{"id":401753,"date":"2024-05-14T07:46:02","date_gmt":"2024-05-14T05:46:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=401753"},"modified":"2024-05-14T07:46:02","modified_gmt":"2024-05-14T05:46:02","slug":"dajsonove-sfere-tehnopotpisi-vanzemaljskih-civilizacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/05\/14\/dajsonove-sfere-tehnopotpisi-vanzemaljskih-civilizacija\/","title":{"rendered":"Dajsonove sfere: ‘Tehnopotpisi’ vanzemaljskih civilizacija"},"content":{"rendered":"

Jedna grupa nau\u010dnika misli i vjeruje da smo mo\u017eda ve\u0107 otkrili tehnopotpise razvijenih vanzemaljskih civilizacija iz Dajsonovih sfera. Dajsonova sfera je astroin\u017eenjerski projekat koji je predlo\u017eio britanski teoretski fizi\u010dar Frimen Dajson \u0161ezdesetih godidna minulog vijeka.<\/p>\n

Takva \u201csfera\u201c bi se sastojala od megastruktura koje bi u potpunosti okru\u017eivale neku zvijezdu, iskori\u0161tavaju\u0107i ve\u0107inu energije koju ona zra\u010di.<\/p>\n

Ove hipoteti\u010dke strukture mogle bi, prema Karda\u0161evoj skali,\u00a0 momgle izgraditi samo veoma napredne vanzemaljske civilizacije tipa II. Karda\u0161eva skala je konceptualni alat koji je razvio ruski astrofizi\u010dar Nikolaj Karda\u0161ev 1964. godine, kako bi klasificirao i rangirao napredne civilizacije prema njihovoj sposobnosti iskori\u0161\u0107avanja energije.<\/p>\n

Tim istra\u017eiva\u010da iz \u0160vedske, Indije, Ujedinjenog kraljevstva i SAD tvrdi da je razvio na\u010din za otkrivanje tehnopotpisa iz Dajsonove sfere, nazvav\u0161i ga \u201cProjekt Hephaistios\u201d, prema gr\u010dkom bogu vatre i metalurgije.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su svoje rezultate objavili u nau\u010dnom \u010dasopisu \u201cMonthly Notices of the Royal Academy of Sciences\u201c, pod naslovom \u201cProject Hephaistos \u2013 II. Dyson sphere candidates from Gaia DR3, 2MASS, and WISE.\u201c<\/p>\n

Ovo je drugi rad koji predstavlja Projekt Hephaistos, a prvi mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>.<\/p>\n

Glavni autor rada je Mat\u00edas Suazo, doktorant na Odsjeku za fiziku i astronomiju na Univerzitetu Upsala u \u0160vedskoj.<\/p>\n

Uz pomo\u0107 nove metode obrade podataka, nau\u010dnici tragaju za djelimi\u010dno dovr\u0161enim Dajsonovim sferama, koje bi trebale emitovati vi\u0161ak infracrvenog zra\u010denja.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, ove bi strukture osloba\u0111ale nepotrebnu toplotu u obliku infracrvenih talasa srednjeg podru\u010dja.<\/p>\n

Od pet miliona po\u010detnih objekata i 328 kandidata za Dajsonove sfere, na kraju je ostalo samo njih sedam. Ali, istra\u017eiva\u010di su uvjereni da je tih sedam objekata \u201clegitimno\u201d.<\/p>\n

Iako je ovo sedam najja\u010dih kandidata, istra\u017eiva\u010di znaju da su ovi objekti i dalje kandidati. Mogli bi postojati i drugi razlozi zbog kojeg emiuju vi\u0161ak infracrvenog zra\u010denja.<\/p>\n

Na primjer, isto zra\u010denje mogu proizvesti prstenovi pra\u0161ine koji okru\u017euju zvijezde. Ali, ovaj anomalni vi\u0161ak infracrvenog zra\u010denja se ne mo\u017ee pripisati niti jednom poznatom prirodnom izvoru.<\/p>\n

Osim toga, kandidati za titulu Dajsonovih sfera se nalaze oko zvijezda crvenih patuljaka spektralne klase M, a takvi diskovi pra\u0161ine su vrlo rijetki oko takvih zvijezda.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di ipak na kraju zaklju\u010duju \u201cda su potrebne dodatne analize, kako bi se otkrila prava priroda ovih izvora\u201d, prenosi portal misteriozno.com.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dajsonova sfera je astroin\u017eenjerski projekat koji je predlo\u017eio britanski teoretski fizi\u010dar Frimen Dajson \u0161ezdesetih godidna minulog vijeka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":401756,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-401753","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401753","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=401753"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401753\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":401757,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401753\/revisions\/401757"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/401756"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=401753"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=401753"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=401753"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}