{"id":402374,"date":"2024-05-21T13:06:42","date_gmt":"2024-05-21T11:06:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=402374"},"modified":"2024-05-21T13:10:24","modified_gmt":"2024-05-21T11:10:24","slug":"kotorski-samit-u-okviru-plana-rasta-novo-bolje-brze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/05\/21\/kotorski-samit-u-okviru-plana-rasta-novo-bolje-brze\/","title":{"rendered":"Kotorski samit u okviru Plana rasta: Novo, bolje, br\u017ee?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Jovana Marovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Danas je u Kotoru odr\u017ean novi samit u okviru Plana rasta, instrumenta za zapadni Balkan kojim Evropska komisija pod jednim ki\u0161obranom objedinjava ve\u0107inu dosada\u0161njih napora i inicijativa za podsticanje ekonomskog rasta u regionu. Ohrabruju\u0107a je dinamika okupljanja lidera Zapadnog Balkana kako bi razgovarali o pitanjima od zna\u010daja za budu\u0107nost regiona, kao i o posve\u0107enosti EU prema njima. Tako\u0111e je slu\u010daj da se ovaj novi plan, uz ve\u0107a sredstva, poklapa sa ambicijama nekih zemalja da do 2028. godine postanu \u010dlanice EU, kao \u0161to je Crna Gora, i jasan je podsticajni mehanizam u ispunjenju tog cilja.<\/p>\n

Nije iznena\u0111uju\u0107e da su u prvi plan stavljeni pozitivni aspekti: velika sredstva u trogodi\u0161njem periodu, perspektiva udvostru\u010denja ekonomija Zapadnog Balkana u desetogodi\u0161njem periodu, kao i integracija u odre\u0111ena podru\u010dja jedinstvenog evropskog tr\u017ei\u0161ta, dobro zaokru\u017een metodolo\u0161ki i mehanizam za pra\u0107enje sa podsticajima ili sankcijama ako zemlje ne ispune obe\u0107anja, sa motom: Jedan region, zajedni\u010dka vizija. Moglo bi se re\u0107i da ovdje postoji vizija. Me\u0111utim, \u0111avo je u detaljima, kao i uvijek.<\/p>\n

Prvo<\/strong>, Zajedni\u010dko regionalno tr\u017ei\u0161te je jedan od stubova Plana rasta, a od potpisivanja \u010detiri sporazuma, od kojih su tri ura\u0111ena 2022. godine, jo\u0161 uvijek nema pomaka u njegovom uspostavljanju.<\/p>\n

Drugo<\/strong>, iako reformske agende ponavljaju ve\u0107inu mjera koje su ve\u0107 u sredi\u0161tu procesa integracije Zapadnog Balkana, izvje\u0161tavanje o Planu rasta planirano je potpuno odvojeno. Osim \u0161to predstavlja dodatno optere\u0107enje za Evropsku komisiju i zemlje Zapadnog Balkana, koje su ionako prili\u010dno administrativno optere\u0107ene, diskutabilno je da li je to prate\u0107i ili potpuno zaseban proces. Posebno je evidentno da Plan rasta ide ruku pod ruku sa nekim prijedlozima o sektorskoj integraciji, pa bi bilo prikladno da EU ponudi jasan pristup zemljama Zapadnog Balkana.<\/p>\n

Tre\u0107e<\/strong>, raspodjela resursa prema kriterijumu stanovni\u0161tva i BDP-a ide na \u0161tetu Crne Gore, pa je paradoks da zemlja koja je najbli\u017ea Evropskoj uniji dobije v\u0161e nego duplo manje od sljede\u0107e. Iako je Crna Gora najmanja dr\u017eava u regionu, ovako drasti\u010dna razlika nije prihvatljiva.<\/p>\n

\u010cetvrto<\/strong>, ako pogledamo nacrt Crnogorske reformske agende, koji je podijeljen na \u010detiri dijela \u2013 poslovno okru\u017eenje i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska\/zelena tranzicija, razvoj ljudskog kapitala i osnovna prava\/vladavina prava \u2013 i predlo\u017eenim mjerama, vidje\u0107emo da se takvim mjerama posti\u017ee pribli\u017eavanje jedinstvenom evropskom tr\u017ei\u0161tu u ograni\u010denom broju oblasti, a posebno je problemati\u010dno \u0161to vladavina prava i dalje ostaje manje va\u017ena, dok je fokus na ekonomiji.<\/p>\n

Peto<\/strong>, iako su parametri za evaluaciju istaknuti, i dalje je nejasno kako \u0107e se to odvijati u praksi, kao i da li \u0107e sankcionisanje uop\u0161te funkcionisati.<\/p>\n

\u0160esto<\/strong>, uzimaju\u0107i u obzir kapacitet uzimanja i dosada\u0161nje kori\u0161tenje fondova EU, za mnoge \u0107e zemlje biti pravi izazov da pravilno upravljaju novim fondovima.<\/p>\n

Danas se u Kotoru razgovaralo o napretku dogovorenom na samitu u Tirani, ali su pokrenuta i tri nova prioriteta: alijansa za kriti\u010dne ljekove, nov\u010danik EU identiteta i sporazumi o ocjeni uskla\u0111enosti. Me\u0111utim, tehni\u010dki dio je, kao i obi\u010dno, ostao u sjenci politike, pa su se premijer Kosova i predsjednik Srbije bavili pitanjima poput priznanja, izru\u010denja i Rezolucije Generalne Skup\u0161tine UN o Srebrenici. Najzanimljivija je svakako bila \u201cprocjena\u201d predsjednika Vu\u010di\u0107a da ni jedna dr\u017eava Zapadnog Balkana ne\u0107e postati \u010dlanica Evropske unije prije Ukrajine, \u0161to se, po njegovom mi\u0161ljenju, ne\u0107e dogoditi u narednih \u0161est godina. Jo\u0161 je zanimljivije da su se doma\u0107ini samita slo\u017eili i pre\u0107utali ovo, iako obe\u0107avaju da \u0107e Crna Gora biti spremna za \u010dlanstvo 2028. godine.<\/p>\n

Osim \u0161to je ovaj put samit odr\u017ean u najljep\u0161em gradu na svijetu, kao i obi\u010dno, i Samit i Plan rasta mogli bi se sumirati na sljede\u0107i na\u010din: najbolje tek dolazi, mo\u017eda.<\/p>\n

Prevod je uradio PCNEN.<\/em><\/p>\n

Link na englesku verziju teksta.<\/a><\/p>\n

\"\"NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osim \u0161to je ovaj put samit odr\u017ean u najljep\u0161em gradu na svijetu, kao i obi\u010dno, i Samit i Plan rasta mogli bi se sumirati na sljede\u0107i na\u010din: najbolje tek dolazi, mo\u017eda.<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":375727,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[3738,3737,3739,3740,990],"class_list":["post-402374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-kotorski-samit","tag-plan-rasta","tag-pristupanje-eu","tag-zajednicko-regionalno-trziste","tag-zapadni-balkan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/402374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=402374"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/402374\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":402383,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/402374\/revisions\/402383"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/375727"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=402374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=402374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=402374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}