Richard Youngs<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Neki smatraju da je rat u Ukrajini iz temelja promijenio Europu, da je iznjedrio druga\u010diji europski poredak. Odnosno, \u010dini se da rat inicira strukturne promjene\u00a0u na\u010dinu na koji je Europa vo\u0111ena i organizirana, koji idu mnogo dalje od neposrednog imperativa pomo\u0107i Ukrajini. Integracija se produbljuje u podru\u010djima poput obrane i sigurnosti , i \u010dini se da \u0107e EU prekrajati svoje granice kako bi primila nove \u010dlanice .<\/p>\n

Razmi\u0161ljaju\u0107i o ovome, \u010delnici EU-a, politi\u010dari i pisci obi\u010dno uspore\u0111uju invaziju koja je po\u010dela 2022. s ranijim\u00a0prekretnicama, 1945. i 1989. Svaka od njih stvorila je nove organizacije i pravila koja su redefinirala europsku suradnju, politiku, ekonomiju i sigurnost. Kraj hladnog rata 1989. bio je katalizator za dublju europsku integraciju, i otvorio je put ulasku mnogih isto\u010dnoeuropskih dr\u017eava u EU.<\/p>\n

Ipak, trenutni proces preslagivanja ostaje provizoran. EU i europske vlade pojedina\u010dno dogovorile su zna\u010dajnu koli\u010dinu prilagodbe. Konkretno, vlade su pove\u0107ale izdatke za obranu, a EU je pokrenula desetke novih sigurnosnih inicijativa. Me\u0111utim, ostaje neizvjesno koliko to predstavlja promjenu u europskom poretku.<\/p>\n

Mnoge promjene politika kojima svjedo\u010dimo mogle bi se ocijeniti kao dobrodo\u0161le, neophodne i zaka\u0161njele kako bi se Europa mogla razumno prilagoditi strate\u0161kim imperativima korozivnijeg i razdorljivijeg vremena. Ali dosada\u0161nje promjene su ad-hoc\u00a0i ekspeditivne, li\u0161ene bilo kakvog jasnog okvira za strukturiranje novog, poslijeratnog europskog poretka. One sami po sebi ne predstavljaju koherentnu ili duboko ukorijenjenu viziju za ja\u010du i strate\u0161ki vje\u0161tiju Europu. Me\u0111utim, to je ono \u0161to je potrebno za rje\u0161avanje izazova koje \u0107e tragedija u Ukrajini ostaviti za sobom.<\/p>\n

Neke promjene ipak upu\u0107uju na mogu\u0107e pomake u europskom poretku. Europske granice se prekrajaju kako bi se uvele nove dr\u017eave \u010dlanice. Nakon\u00a0godina dr\u017eanja Ukrajine, Moldove i Gruzije na ledu, unija je zaklju\u010dila da je strate\u0161ki va\u017eno zapo\u010deti pregovore o pristupanju s tim dr\u017eavama. EU je oja\u010dala\u00a0svoju\u00a0privr\u017eenost demokratskim normama jer ruska je invazija u\u010dinia prijetnju autoritarne mo\u0107i bolno opipljivom. Tako\u0111er je ubrzala mnoge aspekte svoje klimatske tranzicije kao odgovor na sukob, \u0161to je pokazalo hitnost odvikavanja Europe od strate\u0161ki skupe ovisnosti o ugljikovodicima.Me\u0111utim, vlade i institucije EU-a nastavljaju s kratkoro\u010dnim\u00a0kriznim modalitetom. Veliki broj novih politika\u00a0tek treba preto\u010diti u jasnu i sveobuhvatnu strategiju za redizajn europskog poretka. Za sada, ideja da je rat \u201cpromijenio sve\u201d u Europi izgleda kao neopravdano pretjerivanje.<\/p>\n

\n

\u2018Geoliberalna\u2019 Europa<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Unato\u010d brojnim prijedlozima reformi, osnovni institucionalni oblik EU ostaje netaknut. Zemlje koje se trenuta\u010dno nadaju pridru\u017eivanju \u010dekaju u dugotrajnim, tehnokratskim procesima unato\u010d opasnostima s kojima se suo\u010davaju iz Rusije.<\/p>\n

Vlade zemalja \u010dlanica\u00a0ugradile su pove\u0107anu potro\u0161nju za obranu u postoje\u0107e politike EU-a kao odgovor na rat, ali nisu razjasnile kako su one povezane s navodnim temeljnim liberalnim i mirovnim na\u010delima unije. Europski \u010delnici sada se ritualno hvale da je EU postala ja\u010da geopoliti\u010dka sila zbog svog odgovora na Ukrajinu, ali \u010dini se da unija jo\u0161\u00a0uvijek nema zajedni\u010dku poziciju o\u00a0situacijama\u00a0poput Sahela ili sukoba u Gazi.<\/p>\n

Nastavak okrutnog rata zapravo mo\u017ee u nekom smislu slabiti temelje i temeljna na\u010dela europskog poretka. Rat predstavlja tako neposredan izazov da je pojedine vlade prisilio na obrambene mjere koje odra\u017eavaju njihove neposredne, pojedina\u010dne interese, koji potencijalno idu protive\u00a0principa koordinacije\u00a0me\u0111u nacijama.<\/p>\n

Za sada se \u010dini da je EU zapela u razdoblju \u201cizme\u0111u\u201d. Mnoga od starih organizacijskih na\u010dela, kao \u0161to je pojam zamagljenih\u00a0(nevidljivih) unutarnjih granica, vi\u0161e ne odgovaraju svrsi, ali vladama nedostaje potrebno politi\u010dko uvjerenje da uvedu jasno definiran novi poredak.<\/p>\n

\u010celnici EU-a moraju se fokusirati na ono \u0161to bi se moglo nazvati geoliberalnom Europom. Kao \u0161to je prikazano u mojoj novoj knjizi, to bi odra\u017eavalo geopoliti\u010dku stvarnost, ali tako\u0111er i liberalne i demokratske vrijednosti koje bi trebale definirati Europu i navodno se nalaziti u sredi\u0161tu razloga za rat. To bi Europu izvuklo iz kriznog stanja i omogu\u0107ilo joj da zacrta novi, poslijeratni pristup poretku. Sve dok taj novi pristup nedostaje, svakodnevnim raspravama o tome \u010dini li EU \u201cdovoljno\u201d da pomogne Ukrajini nedostajat \u0107e potrebna strate\u0161ka orijentacija i uzemljenje.<\/p>\n

Europa jo\u0161 uvijek pro\u017eivljava kratkoro\u010dnu krizu zbog Ukrajine, i nema viziju svog poslijeratnog identiteta<\/a><\/p><\/blockquote>\n