{"id":401149,"date":"2024-05-07T09:04:27","date_gmt":"2024-05-07T07:04:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=401149"},"modified":"2024-05-07T09:04:27","modified_gmt":"2024-05-07T07:04:27","slug":"sutnja-je-mocnija-od-rijeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/05\/07\/sutnja-je-mocnija-od-rijeci\/","title":{"rendered":"\u0160utnja je mo\u0107nija od rije\u010di"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Kratak tekst o snazi \u0161utnje, koji prenosimo sa portala Atma je napisala <a href=\"https:\/\/www.britannica.com\/biography\/Ella-Cara-Deloria\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Ella Cara Deloria<\/a>, tako\u0111 poznata pod imenom A\u014bpetu Va\u0161te Vi\u014b, edukatorka iz Iankton Dakote, antropolo\u0161kinja, etnografkinja, lingvistkinja i knji\u017eevnica. Snimila je usmenu istoriju Indijanaca i doprinijela prou\u010davanju jezika Indijanaca.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Mi Indijanci znamo o \u0161utnji. Mi je se ne bojimo. Zapravo, za nas je \u0161utnja mo\u0107nija od rije\u010di. Na\u0161i preci znali su razne na\u010dine \u0161utnje i predali su nam to znanje. Posmatrajte, slu\u0161ajte, a onda djelujte, rekli bi nam. To je bio na\u010din \u017eivota.<\/p>\n<p>Kod bijelaca je upravo suprotno. Vi u\u010dite kroz razgovor. Nagra\u0111ujete djecu koja su u \u0161koli najverbalnija. Na va\u0161im zabavama svi nastojite govoriti u isto vrijeme. Na poslu uvijek imate sastanke na kojima svatko svakoga prekida i svi stalno pri\u010daju. I to zovete \u201erje\u0161avanje problema\u201c.<\/p>\n<p>Kad ste u sobi i oko vas je ti\u0161ina, postajete nervozni. Morate ispuniti prostor zvukovima. Govorite kompulzivno, \u010dak i prije nego \u0161to znate \u0161to \u0107ete izgovoriti.<\/p>\n<p>Generalno, bijelci vole raspravljati. \u010cesto ne dopu\u0161taju drugoj osobi da zavr\u0161i re\u010denicu. Uvijek prekidaju.<\/p>\n<p>Nama Indijancima to izgleda kao lo\u0161e vaspitanje ili \u010dak glupost. Ako po\u010dne\u0161 govoriti, ne\u0107u te prekidati. Slu\u0161a\u0107u. Mo\u017eda \u0107u prestati slu\u0161ati ako mi se ne svidi \u0161to govori\u0161, ali ne\u0107u te prekidati.<\/p>\n<p>Kad zavr\u0161i\u0161 s govorom, razmisli\u0107u o onome \u0161to si rekao. Ne\u0107u re\u0107i da se ne sla\u017eem. To \u0107u re\u0107i samo ako se radi o va\u017enoj stvari. Ina\u010de \u0107u samo \u0107utati i oti\u0107i. Rekao si mi sve \u0161to trebam znati. Nema se vi\u0161e \u0161to re\u0107i.<\/p>\n<p>Ali to nije dovoljno za ve\u0107inu bijelaca. \u017dele da im ka\u017eem \u0161to mislim o tome \u0161to su rekli, a ako se ne sla\u017eu sa mnom, \u017eele jo\u0161 razgovarati i poku\u0161ati me uvjeriti. Beskona\u010dnom raspravom ne\u0107ete nikoga uvjeriti u svoj stav. Ljudi donose odluke u svojem srcu. Razgovor mi ne dira srce.<\/p>\n<p>Ljudi bi svoje rije\u010di trebali smatrati sjemenom. Treba ih posijati, a zatim pustiti da rastu u ti\u0161ini. Na\u0161i preci su nas u\u010dili da nam zemlja uvijek govori, a mi trebamo \u0107utati da je \u010dujemo. \u010cuje\u0161 li zvuk prerije? Predivan je. Ali ako govori\u0161, ne \u010duje\u0161 ga.<\/p>\n<p>Postoji mnogo glasova, osim na\u0161ih. Mnogo glasova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kratak tekst o snazi \u0161utnje, koji prenosimo sa portala Atma je napisala Ella Cara Deloria, tako\u0111 poznata pod imenom A\u014bpetu Va\u0161te Vi\u014b, edukatorka iz Iankton Dakote, antropolo\u0161kinja, etnografkinja, lingvistkinja i knji\u017eevnica. Snimila je usmenu istoriju Indijanaca i doprinijela prou\u010davanju jezika Indijanaca.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":401152,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-401149","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401149","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=401149"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401149\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":401153,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401149\/revisions\/401153"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/401152"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=401149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=401149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=401149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}