{"id":400224,"date":"2024-04-26T07:28:21","date_gmt":"2024-04-26T05:28:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=400224"},"modified":"2024-04-26T07:28:21","modified_gmt":"2024-04-26T05:28:21","slug":"jasenovac-ndh-i-pitanje-hrvatske-krivnje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/26\/jasenovac-ndh-i-pitanje-hrvatske-krivnje\/","title":{"rendered":"Jasenovac, NDH i pitanje hrvatske krivnje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Drago Pilsel<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kolonom sje\u0107anja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su umjesto vijenaca polo\u017eili po jedan cvijet, dr\u017eavni vrh, predstavnici nacionalnih manjina me\u0111u kojima i delegacija SNV-a, antifa\u0161isti i pre\u017eivjeli zato\u010denici odali su u nedjelju po\u010dast \u017ertvama usta\u0161kog logora Jasenovac, objavio je portal HRT-a.<\/p>\n

Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sje\u0107anja na 79. godi\u0161njicu proboja posljednjih zato\u010denika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova \u017eeljezni\u010dke pruge kojima su zato\u010denici prevo\u017eeni u logor.<\/p>\n

Ru\u017ee podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovi\u0107a polo\u017eili su i po\u010dast stradalima odali predsjednik Vlade Andrej Plenkovi\u0107 uz potpredsjednicu Anju \u0160impragu, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandrokovi\u0107 i izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljeni\u0107 s izaslanstvima.<\/p>\n

Na komemoraciji su bili i \u010delni ljudi Saveza Roma Kali Sara, Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista te Srpskog narodnog vije\u0107a na \u010delu s predsjednikom Miloradom Pupovcem i Borisom Milo\u0161evi\u0107em, predstavnici obitelji stradalih, kao i pre\u017eivjeli zato\u010denici. Bili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici politi\u010dkih stranaka, institucija, udruga i gradova.<\/p>\n

Predstavnici Koordinacije \u017didovske zajednice i ove godine nisu sudjelovali u slu\u017ebenom protokolu, ve\u0107 su vijenac polo\u017eili uo\u010di po\u010detka programa, kao i \u010delni ljudi dviju politi\u010dkih stranaka, SDP i Mo\u017eemo.<\/p>\n

U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, \u010ditani su ulomci iz svjedo\u010danstva pre\u017eivjelih zato\u010denika te predvo\u0111ene molitve u ime pravoslavnih, \u017eidovskih, katoli\u010dkih i islamskih vjernika.<\/p>\n

Premijer Plenkovi\u0107 polo\u017eio je vijenac ispred Spomen-plo\u010de na romskom groblju U\u0161tica, a uz njega su bili potpredsjednica Vlade za dru\u0161tvene djelatnosti i ljudska prava Anja \u0160impraga i drugi.<\/p>\n

Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenova\u010dkih logora\u0161a predvo\u0111enih Antom Bakoti\u0107em iz Sinja krenulo u proboj, a do slobode ih je do\u0161lo ne\u0161to vi\u0161e od 100. Preostali logora\u0161i, koji zbog nemo\u0107i i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.<\/p>\n

U 1.337 dana postojanja logora, ubijeno je, po do sada utvr\u0111enim podacima, vi\u0161e od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo \u010detiri godine postojanja, usta\u0161ki logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zato\u010denike, mu\u0161karce, \u017eene i djecu, Srbe, Rome, \u017didove, ali i politi\u010dke zato\u010denike, Hrvate, Bo\u0161njake, Slovence te pripadnike drugih naroda.<\/p>\n

Jasenovac je \u010dista usta\u0161ka pri\u010da. Jasenovac je sramota, na\u0161eg, hrvatskog naroda.<\/p>\n

Tko mo\u017ee na bilo koji na\u010din odrediti duh jednoga naroda u ratu? U hrvatskom slu\u010daju i u odnosu na Drugi svjetski rat (i na pora\u0107e) to je, najzgled, gotovo nezamislivo i skoro nemogu\u0107e. U prvome redu zato \u0161to smo od travnja 1941. do svibnja 1945. imali u\u017easan gra\u0111anski rat.<\/p>\n

Djelomice se kao gra\u0111anski mo\u017ee opisati i tzv. Domovinski rat, jer su pucali jedni na druge gra\u0111ani iste dr\u017eave, suputnici iste povijesne kalvarije koja je u velikoj mjeri bila uvjetovana strahovima i frustracijama iz Drugog svjetskoga rata i pora\u0107a.<\/p>\n

Ali Hrvati bi se za trajanje tzv. Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH) za vijeke vjekova morali smatrati obveznim gajiti osje\u0107aje su\u0107uti i pokajanja. Tako ja mislim.<\/p>\n

Na na\u0161em su teritoriju, me\u0111u nama, po\u010dinjeni holokaust (protiv \u017eidovskoga naroda) i genocidi (protiv romskoga i srpskoga naroda). Zbog toga su se na\u0161i ljudi podijelili i jo\u0161 \u017eive podijeljeni. Tu ozbiljnog procesa pomirenja i suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u na\u017ealost \u2013 jo\u0161, pravog, nema.<\/p>\n

\u017delio bih danas ne\u0161to kazati o ovoj velikoj i bremenitoj temi jer mislim da ipak postoji stanovita kolektivna krivnja Hrvata i jer smatram da ako je savjest mirna nekim (nad)biskupima, moja to ne smije biti.<\/p>\n

Moj otac Adolf Pilsel pribli\u017eio se Anti Paveli\u0107u u drugoj polovini pedesetih u Argentini kada je postao jedan od onih koji su \u010duvali poglavnika. To je bila posljedica prijateljevanja mojega djeda Jakova Pilsela s Paveli\u0107em i znak zahvalnosti \u0161to su djed Jakov Pilsel i baka Roza \u0106osi\u0107 ud. Pilsel spasili \u017eivot Paveli\u0107u u bijegu iz Zagreba 10. svibnja 1945. skloniv\u0161i ga od Sovjeta u njihovom tada\u0161njem domu u austrijskom Judenburgu (\u0161to je opisano u mojim knjigama).<\/p>\n

\u0160to se mene ti\u010de, pri\u010da o usta\u0161ama i mom usta\u0161ovanju u meni se po\u010dela gasiti po\u010detkom osamdesetih ili, da budem precizniji, nestala je rapidno nakon poraza Argentine protiv engleskih snaga u ratu za Malvine (Falklandsko oto\u010dje).<\/p>\n

Za\u0161to tada? Jer sam tada po\u010deo prihva\u0107ati da imam i latinoameri\u010dki identitet, a ne samo neki difuzni europski, odnosno da sam svakim danom kojim sam se budio postajao svjestan da sam prije svega Argentinac (tada je to tako bilo) i jer sam morao mo\u0107i odgovoriti na pitanje koje mi je 1978. postavio kolega sada\u0161njega pape Franje, sve\u0107enik isusovac oko kojeg sam se tada motao i koji mi je rekao ono sudbonosno: \u201dDrago, dokad \u0107e\u0161 radnim danom glumiti argentinskog borca protiv diktature i biti aktivist za ljudska prava, a vikendom se pona\u0161ati kao hrvatski fa\u0161ist?\u201d<\/p>\n

Danas znam da je to pitanje bitno odredilo moj \u017eivot.<\/p>\n

Da, postoji ta na\u0161a moralna, metafizi\u010dka krivnja. Osje\u0107am ne\u0161to poput sukrivnje za djelovanje \u010dlanova moje obitelji.<\/p>\n

Ta sukrivnja se ne mo\u017ee objektivizirati. Trebali bismo biti skloni i, ovisno o polo\u017eaju i vrsti djela onih koji su pogo\u0111eni nepravdom, ispraviti krivnju iako moralno i pravno za djelo nismo odgovorni.<\/p>\n

Ja, naime, zagovaram odgovornost Hrvata, dakle, supogo\u0111enost \u010dovjeka koji pripada hrvatskom duhovnom i du\u0161evnom \u017eivotu i s ostalim sli\u010dnima dijeli jezik, podrijetlo i sudbinu te politi\u010dku povijest i koji postaje svjestan neuhvatljive krivnje, ve\u0107 analogije sukrivnje.<\/p>\n

Moramo se osje\u0107ati sudionicima, sukrivcima, osobito ako \u0161utimo pred nepravdom i bezakonjem, mr\u017enjom ili netolerancijom. Morao sam preuzeti krivnju oca i djedova, morao sam se preobraziti, morao sam osjetiti teret jedne obitelji koja je stala na stranu usta\u0161tva i nacizma i ne samo stala ve\u0107 i ostala.<\/p>\n

Moj pokojni otac Adolf Pilsel, nakon mene prvi, i to u 81. godini \u017eivota, tek je postao sposoban i spreman \u010duti ne samo \u0161to mu sin ima re\u0107i nego \u0161to su o tome kazali Vlado Gotovac, Predrag Matvejevi\u0107 ili Slavko Goldstein.<\/p>\n

Moramo biti u stanju osjetiti moralnu kolektivnu krivnju i zada\u0107u ponovne obnove \u010dovjeka i nacije \u2013 zada\u0107u koju imaju svi ljudi na svijetu koja, me\u0111utim, hitnije i osjetnije, kao da odlu\u010duje o svemu bi\u0107u, nastupa tamo gdje se jedan narod, makar podijeljen, vlastitom krivnjom na\u0161ao pred ni\u0161tavilom koje simbolizira pakao Jasenovca.<\/p>\n

Da, ja osje\u0107am sram pred samim zlo\u010dinima. U Jasenovcu kada ga poha\u0111am, najvi\u0161e. Na\u017ealost, zbog ranije preuzetih obaveza ovog 22. travnja, dan proboja logora\u0161a, ne\u0107u mo\u0107i prisustvovati, u Mlaci, molitvenom sje\u0107anju u organizaciji Eparhije pakra\u010dko-slavonske i \u017eao mi je \u0161to se ne mogu odazvati na poziv vladike Jovana.<\/p>\n

Bilo me sram i za posjete Ahmi\u0107ima.<\/p>\n

Sram me je jer su mnogi nastavili \u017eivjeti kao da se ni\u0161ta nije dogodilo.<\/p>\n

Sram me je \u0161to hrvatski katoli\u010dki biskupi nisu jo\u0161 uvijek oti\u0161li i obavili \u010din pokajanja u samom Jasenovcu, kao \u0161to su to u\u010dinili pape u Auschwitzu, a hrle \u010dlanovi HBK svake godine na Bleiburg daju\u0107i prednost jednim \u017ertvama, me\u0111u kojima je bilo mno\u0161tvo zlo\u010dinaca, dok u Jasenovcu krivih ljudi nije bilo!<\/p>\n

Samo neprestano nastojanje na razumnom i utemeljenom izno\u0161enju \u010dinjenica, samo korektan odgoj i po\u0161teno obrazovanje, samo iskrena molitva, samo dijalog i me\u0111usobni oprost mogu nas dovesti do stvaranja pretpostavke za normalno dru\u0161tvo.<\/p>\n

Ne svi Hrvati, ve\u0107 manjina, bilo da su usta\u0161e, bilo da su partizani, snosi krivi\u010dnu odgovornost za zlo\u010dine, druga je pak manjina morala odgovarati za podr\u017eavanje usta\u0161tva i za strahovladu u doba poratnog staljinizma.<\/p>\n

Svatko od nas, premda na razli\u010dite na\u010dine, sasvim sigurno ima povoda da sam sebe preispita moralnim uvidom i ne mora priznavati nikakvu instancu osim vlastite savjesti.<\/p>\n

Moramo se osje\u0107ati sudionicima, sukrivcima, osobito ako \u0161utimo pred nepravdom i bezakonjem, mr\u017enjom ili netolerancijom.<\/p>\n

Ja sam, ponavljam, morao preuzeti krivnju oca i djedova (jedan usta\u0161a, drugi suradnik Gestapa), morao sam se preobraziti, morao sam osjetiti teret jedne obitelji koja je stala na stranu usta\u0161tva i nacizma i ne samo stala ve\u0107 i ostala.<\/p>\n

Tko ne prepoznaje trenutak u svom \u017eivotu i nije sposoban kazati: I ja sam Hrvatska, ali kazati to uz zahtjev za preobrazbom, za ponovnim ro\u0111enjem, za odbacivanjem pokvarenoga, taj neka bude opomenut jer je za\u0161ao u \u0107udorednu propast.<\/p>\n

Ali ono dobro i istinito ne\u0107e do\u0107i samo od sebe: treba temeljito prionuti poslu, svi mi i svatko od nas.<\/p>\n

Mo\u017eda jednom mognemo re\u0107i da smo se oslobodili krivnje.<\/p>\n

autograh.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kolonom sje\u0107anja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su umjesto vijenaca polo\u017eili po jedan cvijet, dr\u017eavni vrh, predstavnici nacionalnih manjina me\u0111u kojima i delegacija SNV-a, antifa\u0161isti i pre\u017eivjeli zato\u010denici odali su u nedjelju po\u010dast \u017ertvama usta\u0161kog logora Jasenovac.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273352,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-400224","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=400224"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400224\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":400227,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400224\/revisions\/400227"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273352"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=400224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=400224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=400224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}