{"id":400989,"date":"2024-05-05T06:23:28","date_gmt":"2024-05-05T04:23:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=400989"},"modified":"2024-05-05T06:23:28","modified_gmt":"2024-05-05T04:23:28","slug":"djelovanje-antirodnih-pokreta-diljem-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/05\/05\/djelovanje-antirodnih-pokreta-diljem-europe\/","title":{"rendered":"Djelovanje antirodnih pokreta diljem Europe"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nika \u0160inti\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Posljednjih godina europske zemlje bilje\u017ee znatan uzlet konzervativizma, \u010diju smo ovih dana dobili slu\u017ebenu potvrdu i u doma\u0107em politi\u010dkom asambla\u017eu. Ujedinjuju\u0107i faktor na \u0161irokoj desnoj fronti bio je i ostao priljev migrantskog stanovni\u0161tva, no kao sna\u017eno sredstvo mobilizacije isti\u010de se i pitanje rodnih identiteta. Iako ne manjka ljevi\u010dara koji \u0107e prava LGBTIQ+ populacije proglasiti rubnom temom, \u010dije oslovljavanje u odnosu na ozbiljnije probleme poput rasula javnih institucija, klimatskih promjena, ekonomske krize i propasti Hajduka nosi tek sekundarnu va\u017enost, \u010dak \u0107e i njima biti te\u0161ko zanijekati da se (nominalno, ni slu\u010dajno normativno!) razli\u010dite struje na horizontu politi\u010dke desnice okupljaju upravo preko pomno izgra\u0111ene prijetnje \u201crodne ideologije.\u201d Prisutnost i, \u0161tovi\u0161e, forsiranje ovoga pojma u javnom diskursu stvorilo je potrebu za nau\u010dnom refleksijom nad \u010ditavim problemom, \u0161to nas dovodi do projekta Resist.<\/p>\n

Rije\u010d je o interdisciplinarnom pokretu otpora antirodnim politikama u suvremenom europskom kontekstu, koji 2022. godine okuplja desetak europskih organizacija u jedinstven istra\u017eiva\u010dki konzorcij financiran sredstvima Europske unije. Narednih godinu dana znanstvenice i u\u010denjaci uklju\u010deni u projekt posve\u0107uju mapiranju antirodnog diskursa kroz analizu parlamentarnih rasprava i medijskih izvje\u0161taja u nekoliko europskih zemalja. Ova prva od pet zami\u0161ljenih faza projekta okon\u010dana je krajem pro\u0161le godine, a njezini rezultati predstavljeni su na webinaru odr\u017eanom u travnju 2024.<\/p>\n

Ono \u0161to se, kako otkriva sveu\u010dili\u0161ni profesor i stru\u010dnjak za medije Gavan Titley, name\u0107e kao jedna od temeljnih istina o rodno diskriminatornom politikantstvu u Europi jest njegova kompleksnost, raznolikost i kontingencija. Karakterizira ga i opetovana ideolo\u0161ka agitacija te politi\u010dki oportunizam, \u0161to pak pretpostavlja promjenjivost teorijske osnove na kojoj po\u010diva, ali i fluidnost meta na koje se okomljuje.<\/p>\n

Ipak, neosporan je element dosljednosti u prozivanju ravnopravnosti te napadanju rodne i seksualne diverzifikacije. \u0160tovi\u0161e, ujedinjavanje u obrani od ovog vi\u0161eglavog zajedni\u010dkog neprijatelja konzervativnim je strankama klju\u010dno pri prodoru u \u0161iru javnu sferu, omogu\u0107enom ponajprije inscenacijom kontroverza \u0161to rodnu problematiku uokviruju u prijetnju slobodi govora, demokraciji, pa i suverenitetu nacionalne dr\u017eave.<\/p>\n

Studija je zapo\u010dela analizom antirodne politike unutar Europskog parlamenta, da bi potom pre\u0161la na uzorke \u010detiriju pojedina\u010dnih dr\u017eava na podru\u010dju Europe. Korpus od 58 plenarnih rasprava i 1183 govora odr\u017eanih u EU parlamentu u razdoblju od 2015. do 2022. godine pokazao je da je jezik oponenata rodnoj ravnopravnosti u ovoj osobitoj politi\u010dkoj areni izra\u017eenije derogatoran negoli onaj njihovih istomi\u0161ljenika u nacionalnim zastupni\u010dkim domovima.<\/p>\n

Pritom je presudna pri\u010da o Istanbulskoj konvenciji, koju na\u0161i patrijarhalni borci smatraju trojanskim konjem osmi\u0161ljenim da unese razdor i seksualnu izopa\u010denost me\u0111u po\u0161tene heteronormativne obitelji. Ako je suditi po stotinama tisu\u0107a Hrvata koji su 2018. godine potpisali peticiju Istina o Istanbulskoj, otpor ovom me\u0111unarodnom ugovoru mo\u017ee se uzeti za moment apsolutnog preklapanja nacionalnog i unijskog antirodnog galimatijasa. \u0160tovi\u0161e, odvla\u010denje pozornosti s onoga \u0161to \u010dini okosnicu ovog prijelomnog akta, a razvidno je ve\u0107 i u njegovom punom imenu \u2013 Konvencija Vije\u0107a Europe o spre\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji \u2013 uobi\u010dajena je taktika desnih tabora usmjerena na hipereksponiranje transrodnih osoba u svrhu \u0161irenja moralne panike, koja najzad na sebe navla\u010di i mnoge druge vidove averzije, poput antifeminizma, otpora tjelesnoj i reproduktivnoj autonomiji \u017eena i sl.<\/p>\n

Uslijedila je studija \u010detiriju dr\u017eava, odabranih kako zbog zao\u0161trenih antirodnih tenzija koje oblikuju njihove diskurzivne kontekste, tako i zbog nastojanja da se poka\u017ee kako ovakva gledi\u0161ta nisu endemi\u010dna tek istoku kontinenta, suprotstavljenom tobo\u017ee progresivnom zapadu. Me\u0111utim, time se ne iscrpljuju svi razlozi za fokus na ba\u0161 te odre\u0111ene zemlje: Ujedinjeno Kraljevstvo uklopljeno je u projekt i zbog specifi\u010dnosti postbrexitovske klime, \u0160vicarska zbog svoga jedinstvenog polo\u017eaja kao popri\u0161ta kulturnog i jezi\u010dnog transfera te razmjene ideja s Njema\u010dkom i Francuskom, a Poljska i Ma\u0111arska kao ve\u0107 odavno etablirana \u010dvori\u0161ta doti\u010dnih nazora.<\/p>\n

Svaka je studija dizajnirana sekvencijski, tako da zapo\u010dinje sa saborskim raspravama, prelazi na medijske narative i zavr\u0161ava s \u201emapiranjem kontroverza\u201c, metodom iz znanstvenih studija koja nastoji razjasniti procese u\u010dvr\u0161\u0107ivanja specifi\u010dnih saznanja kroz pra\u0107enje s njima povezanih prijepora namjesto usugla\u0161enih znanstvenih \u010dinjenica.<\/p>\n

Na temelju ovih studija sastavljen je i sinteti\u010dki rad o transnacionalnim pronalascima koji ocrtavaju sljede\u0107u sliku: oponenti LGBTIQ+ prava konstruirali su ideju roda kao izvanjsku ideolo\u0161ku prijetnju koja se \u0161iri posredstvom doma\u0107ih aktivistkinja i u sebe sabija ne samo trans prava i istospolni brak, ve\u0107 i pravo na abortus, rodne i \u017eenske studije, spolni odgoj u \u0161kolama i feminizam kao takav. Cijeli je ovaj paket brendiran i plasiran kao prijetnja povla\u0161tenom polo\u017eaju nuklearne obitelji i na spolu baziranim dru\u0161tvenim ulogama, a posljedi\u010dno i samoj nacionalnoj dr\u017eavi koju reproduciraju.<\/p>\n

Pripadnice i pripadnici LGBTIQ+ skupine marginaliziraju se kroz zavjereni\u010dke pripovijesti i nagla\u0161avanje degeneri\u010dne naravi \u201crodne ideologije,\u201d predatorski nastrojene spram nevine djece. Postavljaju\u0107i se kao za\u0161titnici najmla\u0111ih generacija, proponenti ovakve diskriminacije nastoje si priskrbiti posebnu moralnu \u010destitost i istovremeno se nametnuti kao juna\u010dki prvaci sustavno uti\u0161avanih ve\u0107ina.<\/p>\n

Ako je ikada i postojala mogu\u0107nost konstruktivne rasprave s neistomi\u0161ljenicima, ona je u startu blokirana \u010dinjenicom da se rodnoj diverzifikaciji ne daje niti minimum legitimnosti kao makar druk\u010dijem obliku mi\u0161ljenja u pluralisti\u010dkom dru\u0161tvenom aran\u017emanu, \u0161to se, dakako, kosi s neprestanim pozivanjem na vlastito \u201cpravo glasa.\u201d<\/p>\n

Jo\u0161 su brojne druge opservacije proiza\u0161le iz ove opse\u017ene studije, \u010dije \u0107e sljede\u0107e faze uklju\u010divati ispitivanje antirodnih politika u svakodnevnom \u017eivotu kroz intervjue, fokus grupe i ankete u devet odabranih zemalja, transnacionalnu studiju europskih izbjeglica, radionice u suradnji sa 40 queer feministi\u010dkih kolektiva, reevaluaciju postoje\u0107ih teorija i akademskih modela spram stvarnih iskustva i praksi i, napokon, uspostavljanja obuhvatne baze znanja kao rukovo\u0111a za stvaranje istinski demokratskog dru\u0161tva. No, do toga \u0107e prote\u0107i jo\u0161 dosta vremena.<\/p>\n

Cijeli izvje\u0161taj na engleskom jeziku.<\/p>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako je ikada i postojala mogu\u0107nost konstruktivne rasprave s neistomi\u0161ljenicima, ona je u startu blokirana \u010dinjenicom da se rodnoj diverzifikaciji ne daje niti minimum legitimnosti kao makar druk\u010dijem obliku mi\u0161ljenja u pluralisti\u010dkom dru\u0161tvenom aran\u017emanu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":400992,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-400989","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400989","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=400989"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400989\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":400993,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400989\/revisions\/400993"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/400992"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=400989"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=400989"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=400989"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}