Bakterije su izvanredno prilagodljivi mikroorganizmi koji se mogu razvijati u razli\u010ditim okru\u017eenjima, uklju\u010duju\u0107i i svemir.<\/p>\n
Jedno novo istra\u017eivanje sprovedeno na Me\u0111unarodnoj svemirskoj stanici (ISS) pokazalo je da su se tamo razvile opasne bakterije otporne na antibiotike kakve ne postoje na Zemlji.<\/p>\n
U novoj studiji nu\u010dnici su prou\u010davali bakteriju Enterobacter bugandensis koja je na ISS-u prvi put otkrivena jo\u0161 2018.<\/p>\n
Enterobacter je u ranijim studijama povezana s ozbiljnim klini\u010dkim infekcijama. Uzrokuje bolni\u010dke infekcije s bakterijemijom, infekcijama donjeg dijela disajnog sistema, osteomijelitisom, infekcijom mokra\u0107nog sistema i sepsom. Smatra se oportunisti\u010dkim patogenom, \u0161to zna\u010di da \u0107e izazvati bolest kod osobe samo ako ve\u0107 ima oslabljen imunolo\u0161ki sistem ili ako se bori s drugim bolestima.<\/p>\n
Kako u studiji navode autori, ISS je visoko kontrolisano okru\u017eenje, ali to ne spre\u010dava mikroorganizme da se ondje razvijaju, naprotiv.<\/p>\n
“Uprkos visoko kontrolisanom okru\u017eenju, koje karakteri\u0161u mikrogravitacija, pove\u0107ane razine CO2 i intenzivnije sun\u010devo zra\u010denje, mikroorganizmi na ISS-u zauzimaju jedinstvenu ni\u0161u. Ovi mikrobni stanovnici igraju zna\u010dajnu ulogu u utocaju na zdravlje i dobrobit astronauta na brodu”, pi\u0161u u uvodu autori, prenosi Index.hr.<\/p>\n
Neke novije studije pokazale su da mikroorganizmi izlo\u017eeni mikrogravitaciji mogu ste\u0107i otpornost na vi\u0161e antibiotika i pove\u0107anu virulentnost, odnosno zaraznost brzim mutacijama i horizontalnim prenosom gena. Horizontalni prijenos je proces u kojem vrlo razli\u010dite bakterije me\u0111usobno razmjenjuju gene sadr\u017eane u malim lancima tzv. plazmidima koji su odvojeni od njihove nasljedne DNA, \u0161to mo\u017ee zna\u010dajno ubrzati njihovo stjecanje otpornosti na antibiotike.<\/p>\n
Dugotrajno svemirsko putovanje pod mikrogravitacijom mo\u017ee ugroziti imunolo\u0161ki sistem astronauta i pove\u0107avati njihovu ranjivost na bolesti.<\/p>\n
Mikrobna populacija ISS-a mogla bi potencijalno uticati na mikrobiome astronauta i obnavljati se dolascima novih posada. Stoga je razumijevanje mikrobne kolonizacije, sukcesije i interakcija klju\u010dno za osiguravanje dobrobiti astronauta i upravljanje mikrobnim rizicima u izoliranim i ograni\u010denim ljudskim stani\u0161tima, napominju nau\u010dnici u studiji.<\/p>\n
Otpornost bakterija na antibiotike posljednjih je godina postala globalni problem. Vi\u0161e od 1,2 miliona ljudi u svijetu preminulo je samo u 2019. zbog infekcija otpornih na antibiotike.<\/p>\n
Otkri\u0107a poput onog koje je predstavljeno u novoj studiji poma\u017eu da se razumije kako bakterije evoluiraju i prilago\u0111avaju se u razli\u010ditim okru\u017eenjima, uklju\u010duju\u0107i i svemir.<\/p>\n
“Na\u0161a sveobuhvatna analiza rasvijetlila je ne samo na\u010dine na koje ove interakcije oblikuju mikrobnu raznolikost, ve\u0107 i faktore koji bi mogli pridonijeti potencijalnoj dominaciji i sukcesiji E. bugandensis unutar okru\u017eenja ISS-a. Implikacije ovih otkri\u0107a su dvojake. Prvo, bacaju svjetlo na mikrobno pona\u0161anje, prilago\u0111avanje i evoluciju u ekstremnim, izoliranim okru\u017eenjima. Drugo, one nagla\u0161avaju potrebu za sna\u017enim preventivnim mjerama radi osiguravanja zdravlja i sigurnosti astronauta ubla\u017eavanjem rizika povezanih s potencijalnim patogenim prijetnjama”, poru\u010duju u zaklju\u010dku autori.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bakterije su izvanredno prilagodljivi mikroorganizmi koji se mogu razvijati u razli\u010ditim okru\u017eenjima, uklju\u010duju\u0107i i svemir.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":401381,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-401377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=401377"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":401382,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401377\/revisions\/401382"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/401381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=401377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=401377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=401377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}