{"id":402774,"date":"2024-05-26T08:17:20","date_gmt":"2024-05-26T06:17:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=402774"},"modified":"2024-05-26T08:17:20","modified_gmt":"2024-05-26T06:17:20","slug":"srebrenica-u-fokusu-svijeta-bi-rezolucija-i-sta-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/05\/26\/srebrenica-u-fokusu-svijeta-bi-rezolucija-i-sta-sad\/","title":{"rendered":"Srebrenica u fokusu svijeta: Bi Rezolucija – i \u0161ta sad?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dejan Ko\u017eul<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sad kad je Rezolucija o Srebrenici usvojena na Generalnoj skup\u0161tini UN-a mogli bismo probati po\u010deti podvla\u010diti crtu, iako \u0107e to, vidjet \u0107emo u nastavku programa, biti nemogu\u0107e. Za\u0161to? Zato jer Rezolucija nije zatvorila pukotine, ali nije se to od nje ni o\u010dekivalo. Naprotiv. Dodatno ih je razotkrila, a krpljenju pukotina te\u0161ko da \u0107e nam pomo\u0107i ikakve rezolucije.<\/p>\n

A opet, ne\u0107emo si pomo\u0107i ni sami. Dakle?<\/p>\n

Dejan Jovi\u0107, profesor politologije u Zagrebu, nedavno je objavio knjigu naziva Uvod u Jugoslaviju. Na svojoj beogradskoj promociji knjige ispri\u010dao je kako je pred sam raspad Jugoslavije me\u0111unarodni faktor bio \u010dvrsto za o\u010duvanje Jugoslavije. Onda su shvatili da je o\u010digledno vi\u0161e njima stalo do Jugoslavije nego onima koji u Jugoslaviji \u017eive. I pustili su da se narodi i narodnosti sami dogovore.Znamo kako je to zavr\u0161ilo.<\/p>\n

ZA GENOCID OSU\u0110ENO 47 OSOBA<\/p><\/blockquote>\n

Jedna od brojki koje simboli\u0161u taj dogovor, ili da budemo precizniji \u2013 razra\u010dunavanje u Jugoslaviji, je 8.732, i ona nije kona\u010dna. To je pretpostavljeni broj ubijenih u nekoliko dana jula 1995. u Poto\u010darima.<\/p>\n

Fotografija iz zraka Memorijalnog centra Srebrenica-Potocari (Photo: Armin Durgut\/PIXSELL)
\nPo\u010detkom augusta, 2001. godine Me\u0111unarodni sud donio je prvu osu\u0111uju\u0107u presudu za genocid, u predmetu protiv Radislava Krsti\u0107a, oficira vojske bosanskih Srba. Osu\u0111en je za svoju ulogu u masakru preko 7.500 mu\u0161karaca i dje\u010daka bosanskih muslimana u julu 1995. godine. \u017dalbeno vije\u0107e je 19. aprila 2004. jednoglasno utvrdilo da je \u201cu Srebrenici po\u010dinjen genocid\u201d i Krsti\u0107a proglasilo krivim za \u201cpomaganje i podr\u017eavanje genocida\u201d.<\/p>\n

Tako je genocid kao pojam, kad god pri\u010damo o Srebrenici, u\u0161ao u na\u0161e domove. Priznavali ga ili ne. Do sad je osu\u0111eno 47 osoba, kao nalogodavci ili izvr\u0161itelji, na vi\u0161e od 700 godina zatvora za genocid i druge zlo\u010dine u Srebrenici.<\/p>\n

Nije zgoreg podsjetiti da su sudovi izrekli pet kazni do\u017eivotnog zatvora. A, evo i kome: Radovan Karad\u017ei\u0107, Ljubi\u0161a Beara, Zdravko Tolimir, Vujadin Popovi\u0107 i Ratko Mladi\u0107.<\/p>\n

Dalje, najve\u0107i broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudiv\u0161i ukupno 25 osoba, u Haagu je osu\u0111eno 14 biv\u0161ih pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je pravosu\u0111e Srbije osudilo pet osoba za zlo\u010dine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osu\u0111ena su dvojica biv\u0161ih pripadnika \u0160korpiona.<\/p>\n

Pored toga, u februaru 2007. Me\u0111unarodni sud pravde, najvi\u0161a sudska instanca u svijetu, po tu\u017ebi BiH protiv tada\u0161nje Jugoslavije (\u010ditaj: Srbije) presudio je da Srbija nije odgovorna za genocid koji su srpske snage u Bosni po\u010dinile u prvoj polovini devedesetih nad Bo\u0161njacima u Srebrenici, ali da je Srbija odgovorna za to \u0161to nije sprije\u010dila genocid i kaznila osobe optu\u017eene da su genocid po\u010dinile.<\/p>\n

Sud je utvrdio \u201eda je genocid po\u010dinjen delom i zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci\u201c koju su srpske snage u Bosni i Hercegovini dobijale iz Srbije, ali da ne postoji odgovornost tu\u017eene dr\u017eave za djelo sau\u010desni\u0161tva u genocidu budu\u0107i da je ocjenjeno da vlasti Srbije nisu znale da \u0107e ta pomo\u0107 biti iskori\u0161tena za po\u010dinjenje genocida.<\/p>\n

I ono \u0161to je va\u017eno i neupitno:<\/p>\n

\u201eSud je utvrdio da je u Srebrenici po\u010dinjen genocid nad Bo\u0161njacima, da zlo\u010dini po\u010dinjeni van podru\u010dja Srebrenice ne predstavljaju genocid.\u201c<\/p>\n

SKUP\u0160TINA SRBIJE VE\u0106 USVOJILA DEKLARACIJU<\/p><\/blockquote>\n

Tri godine poslije Skup\u0161tina Srbije usvaja Deklaraciju o osudi zlo\u010dina u Srebrenici u julu 1995. godine u kojem je ubijeno 8.000 Bo\u0161njaka.<\/p>\n

Ta Deklaracija se poziva na presudu Me\u0111unarodnog suda pravde, kojom je utvr\u0111eno da je u Srebrenici jula 1995. godine izvr\u0161en genocid, i u tekstu se osu\u0111uje zlo\u010din na na\u010din utvr\u0111en presudom pomenutog suda, bez pominjanja termina genocid.<\/p>\n

Osim toga, pred Sudom za ratne zlo\u010dine u Beogradu se vodi proces protiv biv\u0161ih pripadnika Specijalne brigade policije Republike Srpske koji traje od 2016. Sedmorica optu\u017eenih terete se za ubistvo 1.313 bo\u0161nja\u010dkih zarobljenika u halama Zemljoradni\u010dke zadruge Kravica tokom genocida u Srebrenici 14. jula 1995. godine.<\/p>\n

Optu\u017eeni se, me\u0111utim, ne terete za genocid jer ga Srbija ne priznaje.<\/p>\n

I tu se negdje stalo sa procesom. Ah, da. Imali smo i predsjedni\u010dke posjete Poto\u010darima. Onu Borisa Tadi\u0107a, uz izvinjenje:<\/p>\n

\u201eJa se izvinjavam svima protiv kojih je \u010dinjen zlo\u010din u ime srpskog naroda. Ali to nije \u010dinio srpski narod, nego su zlo\u010dinci individulaci, odnosno pojedinci i nemogu\u0107e je optu\u017eivati jedan narod. Ali isti zlo\u010dini su vr\u0161eni i protiv na\u0161eg naroda. I u tom smislu svi dugujemo jedni drugima izvinjenje. Ako ja treba prvi da po\u010dnem, evo, tu sam\u201c, rekao je biv\u0161i predsjednik povodom desetogodi\u0161njice od genocida.<\/p>\n

Danas \u0107e isti taj Tadi\u0107 kritikovati Rezoluciju, jednako kao i njegov nasljednik koji nikad ne\u0107e propustiti da spomene da je u Poto\u010darima bio skoro lin\u010dovan.<\/p>\n

Onih 8.732 ni\u0161ana ne mogu ni\u0161ta re\u0107i o lin\u010dovanjima i ostalim na\u010dinima ubistava.<\/p>\n

I vi\u0161e-manje vladalo je zati\u0161je do najave usvajanja Rezolucije. Da, nekad se po godi\u0161njicama dizalo malo vi\u0161e buke no ina\u010de, kao onomad kad je Zlatko Pakovi\u0107 pripremio predstavu Srebrenica, kad mi ubijeni ustanemo.<\/p>\n

Ili kad se onomad nacrtao na zidu jedne vra\u010darske zgrade lik osu\u0111enog za genocid u Srebrenici, pa se crte\u017e \u010duvao danima i mjesecima da ga se ne uni\u0161ti jer u Srbiji se odavno genocid ne negira. On se uglavnom slavi. Na utakmicama, na zidovima, u skupinskim prostorijama, u medijima\u2026<\/p>\n

A sintagma o genocidnom narodu, naj\u010de\u0161\u0107e je izgovarana upravo tamo gdje se taj genocid kovao \u2013 u Beogradu.<\/p>\n

Rezolucija, stoga nije imala nikakve \u0161anse u istom tom Beogradu. Odnosno, imala je, ali samo kako bi se stavila u slu\u017ebu propagande Aleksandra Vu\u010di\u0107a i pristaju\u0107eg mu Dodika. Milorada.<\/p>\n

Ako pogledamo dr\u017eave koje su glasale za Rezoluciju vidimo da su sve \u201edr\u017eave\u201c, odnosno nekada\u0161nje jugoslavenske republike glasale za Rezoluciju. Osim, naravno, Srbije. Ostala je usamljena jednako onako kako je ostala usamljena u svojoj nezavisnosti koju je jedina stekla nakon \u0161to su je svi napustili.<\/p>\n

ZA\u0160TO \u010cITATI SADR\u017dAJ REZOLUCIJE<\/p><\/blockquote>\n

Ali, ne treba nikako potcjenjivati destruktivni potencijal Beograda. Jedanput, drugi put, stoti put to treba re\u0107i. To se najbolje vidi u bh. entitetu Republika Srpska, ali i Crnoj Gori, odnosno onome \u0161to bi Vulin Aleksandar nazvao \u201esrpskim svetom\u201c. U Crnoj Gori su \u010dak morali osmisliti dva besmislena amandmana, navodno uz dogovor sa SAD-om, iako ovi nemaju pojma o \u010demu se radi, koji bi ubla\u017eili tekst Rezolucije. Prvi amandman ti\u010de se toga da ne postoji kolektivna krivica za genocid u Srebrenici, a drugi govori o tome kako je Republika Srpska entitet u sklopu BiH.<\/p>\n

Treba spomenuti da je Skup\u0161tina Crne Gore prethodno, u dva navrata, prvo 2006. godine, deklaracijom prihvatila rezoluciju Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, zatim je 2021.parlament usvojio Rezoluciju dvotre\u0107inskom ve\u0107inom, sa kojom se potvr\u0111uje da se 11. jul proglasi Danom sje\u0107anja na \u017ertve Srebrenice.<\/p>\n

Dakle, sve je ve\u0107 u\u010dinjeno, ali strah od Beograda je velik, pogotovo \u0161to je ova, ba\u0161 kao i prethodne vlade nakon Mila \u0110ukanovi\u0107a, postavljana uz veliku kontrolu i uticaj iz Beograda, a prevashodno Srpske pravoslavne crkve (SPC), a posredno Rusije.<\/p>\n

Amandmani jesu usvojeni, ali i Rezolucija za koju je Crna Gora glasala. Nije pristala na inicijativu civilnog sektora da bude kosponzor rezolucije, kao Hrvatska, ali nije to neka \u010dast kad je Hrvatska u pitanju, niti je to ne\u0161to \u010dime bi se trebalo ba\u0161 hvaliti uzimaju\u0107i u obzir i ulogu Hrvatske u zlo\u010dinima po BiH, ili opet da preciziramo s obzirom na ulogu u \u201eudru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu\u201c.<\/p>\n

Ovako je to bilo formulisano: \u201e\u017dalbeno vije\u0107e je navelo da ostaje prvostepena odluka da je Hrvatska bila umije\u0161ana u rat u Bosni i Hercegovini i da je prvi predsjednik nezavisne Republike Hrvatske, Franjo Tu\u0111man bio dio udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata (UZP) zajedno sa \u010delnicima \u201cHerceg-Bosne\u201d.<\/p>\n

Ali to nije tema na\u0161e dana\u0161nje emisije, zar ne?<\/p>\n

Uglavnom, naredne godine puni se 30 godina od genocida. Ako pogledamo koje su dr\u017eave glasale za Rezoluciju, pa drugo oko bacimo na Gazu gdje je u toku novi genocid, pa vidimo kako se neke od njih odnose prema Gazi i aktuelnom genocidu, mo\u017eemo zaklju\u010diti da je ovo do\u0161lo zgodno da se malo skrene pa\u017enja, da se ipak poka\u017ee kako se na genocid ne zatvaraju o\u010di, ali koliko u tome ima istine najbolje znaju oni u Gazi.<\/p>\n

Da se malo skrene pa\u017enja i odgovornost, a nje itekako ima i za zlo\u010dine po\u010dinjene na prostoru Jugoslavije. U Srebrenici posebno. Znaju to Holan\u0111ani dobro.<\/p>\n

U cjelodnevnom programu posve\u0107enom Rezoluciji na bh. verziji N1 pitali su stanovnike Srebrenice \u0161ta misle o svemu. Citira\u0107emo stoga jednog od njih, na \u017ealost, neimenovanog od strane N1, ali imenova\u0107emo ga mi: Muhizin Omerovi\u0107, \u0110ile, pre\u017eivjeli kolone smrti iz Srebrenice ka Tuzli.<\/p>\n

\u201eMi koji smo pre\u017eivjeli imamo lo\u0161a iskustva sa tim rezolucijama. Ono \u0161to je nama potrebno je da profunkcioni\u0161e pravna dr\u017eava. Mi to ne mo\u017eemo rije\u0161iti, rije\u0161ili bi prije rata. Stranci treba da nam pomognu da dr\u017eava profunkconi\u0161e i da svako radi svoj posao. \u017divot \u0107e se nastaviti, raja \u0107e nastaviti da odlazi, mi gubimo stanovni\u0161tvo. Odlaze Srbi, odlaze Bo\u0161njaci. Mi mo\u017eemo ratovati jo\u0161 100 puta, mi \u0107emo opet morati da \u017eivimo zajedno. Ovo je zemlja svih nas, mi smo osu\u0111eni jedni na druge. Kad bi oti\u0161li u Tanzaniju Bo\u0161njaci bi na\u0161li Srbe i Hrvate i vice versa. To je tako. I to moramo da shvatimo i da zasu\u010demo rukave, da uredimo ovu dr\u017eavu. Ako ni\u0161ta, da pokupimo barem sme\u0107e, pa to barem mo\u017eemo. Mo\u017eemo rije\u0161iti sme\u0107e u ovoj dr\u017eavi, to je na\u0161e zajedni\u010dko sme\u0107e. Nije samo srpsko, bo\u0161nja\u010dko ili hrvatsko, da po\u010dnemoo barem odatle, da rije\u0161imo barem rijeke. Barem to mo\u017eemo uraditi\u201c.<\/p>\n

Mo\u017eemo li? \u0110ile zna da su i naizgled nemogu\u0107e stvari mogu\u0107e. Osim toga da narodi budu genocidnim \u010dak i ako se nekim \u010dudom nekom deklaracijom\/rezolucijom i proglase takvim, \u0161to sada nije slu\u010daj. Ali, za\u0161to \u010ditati sadr\u017eaj Rezolucije? Zar se nema povjerenja u predsjednike? Ako oni ka\u017eu da su Srbi genocidni time \u0161to non-stop potenciraju ne\u0161to \u0161to u Rezoluciji ne stoji ni jednim slovom \u2013 kako narod tome da se odupre?<\/p>\n

A, nikako. To mo\u017ee samo da slavi. Samo se kroz tu prizmu mogu gledati predsjednik i ministri ogrnuti zastavama, kao i automobili koji su zastavama defilirali Beogradom.<\/p>\n

Pakovi\u0107 je onomad na istu tu zastavu, istina, malo ve\u0107eg formata, za potrebe predstave, ispisao imena ubijenih u Srebrenici i to ne opet kako bi narodu pri\u0161io etiketu genocidnog, ali i \u0107utanje je odobravanje, zar ne? A takvih je ipak najvi\u0161e.<\/p>\n

SREBRENICA U FOKUSU SVIJETA: Bi Rezolucija – i \u0161ta sad?<\/a><\/p><\/blockquote>\n