{"id":403170,"date":"2024-05-31T06:46:59","date_gmt":"2024-05-31T04:46:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=403170"},"modified":"2024-05-30T22:47:28","modified_gmt":"2024-05-30T20:47:28","slug":"osam-navika-koje-produzuju-zivot-za-24-godine-i-povecavaju-mu-kvalitetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/05\/31\/osam-navika-koje-produzuju-zivot-za-24-godine-i-povecavaju-mu-kvalitetu\/","title":{"rendered":"Osam navika koje produ\u017euju \u017eivot za 24 godine i pove\u0107avaju mu kvalitetu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Igor Berecki<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Tradicija je to stara ve\u0107 par desetlje\u0107a: sastajemo se jednom-dvaput, pa i triput tjedno u na\u0161em kvartovskom kafi\u0107u, pa uz kavu\/ pivo\/ pelinkovac prodiskutiramo o svemu \u0161to je vrijedno rasprave u dru\u0161tvu starih poznanika i prijatelja. Otkako nas je ve\u0107ina debelo prekora\u010dila 55. godinu, a neki se \u0161uljaju sve bli\u017ee 65., izraz \u201estari prijatelji\u201c sve vi\u0161e poprima svoju puno\u0107u i smislenost: ne samo da se odavno poznajemo, ve\u0107 je polako postao obi\u010daj da prije naru\u010divanja prve runde utvrdimo jesmo li jo\u0161 uvijek svi \u017eivi i koliko-toliko zdravi. Jer evidentno je da stari \u2013 jesmo.<\/p>\n

U svjetlu te uzajamne zafrkancije sam pred neki dan u \u0161ali rekao da mi je sada, u 63. godini, ustvari sasvim svejedno ako bih nakon preko 25 godina pu\u0161a\u010dke apstinencije ponovo po\u010deo pu\u0161iti cigarete, jer statisti\u010dki gledano vjerojatno imam podjednake \u0161anse umrijeti od starosti koliko i od nekog karcinoma kojega bi mi u idu\u0107im godinama to pu\u0161enje moglo navu\u0107i. Ta je dosko\u010dica izazvala kra\u0107i smijeh ekipe i pala bi u zaborav kao i brojne druge koje se u takvim dru\u017eenjima \u010duju, da me nije po\u010dela kopkati i intrigirati… Je li zaista tome tako?<\/p>\n

\n

Statistike \u017eivota i smrti<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Stoga sam se dohvatio ozbiljnijeg prekopavanja po znanstvenim istra\u017eivanjima i statistikama smrtnosti i du\u017eine trajanja \u017eivota. I evo \u0161to sam tijekom tog prekopavanja prona\u0161ao: postoji brojka koja nam govori koliko nam u prosjeku u odre\u0111enoj \u017eivotnoj dobi preostaje godina \u017eivota i postoje na\u010dini da se ta brojka pove\u0107a (a \u017eivot produ\u017ei) ukoliko se pridr\u017eavamo nekih jednostavnih navika zdravog \u017eivljenja. \u0160to \u0107e re\u0107i da nam preostaje to manje godina \u0161to nezdravije \u017eivimo. No, premda to ve\u0107 znamo, jer je samo po sebi logi\u010dno, nije zgorega podsjetiti se na navike kojima \u017eivotu mo\u017eemo dodati godine, a tim godinama dodati kvalitetu.<\/p>\n

Statistike proiza\u0161le iz brojnih istra\u017eivanja o uzajamnom odnosu nezdravih i zdravih \u017eivotnih stilova i du\u017eine \u017eivljenja naposljetku se iznova svode na osam temeljnih \u017eivotnih navika koji nam znanstveno dokazano mogu produ\u017eiti \u017eivot.<\/p>\n

Dakle, recimo da ste u dobi od 40 godina, \u017eivite brzo i stresno, hranite se nezdravo i neredovito, spavate premalo, pu\u0161ite ili koristite druga sredstva ovisnosti\u2026 ali ste odlu\u010dili da ipak \u017eelite svom o\u010dekivanom trajanju \u017eivota (koji je u tom trenutku negdje oko 68 do 70 godina) dodati prosje\u010dno jo\u0161 24 godine? Sve \u0161to je potrebno \u2013 ka\u017eu znanstvene statistike \u2013 jeste usvajanje osam zdravih \u017eivotnih navika, bez obzira \u0161to vam je ve\u0107 40. godina na ramenima. A dogurati do svoje 92. ili 95. godine umjesto do 70. ne zvu\u010di uop\u0107e lo\u0161e, zar ne?<\/p>\n

Ili je iza vas 50 godina od kojih je zadnjih trideset ispunjeno mje\u0161avinom alkohola, masne hrane, \u017eivciranja i nebrige o svojem zdravlju \u2026 i tek sada ste odlu\u010dili po\u010deti zdravo \u017eivjeti? Nema problema! Svoj \u017eivot biste mogli produ\u017eiti i do 21 godinu, pokazuju istra\u017eivanja. Dakle, umjesto do 65. mogli biste dogurati do 86 godina, \u0161to tako\u0111er nije za baciti.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, ako vam je u ovom trenutku nezanemarivih 60 godina, a sve do sada ba\u0161 i niste pazili na svoje zdravlje, pa vam doktori obja\u0161njavaju da tim tempom ne\u0107ete \u017eivjeti du\u017ee nego jo\u0161 pet do deset, ukoliko usvojite i pridr\u017eavate se osam zdravih navika, svejedno \u0107ete dobiti \u201ebonus\u201c od gotovo 18 dodatnih godina \u017eivota.<\/p>\n

\n

Dvadeset godina \u0161anse za du\u017ei \u017eivot<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Odakle ti podaci? I koje su to navike, pitate se? Tijekom zadnjih desetak godina provedeno je stotinjak vrlo temeljitih i masovnih analiza uzajamnog odnosa \u017eivotnih navika i du\u017eine \u017eivota u vi\u0161e svjetskih centara koji se bave pra\u0107enjem i analizom kvalitete zdravlja. Kada se svi ti rezultati \u201eprovuku\u201c kroz statisti\u010dku obradu i prona\u0111u im se dodirne to\u010dke i zajedni\u010dki nazivnici, zaklju\u010dak je da u na\u0161im \u017eivotima postoji razdoblje od 20 godina (izme\u0111u 40. i 60. godine) u kojem negativne ili pozitivne promjene \u017eivotnih navika imaju vrlo velik u\u010dinak na promjenu kvalitete i du\u017eine na\u0161ih \u017eivota, kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu.<\/p>\n

Dok smo jo\u0161 mladi, ispod \u010detrdesete, na\u0161 organizam relativno lako kompenzira eventualnu nebrigu o zdravlju, a nakon \u0161ezdesete ulazimo u dob u kojoj zbog usporavanja metaboli\u010dkih procesa i gubitka regeneracijskih i kompenzacijskih sposobnosti vi\u0161e ne mo\u017eemo znatnije pobolj\u0161ati svoje zdravlje ako prije\u0111emo na zdraviji \u017eivotni re\u017eim. Preostaje nam dakle taj dvadesetogodi\u0161nji \u201eprozor\u201c unutar kojega pozitivne promjene imaju najve\u0107i kvalitativni u\u010dinak na na\u0161 \u017eivot i zdravlje.<\/p>\n

Analize dobivene pra\u0107enjem ukupno oko 1.750.000 zdravih ili kroni\u010dno bolesnih pojedinaca (s dijabetesom tipa 2, visokim kolesterolom, mo\u017edanim i sr\u010danim \u00a0udarom, karcinomom i sli\u010dno) iz svih slojeva dru\u0161tva i kulturolo\u0161kih okru\u017eja pokazale su \u0161to je u statisti\u010dkom smislu dokazano dobro (a \u0161to nije) \u010diniti za svoje zdravlje i dug \u017eivot.<\/p>\n

\n

\u017divotne navike se nadogra\u0111uju jedna na drugu<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Te \u201e\u010darobne\u201c zdrave navike – mo\u017eda \u0107e vas razo\u010darati to \u0161to \u0107ete pro\u010ditati – nisu ni\u0161ta \u0161to ve\u0107 niste i prije \u010duli: vje\u017ebajte, zdravo se hranite, smanjite stres, dobro spavajte i njegujte pozitivne dru\u0161tvene odnose. S druge strane, nemojte pu\u0161iti, nemojte piti previ\u0161e i nemojte postati ovisni o opioidima. \u201eNajbolje je pridr\u017eavati se tih navika \u0161to prije, ali \u010dak i ako napravite samo malu promjenu u svojim 40-ima, 50-ima ili 60-ima, ona je jo\u0161 uvijek korisna. Ovo nije nedosti\u017eno – ovo je zapravo ne\u0161to \u0161to je dostupno op\u0107oj populaciji\u201c \u2013 ka\u017ee se u zaklju\u010dku jednog od tih istra\u017eivanja<\/p>\n

Dodavanje samo jednog zdravog pona\u0161anja \u010dovjekovom \u017eivotu u dobi od 40 godina osigurava dodatnih 4,5 godine \u017eivota. Dodavanje druge dodaje do sedam godina vi\u0161e, dok usvajanje tri navike mu\u0161karcima produ\u017euje \u017eivot za 8,6 godina. Kako raste broj dodatnih promjena stila \u017eivota, tako rastu i dobrobiti za 40-godi\u0161nje mu\u0161karce, sveukupno osiguravaju\u0107i gotovo \u010detvrt stolje\u0107a dodatnog \u017eivota.<\/p>\n

\u017dene tako\u0111er imaju benefite u vidu pozitivnih pomaka u \u017eivotnom vijeku ukoliko se usmjere prema zdravim navikama, premda su kod njih brojke ne\u0161to druga\u010dije nego kod mu\u0161karaca: usvajanje samo jednog zdravog pona\u0161anja produ\u017euje \u017eivot 40-godi\u0161nje \u017eene za 3,5 godine, dvije navike dodaju osam godina, tri navike 12,6 godina, a prihva\u0107anje svih zdravih navika produ\u017eilo je \u017eivot \u017eene za 22,6 godina.<\/p>\n

Usvajanje svih osam navika ima sinergijski u\u010dinak, svojevrsni uzajamni dodatni poticaj za produ\u017eenje \u017eivota, ali ve\u0107 i svaka pojedina\u010dna promjena \u010dini razliku. Nakon statisti\u010dkih korekcija kojima se u sve ovo ura\u010dunavaju i prilagodbe za dob, indeks tjelesne mase, spol, rasu i etni\u010dku pripadnost, bra\u010dni status, razinu obrazovanja i razinu obiteljskog prihoda, ukupno se mo\u017ee re\u0107i da relativno smanjenje smrtnosti od svih uzroka za one koji su usvojili svih osam zdravih \u017eivotnih navika – u usporedbi s onima koji nisu usvojili nijednog – iznosi 87%.<\/p>\n

\n

Veli\u010danstvenih osam<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Zavr\u0161imo ovaj tekst koji je, podsje\u0107am, zapo\u010deo u birtiji uz kavu i pelinkovac, pa nabrojimo napokon kojih je to osam \u017eivotnih stilova pona\u0161anja i kako su rangirani prema svojoj u\u010dinkovitosti.<\/p>\n

Br. 1<\/strong> : Prva na popisu je tjelovje\u017eba, fizi\u010dka aktivnost, izbjegavanje \u201esjede\u0107eg\u201c \u017eivotnog stila. Za nju mnogi stru\u010dnjaci tvrde kako je vjerojatno najva\u017enija \u017eivotna navika koju svatko mo\u017ee usvojiti kako bi pobolj\u0161ao svoje zdravlje. Mnoge novije studije \u0161tovi\u0161e pokazuju kako se ne morate baviti ekstremnim sportovima da biste imali zdravstvene koristi od tjelovje\u017ebe: dovoljno je svakodnevno penjanje stepenicama iznad 5. kata ili prelazak najmanje 5.000 koraka dnevno (ispostavilo se kako nema stvarne potrebe za dosizanjem onih 10.000 koje vam odbrojava va\u0161 pametni sat ili aplikacija u mobitelu) ili triput tjedno po sat vremena \u017eustrijeg pje\u0161a\u010denja.<\/p>\n

Br. 2.<\/strong>: Drugi najva\u017eniji doprinos du\u017eem \u017eivotu je nepostajanje ovisnosti o opioidima i drugim narkoticima, \u0161to smanjuje rizik od prerane smrti za 38%, kako dokazuje nekolicina kvalitetno provedenih istra\u017eivanja. Mo\u017eda vam se \u010dini pretjerano isticati \u201enarkomaniju\u201c kao \u017eivotnu naviku koju treba izbjegavati, ali je neminovna \u010dinjenica da je opioidna i druga ovisnost u svijetu u sve ve\u0107em porastu, a taj trend porasta ne zaobilazi ni Hrvatsku.<\/p>\n

Br. 3:<\/strong> Nepu\u0161enje duhana smanjuje rizik od smrti za 29%, pokazuju rezultati stotina istra\u017eivanja. Prestanak pu\u0161enja u bilo kojem trenutku \u017eivota (a statisti\u010dki najvi\u0161e unutar navedenog 20-godi\u0161njeg \u201eprozora\u201c izme\u0111u 40. i 60. godine) donosi velike zdravstvene prednosti.<\/p>\n

Br. 4:<\/strong> Izbjegavanje i kvalitetno suo\u010davanje sa stresom je sljede\u0107e na popisu u\u010dinkovitosti zdravih navika, a donosi statisti\u010dko smanjenje prerane smrti za 22%. Stres je danas sve vi\u0161e ra\u0161iren s razornim posljedicama za zdravlje. A itekako postoje na\u010dini da promijenite svoj na\u010din suo\u010davanja sa stresom i pretvorite \u201elo\u0161 stres\u201c u \u201edobar stres\u201c (evo i dobre teme za neki od budu\u0107ih tekstova!) .<\/p>\n

Br. 5:<\/strong> Pove\u0107anje udjela biljnih namirnica u va\u0161oj prehrani pove\u0107ava va\u0161e \u0161anse za du\u017ei \u017eivot za 21%, pokazuju medicinska i nutricionisti\u010dka istra\u017eivanja. No, to ne zna\u010di da morate biti vegetarijanac ili vegan: klju\u010dno je uvo\u0111enje i pridr\u017eavanje zdravog prehrambenog plana kao \u0161to je primjerice mediteranski tip prehrane, pun cjelovitih \u017eitarica i lisnatog zelenog povr\u0107a.<\/p>\n

Br. 6:<\/strong> Izbjegavanje prekomjernog opijanja, \u0161to prema va\u017ee\u0107im preporukama u statisti\u010dkom i zdravstvenom smislu zna\u010di izbjegavanje ispijanja vi\u0161e od tri alkoholna pi\u0107a dnevno, jo\u0161 je jedna zdrava \u017eivotna navika kojom je mogu\u0107e posti\u0107i smanjenje rizika od smrti za 19%. Kao i narkotici (opijati), tako je i opijanje alkoholom u trendu porasta u svijetu i kod nas – i to ne samo me\u0111u mladima. Osim toga, neke druge studije pokazuju da bilo koja koli\u010dina pi\u0107a mo\u017ee biti nezdrava, osim mo\u017eda za sr\u010dani i mo\u017edani udar (a neka istra\u017eivanja \u010dak je i to osporavaju). U svakom slu\u010daju, s alkoholom valja biti oprezan i razuman.<\/p>\n

Br. 7:<\/strong> Dobar san i zdravo spavanje – definirano kao najmanje sedam do devet sati spavanja no\u0107u bez nesanice \u2013 smanjuje preranu smrtnost za 18%. Deseci studija povezuju lo\u0161 san sa svim vrstama nepo\u017eeljnih zdravstvenih ishoda , uklju\u010duju\u0107i preuranjenu smrtnost.<\/p>\n

Br. 8:<\/strong> Okru\u017eenost pozitivnim dru\u0161tvenim odnosima pridonosi produ\u017eenju \u017eivota za 5%, pokazuju istra\u017eivanja. Taj podatak je utoliko zna\u010dajniji \u0161to sve vi\u0161e sociolo\u0161kih i zdravstvenih istra\u017eivanja pokazuje da usamljenost i izolacija, osobito me\u0111u starijim odraslim osobama, postaju sve ra\u0161ireniji i donose sve vi\u0161e negativnih zdravstvenih posljedica. Tih pet posto se mo\u017eda \u010dini malo, ali to je jo\u0161 uvijek nezanemarivo smanjenje smrtnosti. Nedavna studija je pokazala da ljudi koji su posve izolirani od dru\u0161tvenih kontakata imaju 32% ve\u0107i rizik od rane smrti iz bilo kojeg razloga u usporedbi s onima koji nisu bili dru\u0161tveno izolirani.<\/p>\n

Dakle, odr\u017eavajte veze i prijateljstva, dru\u017eite se i zabavljajte. Na dru\u017eenja odlazite nakon zdravog obroka s puno povr\u0107a i integralnih \u017eitarica, uputite se pje\u0161ice \u017eustrim korakom ili lagano tr\u010de\u0107i. A na dru\u017eenju, naravno, bez previ\u0161e droge, duhana i alkohola. I nakon toga se dobro naspavajte. \u017divjet \u0107ete du\u017ee i kvalitetnije.<\/p>\n

bug.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve \u0161to ste o zdravim navikama i dodavanju kvalitete i broja svojim godinama oduvijek i sami znali, sve vi\u0161e podupiru i brojna populacijska istra\u017eivanja i statisti\u010dki podaci koji iz njih proizlaze <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":291667,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-403170","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=403170"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403170\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":403173,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403170\/revisions\/403173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/291667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=403170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=403170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=403170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}