Nau\u010dnici su rije\u0161ili misteriju velike rupe koja se pojavila u morskom ledu Antarktika prije osam godina.<\/p>\n
Radi se o rupi koja je skoro duplo ve\u0107a od Nju D\u017eersija, prenosi b92.<\/p>\n
Rijetki otvor vode bez leda, nazvan polinia, prvi put je otkriven 1974. godine i ostao je naredne dvije godine dok se praznina na kraju nije zatvorila. Nau\u010dnici su ponovo bili zbunjeni 2016. i 2017. kada se polinia ponovo pojavila zbog svoje ogromne veli\u010dine i udaljenosti od obale. To ih je podstaklo da otkriju uzrok njenog pojavljivanja.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta u Sautemptonu otkrili su da je uzrok zapravo kombinacija okeanskih vodenih struja, vjetra i sve ve\u0107eg nivoa soli u vodi koja je otopila morski led, pi\u0161e Daily Mail.<\/p>\n
Nau\u010dnici su 1970-ih nazvali ovo otvaranje Polinia Mod Rise po podvodnoj planini koja se nalazi ispod nje u Vedelovom moru. Polinije se obi\u010dno javljaju u morskom ledu koji se nalazi u obalnim oblastima Antarktika svake godine, ali je neobi\u010dno da se formiraju stotinama milja daleko u otvorenom okeanu gdje je more duboko hiljadama stopa.<\/p>\n
“Polinia Maud Rise otkrivena je 1970-ih kada su prvi put lansirani sateliti za daljinsko ispitivanje koji mogu da vide morski led iznad Ju\u017enog okeana”, rekao je Aditia Naraianan, postdoktorski istra\u017eiva\u010d na Univerzitetu Sautempton i vode\u0107i autor studije. To je trajalo tokom uzastopnih zima od 1974. do 1976. godine, a okeanografi su tada pretpostavljali da \u0107e to biti godi\u0161nja pojava. Ali od 1970-ih to se de\u0161avalo samo sporadi\u010dno i u kratkim intervalima\u201c, nastavio je Narajanan.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su poku\u0161ali da otkriju kako se polinja formirala tako daleko od obale koriste\u0107i daljinski senzorske karte morskog leda, podatke ozna\u010denih morskih \u017eivotinja i kompjuterski generisan model okeana.<\/p>\n
Rezultati su pokazali da je struja koja se kre\u0107e oko podvodne planine Maud Rise u Vedelovom moru stvorila turbulentne vrtloge – obrnutu struju – koja je pomjerala so na povr\u0161inu mora.<\/p>\n
Kada je so dospjela na povr\u0161inu, dogodio se proces nazvan Ekmanov transport koji je pomjerio vodu pod uglom od 90 stepeni u pravcu vjetra, \u0161to olak\u0161ava mje\u0161anje soli sa toplotom na povr\u0161ini i topljenje leda.<\/p>\n
“Ekmanov transport je bio su\u0161tinski nedostaju\u0107i sastojak koji je bio neophodan za pove\u0107anje ravnote\u017ee soli i odr\u017eavanje mje\u0161anja soli i toplote prema povr\u0161inskoj vodi”, rekao je Alberto Naveira Garabato, koautor studije i profesor sa Univerziteta u Sautemptonu.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su spekulisali da su polarni cikloni koji prolaze kroz region mogli da izazovu ja\u010di transport Ekmana, donose\u0107i vi\u0161ak soli na povr\u0161inu, ali su razjasnili da njihovo istra\u017eivanje ne mo\u017ee da potvrdi teoriju.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di sada upozoravaju da polinija mo\u017ee imati negativan uticaj na okeane i doprinjeti porastu nivoa mora.<\/p>\n
“Otisak polinija mo\u017ee ostati u vodi vi\u0161e godina nakon \u0161to se formira\u201c, rekla je \u010dlanica studijskog tima Sara Gille, koautor studije i profesor na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu.<\/p>\n
“One mogu da promjene na\u010din na koji se voda kre\u0107e i kako struje prenose toplotu prema kontinentu. Guste vode koje se ovdje formiraju mogu se pro\u0161iriti preko globalnog okeana”, rekla je.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici su rije\u0161ili misteriju velike rupe koja se pojavila u morskom ledu Antarktika prije osam godina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318421,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-401036","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401036","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=401036"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401036\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":401039,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/401036\/revisions\/401039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/318421"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=401036"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=401036"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=401036"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}