Svjetski poznati ekonomista D\u017eefri Saks je gostovao u podkastu istaknutog ameri\u010dkog novinara Takera Karlsona, odgovaraju\u0107i na Karlsonova pitanja u vezi sa geopoliti\u010dkim kretanjima i izazovima sa kojima se svijet susre\u0107e, Saks se dotakao i NATO bombardovanja SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore.<\/p>\n
Govore\u0107i o tome da sa “pobjednicima Hladnog rata” nije bilo pregovora, tj. da su obe\u0107avali jedno, a radili potpuno drugo, zanemaruju\u0107i interese druge strane, pona\u0161aju\u0107i se kao “svjetski policajac”, kako je nazvao administraciju SAD devedesetih godina, Saks je i o agresiji NATO pakta na SR Jugoslaviju, tj. Srbiju, govorio kao o jednostranom potezu.<\/p>\n
“Dakle, sve (prim. aut. pregovori sa Rusijom o ne\u0161irenju NATO-a na istok) je la\u017eno. Ono \u0161to smo govorili, sve je la\u017e. Ali samo da ka\u017eem, SAD su nastavile da rade jednostrane stvari koje su bile zaista ne\u010duvene. Bombardovali smo Beograd 78 dana tokom 1999. godine. Lo\u0161 potez. Apsolutno. Bombardovali smo jednu evropsku prestonicu 78 dana”, rekao je Saks, prenosi Euronews Srbija.<\/p>\n
Na pitanje Karlsona koja je poenta bombardovanja kada se pogleda unazad, tj. \u0161ta su bili razlozi za ovakav potez, Saks je rekao da je cilj bio cijepanje Srbije i otvaranje najve\u0107e NATO baze u jugoisto\u010dnoj Evropi.<\/p>\n
“Poenta toga je bila da se Srbija pocijepa i stvori nova dr\u017eava Kosovo, gdje imamo najvec\u0301u vojnu bazu NATO-a u jugoisto\u010dnoj Evropi. Tamo smo postavili bazu ‘Bondstil’ jer smo \u017eeljeli bazu u jugoisto\u010dnoj Evropi”, istakao je Saks i nastavio:<\/p>\n
“U dokumentu pod nazivom ‘Obnova ameri\u010dke odbrane’ 2000. godine ka\u017ee se da je Balkan nova strate\u0161ka oblast za SAD. Dakle, moramo da prebacimo velike trupe na Balkan jer je njihova ideja bukvalno igra rizika, a ne samo da su vam potrebni dobri odnosi ili mir. Trebaju nam na\u0161e figure na tabli. Potrebne su nam vojne baze sa naprednim pozicioniranjem na\u0161e vojske svuda u svijetu. Zato su \u017eeleli veliku bazu u jugoisto\u010dnoj Evropi. Nisu voljeli Srbiju. Srbija je ionako bila bliska Rusiji. Mi smo jedina supersila. Radimo \u0161ta hoc\u0301emo. Tako su pocijepali zemlju (prim. aut. Srbiju), \u0161to sada tvrde da drugi ne smeju da rade. Znate ono, nema promjena granica. Razbili smo Srbiju, i na\u0161om deklaracijom ustanovili novu dr\u017eavu Kosovo. Tamo smo stavili ogromnu NATO bazu i to je bio cilj”, sumirao je Saks osnovnu ideju i rezultat NATO agresije na Srbiju.<\/p>\n
Na pitanje Karlsona da li to zna\u010di da agresija NATO-a nije izvedena da bi se “spasilo potla\u010deno muslimansko stanovni\u0161tvo” (prim. aut. na Kosovu), Saks je rekao da je to bilo spasavanje vojno-industrijskog kompleksa, izgradnja ‘Bondstila’, ubijanje velikog broja ljudi i uni\u0161tenje gradova.<\/p>\n
“To je bilo spasavanje vojno-industrijskog kompleksa, uzimanje lijepe lokacije za bazu u jugoisto\u010dnoj Evropi. To je bilo ubijanje velikog broja ljudi, uni\u0161tenje gradova. Znate, bilo je malo tu\u017eno, ali mi radimo mnogo tu\u017enih stvari i mnogo destruktivnih stvari, mnogo ratova. Mi smo zemlja vje\u010dnog rata. Ne gledamo unazad. Ne bi trebalo ni da pri\u010damo o ovome jer ovo nije bilo ‘neisprovocirano’ (prim. aut. kao napad Rusije na Ukrajinu), sjec\u0301a\u0161 se?”, rekao je na kraju D\u017eefri Saks.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
“Poenta toga je bila da se Srbija pocijepa i stvori nova dr\u017eava Kosovo, gdje imamo najvec\u0301u vojnu bazu NATO-a u jugoisto\u010dnoj Evropi. Tamo smo postavili bazu ‘Bondstil’ jer smo \u017eeljeli bazu u jugoisto\u010dnoj Evropi”, istakao je Saks<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":352246,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-403166","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403166","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=403166"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403166\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":403169,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/403166\/revisions\/403169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/352246"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=403166"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=403166"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=403166"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}