{"id":402628,"date":"2024-05-24T07:57:51","date_gmt":"2024-05-24T05:57:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=402628"},"modified":"2024-05-24T07:57:51","modified_gmt":"2024-05-24T05:57:51","slug":"izraelski-arapi-marginalizirani-stanovnici-izraela-koji-postaju-sve-utjecajniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/05\/24\/izraelski-arapi-marginalizirani-stanovnici-izraela-koji-postaju-sve-utjecajniji\/","title":{"rendered":"Izraelski Arapi: marginalizirani stanovnici Izraela koji postaju sve utjecajniji"},"content":{"rendered":"

Autor: Matija \u0160eri\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Izraelski Arapi koji se jo\u0161 nazivaju arapski Izraelci ili rje\u0111e Palestinci, \u010dine vrlo va\u017enu grupaciju izraelskog dru\u0161tva. Prema najnovijim podacima izraelske vlade iz 2023., oni broje 21% ukupnog stanovni\u0161tva Dr\u017eave Izrael, odnosno ima ih ne\u0161to vi\u0161e od dva milijuna. Najjednostavnije kazano, radi se o palestinskim Arapima koji su za razliku od ve\u0107ine svojih sunarodnjaka koji su izbjegli, odlu\u010dili \u017eivjeti unutar me\u0111unarodno priznatih granica Dr\u017eave Izrael nakon njezine uspostave 1948. i posljedi\u010dnih arapsko-izraelskih ratova.<\/p>\n

Radi se o Arapima koji nisu ishitreno napu\u0161tali izraelske prostore usprkos stalnom negiranju izraelskog prava na postojanje od strane arapskih dr\u017eava. Pri tome ih nisu pokolebali stalni sukobi i ratovi koji uvijek iznova izbijaju. Odlu\u010dili su ne napu\u0161tati svoja vjekovna ognji\u0161ta i ne tra\u017eiti izbjegli\u010dki status u susjednim dr\u017eavama, nego nastaviti \u017eivjeti u \u017eidovskoj dr\u017eavi usprkos izazovima. Povijest, identitet i politi\u010dko-dru\u0161tveni polo\u017eaj gra\u0111ana arapske nacionalnosti u Izraelu daju \u0161iri i sveobuhvatniji pogled na vrlo slo\u017eene izraelsko-arapske odnose.<\/p>\n

\n

Povijesni kontekst<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Povijest izraelskih Arapa po\u010dinje prije osnivanja izraelske dr\u017eave u svibnju 1948. Arapi su tu \u017eivjeli stolje\u0107ima jo\u0161 od 7. stolje\u0107a i muslimanskog osvajanja Svete Zemlje. Najdu\u017ee tijekom povijesti Palestinom su stolovali Osmanlije. Neposredno prije sudbonosne 1948., podru\u010dje dana\u0161njeg Izraela od 1920. bilo je dio Britanskog Mandata Palestine, naseljeno ve\u0107inski arapskim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n

Nakon osnivanja Izraela i Prvog arapsko-izraelskog rata 1948.-49.ve\u0107ina palestinskih Arapa (700 tisu\u0107a) izbjegli su ili protjerani (Nakba \u2013katastrofa na arapskom). No, oni koji su ostali unutar novih izraelskih granica (150 tisu\u0107a) postali su uskoro velikim dijelom dr\u017eavljani Izraela. Upravo zato mnogi promatra\u010di izraelske Arape nazivaju Palestinci-48 ili Arapi-48 kako bi naglasili da su 1948. ostali \u017eivjeti u Izraelu unutar, tzv. Zelene crte koja je dogovorena linija razgrani\u010denja Izraela izme\u0111u okolnih arapskih dr\u017eava. Tada je Egipat zauzeo Pojas Gaze, a Zapadnu Obalu rijeke Jordan Ha\u0161emitsko kraljevstvo Jordan.<\/p>\n

Izrael je 1952. donio Zakon o dr\u017eavljanstvu i Arapima je dano dr\u017eavljanstvo. Me\u0111utim, u prva dva desetlje\u0107a postojanja Izraela, arapsko stanovni\u0161tvo bilo je podvrgnuto vojnoj upravi koja je trajala do 1966. Ovo razdoblje karakterizirano je ograni\u010denjima kretanja, rada i politi\u010dkih sloboda. Usprkos tome, izraelski Arapi postupno su integrirani u politi\u010dki sustav zemlje, dobiv\u0161i pravo glasa na parlamentarnim izborima za parlament Kneset i mogu\u0107nost sudjelovanja u politi\u010dkom \u017eivotu.<\/p>\n

Godine 1965. radikalna arapska grupa Al-Ard formirala je Arapsku socijalisti\u010dku listu i poku\u0161ala se kandidirati za izbore za parlament. Listu je zabranilo izraelsko izborno povjerenstvo. Sljede\u0107e godine vojna uprava je ukinuta, a vlada je krenula s ukidanjem ve\u0107ine diskriminiraju\u0107ih zakona. Godine 1967. Izrael je pobijedio u Tre\u0107em arapsko-izraelskom ratu i zauzeo svu Zapadnu obalu i Pojas Gaze \u2013 cijelu Svetu Zemlju. Izraelski Arapi mogli su stupiti u kontakt sa svojim sunarodnjacima na tim podru\u010djima \u0161to dotad nije bilo mogu\u0107e.<\/p>\n

Godine 1974. osnovan je Odbor arapskih gradona\u010delnika i op\u0107inskih vije\u0107nika koji je odigrao va\u017enu ulogu u promociji prava arapske zajednice. Sljede\u0107e godine osnovan je Odbor za obranu zemlje, koji je nastojao sprije\u010diti nastavak izvla\u0161tenja arapske zemlje. Izraelske snage sigurnosti 1976. ubile su \u0161est Arapa na prosvjedu protiv eksproprijacije zemlje i ru\u0161enja ku\u0107a. Datum prosvjeda, 30. o\u017eujka, otada se svake godine komemorira.<\/p>\n

1980-ih se pojavio Islamisti\u010dki pokret koji je gradio \u0161kole, bolnice, d\u017eamije i poticao konzervativni \u017eivotni stil. Tako\u0111er, sudjelovao je u lokalnoj politici. Mnogi Arapi podr\u017eali su Prvu intifadu (1987.-93.) i pomogli Palestincima na Zapadnoj obali i u Gazi novcem, hranom i odje\u0107om. Odr\u017eani su i brojni \u0161trajkovi.<\/p>\n

Druga intifada (2000.-05.) ponovo je izazvala potporu izraelskih Arapa svojoj bra\u0107i na palestinskim podru\u010djima. U listopadu 2000. izbili su prosvjedi u sjevernom Izraelu u kojima je u sukobima s policijom poginulo 13 Arapa i jedan \u017didov. Ti nemili doga\u0111aji natjerali su mnoge Arape da promisle o izraelskim vlastima. Stoga su u velikoj mjeri bojkotirali izbore 2001. Tijekom Libanonskog rata 2006. arapske organizacije \u017ealile su se da je vlada ulo\u017eila vrijeme i trud da za\u0161titi \u017didove od napada Hezbollaha, ali je njih zanemarila.<\/p>\n

\n

Noviji sukobi i reakcija Arapa<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Tijekom izraelsko-palestinske krize 2021. dogodili su prosvjedi i nemiri diljem Izraela u gradovima s velikom arapskom populacijom. U Lodu je kamenje bacano na \u017eidovske stanove, a neke \u017eidovske stanovnike policija je evakuirala iz njihovih domova kako bi ih spasila odmazde. Uni\u0161tene su sinagoge i muslimansko groblje. Od izbijanja rata izme\u0111u Izraela i Hamasa 2023., Izrael je izvr\u0161io masovna uhi\u0107enja i pritvaranja palestinskih radnika i svojih arapskih gra\u0111ana.<\/p>\n

U isto vrijeme, rat je doveo do pove\u0107ane samoidentifikacije Arapa s Izraelom. Prema razli\u010ditim anketama, ve\u0107ina izraelskih Arapa osudila je masakr Hamasa od 7. listopada, ali se usprotivila masovnom bombardiranju Gaze. Neki su strani mediji izvje\u0161tavali kako Izrael svoju arapsku manjinu sve vi\u0161e tretira kao potencijalnu petu kolonu. S druge strane, palestinski radikali svoju bra\u0107u koji \u017eive u Izraelu smatraju izdajnicima.<\/p>\n

\n

Status, nacionalni i kulturni identitet<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Arapi nisu jednaki \u017didovima prema zakonu u svim segmentima. Zakon o povratku iz 1950. daje pravo svim \u017didovima i njihovoj djeci, unucima i supru\u017enicima, pravo da se presele u Izrael i automatski dobiju dr\u017eavljanstvo. Ne\u017eidovi nemaju ta prava. Palestinci i njihovi potomci nemaju zakonsko pravo vratiti se u zemlje koje su njihove obitelji dr\u017eale prije nego \u0161to su raseljene 1948. ili 1967.<\/p>\n

Prema izraelskim zakonima, Arapi koji \u017eive unutar Zelene crte imaju pravo postati izraelski dr\u017eavljani jednako kao i Arapi koji \u017eive u Isto\u010dnom Jeruzalemu\u00a0i na Golanskoj visoravni. Ipak, malo se Arapa u Isto\u010dnom Jeruzalemu i Golanskoj visoravni odlu\u010dilo uzeti izraelsko dr\u017eavljanstvo. Iako je Izrael Isto\u010dni Jeruzalem anektirao 1980., samo 5% tamo\u0161njih Arapa posjeduje izraelsko dr\u017eavljanstvo. To nije iznena\u0111uju\u0107e jer Arapi I. Jeruzalem smatraju budu\u0107om prijestolnicom Palestine. Oni Arapi koji nisu prihvatili dr\u017eavljanstvo Izraela imaju status stalnih rezidenata i neka ograni\u010denja. Ne mogu glasovati na izborima i moraju ishoditi propusnicu za putovanje u inozemstvo. Mnoga radna mjesta su im nedostupna i Izrael im mo\u017ee oduzeti boravi\u0161ni status ako prona\u0111e valjani razlog. Trenutno 362 tisu\u0107e Arapa u Isto\u010dnom Jeruzalemu ima status stalnih rezidenata.<\/p>\n

Identitet izraelskih Arapa slo\u017een je i vi\u0161eslojan. Oni se ve\u0107inom izja\u0161njavaju Arapima po etni\u010dkoj pripadnosti, dok istovremeno posjeduju izraelsko dr\u017eavljanstvo. Ovaj identitetski mozaik stvara posebne izazove, osobito u kontekstu izraelsko-palestinskog sukoba. Govore arapski kao materinji jezik, ali te\u010dno pri\u010daju i hebrejski. Budu\u0107i da su moderni arapski dijalekti izraelskih Arapa apsorbirali mnoge hebrejske posu\u0111enice i izraze, ponekad se njihov jezik naziva izraelskim arapskim.<\/p>\n

Kultura izraelskih Arapa bogata je i raznolika, obuhva\u0107aju\u0107i elemente islamske, kr\u0161\u0107anske i druske tradicije. Jezik, glazba, knji\u017eevnost i obi\u010daji ukazuju na jedinstvenu povijest i polo\u017eaj unutar izraelskog dru\u0161tva. Usprkos izazovima, arapske zajednice u Izraelu uspjele su o\u010duvati i razvijati svoju kulturu.<\/p>\n

\n

Politi\u010dka uloga<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Politi\u010dka participacija izraelskih Arapa evoluirala je tijekom godina. Danas, arapske politi\u010dke stranke i predstavnici aktivno sudjeluju u Knesetu. Iako se \u010desto suo\u010davaju s politi\u010dkom marginalizacijom i diskriminacijom, arapski politi\u010dari igraju klju\u010dnu ulogu u zagovaranju prava svoje zajednice.<\/p>\n

Arapske politi\u010dke stranke tradicionalno nisu ulazile u vladaju\u0107e koalicije sve do 2021., kada je Ujedinjena arapska lista (UAL) postala prva koja je to u\u010dinila. Na izborima za Kneset 1. studenog 2022. dvije arapske stranke su pre\u0161le prag, UAL i Hadash-Ta\u2019al. Svaka je dobila pet zastupni\u010dkih mjesta od ukupno 120 u parlamentu.<\/p>\n

Iako broj Arapa iz godine u godinu u Izraelu konstantno raste velikom brzinom, u dru\u0161tvenom i gospodarskom smislu oni ne prosperiraju jednakom brzinom kao ve\u0107ina izraelskih stanovnika, ve\u0107inom etni\u010dkih \u017didova. \u0160to Arapa bude vi\u0161e to \u0107e imati ve\u0107u politi\u010dku mo\u0107 jer \u0107e mo\u0107i birati ve\u0107i broj zastupnika u parlament. No, pitanje je koliko je mo\u0107i utjecati na sastav i rad izraelskih vlada.<\/p>\n

\n

Odvojeno dru\u0161tvo<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Prema izraelskom zakonodavstvu, arapskim dr\u017eavljanima su zajam\u010dena sva nacionalna i gra\u0111anska prava. Imaju vlastite politi\u010dke stranke, medije (tiskane i elektroni\u010dke), suce u Vrhovnom sudu, nastupaju u izraelskim sportskim timovima, itd.<\/p>\n

Me\u0111utim, usprkos tome \u0161to su formalno jednakopravni pred zakonom, u praksi je njihova zajednica odvojena od ostatka izraelskog dru\u0161tva pa bi se moglo govoriti o paralelnim dru\u0161tvima \u2013 ve\u0107inski \u017eidovskom i arapskom.<\/p>\n

Prema Izraelskom institutu za demokraciju, oko 49,1% izraelskih Arapa \u017eivi u arapskim selima, 30,9% \u017eivi u arapskim gradovima, a 8,3% \u017eivi u slu\u017ebeno mje\u0161ovitim gradovima. Najve\u0107i izraelski gradovi s ve\u0107inskom arapskom populacijom su: Nazaret (78 tis. st.), Rahat (60 tis. st.), Umm al-Fahm (51 tis. st.),\u00a0 Tayibe (40 tis. st.), Shefa-Amr (39 tis. st.). Dodatnih 5,5% arapskih gra\u0111ana \u017eivi u 47 malih mjesta, 4,2% \u017eivi u nepriznatim selima (uglavnom u Negevu), a 1,8% \u017eivi u gradovima sa \u017eidovskom ve\u0107inom (uklju\u010duju\u0107i Zapadni Jeruzalem).<\/p>\n

Sela u kojima Arapi \u017eive su arapska, dok u gradovima uglavnom Arapi \u017eive u arapskim gradovima ili u posebnim arapskim \u010detvrtima. Pravog mije\u0161anja \u017didova i Arapa nema mnogo, osim u mje\u0161ovitim brakovima koji su i dalje rijetkost. Haifa i Lod su npr. izraelski gradovi u kojima je najvi\u0161e izmije\u0161ano \u017eidovsko i arapsko stanovni\u0161tva kad se razmatra cjelina grada, me\u0111utim gradovi posjeduju svoje \u017eidovske i arapske \u010detvrti.<\/p>\n

Velika ve\u0107ina arapske djece obrazuje se u arapskim \u0161kolama. Nakon \u0161to zavr\u0161e obrazovanje, mladi Arapi \u010ditat \u0107e arapske medije i slu\u0161ati arapske radio postaje i glazbu te \u0107e istovremeno biti slabo zastupljeni u nacionalnim medijima.<\/p>\n

U izraelskim mainstream medijima Arapi su na margini i malo sudjeluju u programu kao novinari, analiti\u010dari, politi\u010dari, biznismeni. Najto\u010dnije bi se moglo re\u0107i da je rije\u010d o klasi\u010dnom ignoriranju.<\/p>\n

Iako gotovo svi Arapi razumiju i te\u010dno govore hebrejski jezik, koristit \u0107e ga samo na radnim mjestima na kojima rade sa \u017didovima. U svoje slobodno vrijeme ve\u0107inski \u0107e se dru\u017eiti sa svojim sunarodnjacima i pri\u010dat \u0107e arapski. Mogla bi se povu\u0107i usporedba Arapa s ultraortodoksnim \u017didovima, Haredima, koji ve\u0107inom ne rade i \u017eive prili\u010dno skromno i asketski. Me\u0111utim, temeljna razlika je \u0161to se Haredimi svjesno odlu\u010duju na takav stil \u017eivota te im ga u kona\u010dnici omogu\u0107uje dr\u017eava svojim financiranjem. Za razliku od njih, Arapi su prisiljeni na skroman \u017eivot jer se ne mogu zaposliti ili mogu raditi slabo pla\u0107ene poslove.<\/p>\n

\n

Diskriminacija<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Godine 2018. 45,3% arapskih obitelji palo je ispod granice siroma\u0161tva u usporedbi sa samo 13,4% \u017eidovskih obitelji. Trenutno oko 50% arapskih obitelji \u017eivi u siroma\u0161tvu. Socioekonomske razlike izme\u0111u izraelskih \u017eidovskih i arapskih gra\u0111ana manje su izra\u017eene u mje\u0161ovitim gradovima, iako je vladina analiza iz srpnju 2022. pokazala kako Arapi imaju slabiji pristup komunalnim uslugama.<\/p>\n

Desetlje\u0107ima je potro\u0161nja izraelske vlade na obrazovanje po djetetu bila manja u arapskim nego u \u017eidovskim podru\u010djima Izraela. Ipak, 5-godi\u0161nji programi vlade iz 2016. i 2021. to su poku\u0161ali promijeniti. Vlada je tako 2021. odobrila program vrijedan 9 milijardi dolara za pove\u0107anje zaposlenosti, pobolj\u0161anje zdravstvenih usluga i stanovanja te razvoj infrastrukture arapskih podru\u010dja.<\/p>\n

Politika neulaganja u obrazovanje arapske djece rezultirala je sramotnim i diskriminatorskim stanjem na terenu: 8 od 10 najsiroma\u0161nijih izraelskih gradova su gradovi s ve\u0107inskim arapskim stanovni\u0161tvom. Prema istra\u017eivanjima, oko \u010detiri petine Arapa osje\u0107a se diskriminirano. Iako je izraelska vlada donosila promanjinske zakone o pozitivnoj diskriminaciji i kvotama za zapo\u0161ljavanje manjine, u praksi se takvi zakoni slabo provode.<\/p>\n

Usprkos tome, istra\u017eivanje iz 2017. pokazalo je da 60% izraelskihArapa povoljno gleda na Izrael. Kad se gleda do\u017eivljaj dr\u017eave po religijskoj pripadnosti, 49% muslimanskih Arapa ima pozitivan stav prema Izraelu, 61% kr\u0161\u0107anskih Arapa i \u010dak 94% druskih Arapa. O\u010dito je animozitet najve\u0107i kod muslimana.<\/p>\n

\n

Unutararapske podjele<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Unutar arapske manjinske zajednice postoje podjele na muslimane, kr\u0161\u0107ane, Druze, Beduine. 84% Arapa su sunitski muslimani, 8% kr\u0161\u0107ani i 8% druzi.<\/p>\n

Negevski Beduini su jedna od najzanemarenijih autohtonih skupina u Izraelu iako su odani dr\u017eavi. Broje oko 200 tisu\u0107a, a skoro polovica ih \u017eivi u selima bez vode i elektri\u010dne energije. Ne\u0161to vi\u0161e od polovice Beduina \u017eivi u sedam gradova koje je izgradila vlada posebno za njih. Preostalih oko90 tisu\u0107a \u017eivi u 46 sela od kojih je 35 jo\u0161 uvijek nepriznato. Oni ve\u0107inom vi\u0161e ne \u017eive nomadskim \u017eivotom kao nekada zbog ograda na dr\u017eavnim granicama. Beduini se dosta razlikuju od ostatka Arapa jer im nacionalnost ima manju va\u017enost. Neki od njih dragovoljno slu\u017ee u Izraelskim obrambenim snagama (IDF) iako to ne moraju budu\u0107i da su Arapi.<\/p>\n

Manji dio izraelskih Arapa muslimana, kr\u0161\u0107ana i Druza tako\u0111er slu\u017ei vojsku iako su od nje zakonom izuzeti kao i druge manjine. Takvu logi\u010dnu odluku je donijela izraelska vlada jer bi se Arapi vjerojatno morali boriti protiv svojih sunarodnjaka Palestinaca u Gazi i Zapadnoj Obali.<\/p>\n

Neovisno o tome kako se izja\u0161njavali, pripadnost arapskom identitetu spaja Arape u Izraelu i Palestini. Upitno je ako bi Arapi htjeli ratovati jedni protiv drugih i zato ih izraelska vlada ne \u017eeli vidjeti u svojim borbenim formacijama.<\/p>\n

\n

Sportska uloga<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Izraelski Arapi su dugo vremena nazo\u010dni na sportskoj sceni Izraela kako u klubovima tako i u nacionalnim vrstama. Arapska prisutnost postala je vidljivija posljednjih desetlje\u0107a.<\/p>\n

Prvi izraelski Arap koji je postao prepoznatljiv u svijetu bio je Rifaat Turk, koji je igrao za izraelsku nogometnu reprezentaciju 1970-ih i 1980-ih. Njegov uspjeh otvorio je vrata budu\u0107im generacijama.<\/p>\n

Izraelski Arapi imaju zna\u010dajnu ulogu u izraelskim reprezentacijama, osobito u nogometu. Nogometa\u0161i kao \u0161to su Bibras Natcho, igra\u010d FK Partizana i biv\u0161i kapetan izraelske reprezentacije, te Munas Dabbur, igra\u010d Hoffenheim i Seville, primjeri su globalno uspje\u0161nih izraelsko-arapskih sporta\u0161a.<\/p>\n

Osim nogometa, izraelski Arapi sudjeluju i u drugim sportovima kao \u0161to su ko\u0161arka, atletika i rukomet. Sudjelovanje izraelskih Arapa u nacionalnim sportskim reprezentacijama ima vi\u0161estruke pozitivne u\u010dinke. Prvo, pridonosi integraciji i smanjenju tenzija unutar izraelskog dru\u0161tva. Drugo, uspjesi ovih sporta\u0161a inspiriraju mlade izraelske Arape, pokazuju\u0107i im da mogu posti\u0107i velike stvari usprkos izazovima s kojima se suo\u010davaju. Tre\u0107e, izraelski Arapi koji uspje\u0161no predstavljaju svoju zemlju na me\u0111unarodnim natjecanjima poma\u017eu u promoviranju pozitivne slike Izraela u svijetu. Njihovi uspjesi pridonose izgradnji mostova izme\u0111u razli\u010ditih naroda.<\/p>\n

\n

Zaklju\u010dak<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Izraelski Arapi predstavljaju va\u017ean dio izraelskog dru\u0161tva, s bogatom povije\u0161\u0107u, kompleksnim identitetom i zna\u010dajnim izazovima. Njihova intrigantna pri\u010da pokazatelj je \u0161ire dru\u0161tvene, politi\u010dke i kulturne dinamike u Izraelu.<\/p>\n

Razumijevanje polo\u017eaja i doprinosa Arapa klju\u010dno je za cjelovito shva\u0107anje izraelskog dru\u0161tva i izraelsko-arapskih odnosa. Usprkos podjelama pokazuje se da \u017didovi i Arapi mogu \u017eivjeti u miru i pomo\u0107i jedni drugima kada je to potrebno. To se ponajvi\u0161e vidjelo tijekom pandemije koronavirusa kad su \u017eidovski i arapski lije\u010dnici i medicinsko osoblje udru\u017eili snage.<\/p>\n

Problemi i diskriminacije postoje, ali s prolaskom vremena i s porastom arapske populacije arapski polo\u017eaj bi se mogao pobolj\u0161avati i postati jednak polo\u017eaju \u017didova. Mladi Arapi u dobi od 18. do 22. godine \u010dine najve\u0107i postotak u nekoj dobnoj kategoriji \u2013 29% u usporedbi s ukupnih 21%.<\/p>\n

Izraelski Arapi su svjesni kako je \u017eivot u Izraelu u svakom slu\u010daju, bio ili ne bio rat, bolji od \u017eivota na palestinskim teritorijima u Gazi i na Zapadnoj obali. \u0160tovi\u0161e, mnogi arapski gra\u0111ani Izraela \u017eive bolje od svojih sunarodnjaka diljem Bliskom istoka koji je rastrgan stalnim ratovima, krizama i politi\u010dkim nestabilnostima.<\/p>\n

Izraelski Arapi: marginalizirani stanovnici Izraela koji postaju sve utjecajniji<\/a><\/p><\/blockquote>\n