izvje\u0161taju<\/a> grupe za ljudska prava optu\u017euju se najmo\u0107nije svjetske vlade, uklju\u010duju\u0107i Kinu, Rusiju i SAD, da vode globalno nepo\u0161tivanje me\u0111unarodnih pravila i vrijednosti sadr\u017eanih u Op\u0161toj deklaraciji o ljudskim pravima iz decembra 1948, prenosi Al D\u017eazira.<\/p>\nRat u Gazi, koji je po\u010deo 7. oktobra, bio je \u201csilazak u pakao\u201d, napisala je generalna sekretarka Agnes Callamard u predgovoru izvje\u0161taja, \u201egdje su moralne i pravne lekcije [iz 1948.] iscijepane u milion komada, kao nikad ranije\u201c.<\/p>\n
Napominju\u0107i da je Hamas po\u010dinio \u201cu\u017easne zlo\u010dine\u201d u svom napadu na zajednice u ju\u017enom Izraelu 7. oktobra, Callamard je rekla da je izraelska \u201ckampanja odmazde\u201d postala \u201ckampanja kolektivnog ka\u017enjavanja\u201d.<\/p>\n
Amnesty je rekao da, dok Izrael nastavlja zanemarivati me\u0111unarodni zakon o ljudskim pravima, njegov najve\u0107i saveznik SAD i druge zemlje, uklju\u010duju\u0107i Ujedinjeno Kraljevstvo i Njema\u010dku, krive su za \u201cgroteskne dvostruke standarde\u201d s obzirom na njihovu spremnost da podr\u017ee izraelske i ameri\u010dke vlasti u vezi s Gazom dok osu\u0111uju ratne zlo\u010dine Rusije u Ukrajini.<\/p>\n
\u201cIzraelsko flagrantno nepo\u0161tivanje me\u0111unarodnog prava poja\u010dano je neuspjesima njegovih saveznika da zaustave neopisivo krvoproli\u0107e civila u Gazi. Mnogi od tih saveznika bili su sami arhitekti tog pravnog sistema nakon Drugog svjetskog rata\u201c, ka\u017ee Callamard.<\/p>\n
\u201cUz stalnu agresiju Rusije protiv Ukrajine, sve ve\u0107i broj oru\u017eanih sukoba i ogromna kr\u0161enja ljudskih prava vi\u0111ena, naprimjer, u Sudanu, Etiopiji i Mijanmaru \u2013 globalni poredak temeljen na pravilima je u opasnosti od srozavanja.\u201d<\/p>\n
Najmanje 34.183 Palestinca je ubijeno, a 77.143 je ranjeno u izraelskim napadima na Gazu u proteklih \u0161est mjeseci, dok je Hamas 7. oktobra ubio vi\u0161e od 1.100 ljudi u Izralu, te zarobio desetine.<\/p>\n
Moskva, stalna \u010dlanica Savjeta bezbjednosti UN s pravom veta, poslala je vojsku u Ukrajinu u februaru 2022. u invaziji punog obima, a Amnesty tvrdi da nastavlja kr\u0161iti me\u0111unarodno pravo \u201cnamjernim napadima na civile\u201d i \u201cmu\u010denjem ili drugim zlostavljanjem ratnih zarobljenika\u201d.<\/p>\n
Kina, jo\u0161 jedna \u010dlanica s pravom veta u SB UN, u me\u0111uvremenu se nastavila \u201c\u0161tititi od me\u0111unarodnog nadzora zbog zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti koje nastavlja \u010diniti, uklju\u010duju\u0107i protiv ujgurske manjine\u201d u krajnjoj zapadnoj regiji Ksinjiang.<\/p>\n
UN je prvi put otkrio postojanje mre\u017ee pritvorskih centara 2018, rekav\u0161i da je tamo zatvoreno najmanje milion Ujgura i drugih etni\u010dkih manjina. Kina je kasnije priznala da postoje kampovi u regiji, ali je rekla da su to centri za obuku stru\u010dnih vje\u0161tina potrebnih za borbu protiv \u201cekstremizma\u201d.<\/p>\n
U oktobru 2022. Savjet za ljudska prava UN je izglasao je da se ne raspravlja o tom pitanju, iako je UN kancelarija za ljudska prava zaklju\u010dio da bi razmjere navodnih zlostavljanja mogle predstavljati \u201czlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti\u201d.<\/p>\n
Kina i Rusija tako\u0111e su kritikovane zbog kontinuirane uloge u Mijanmaru nakon \u0161to je vojska preuzela vlast u dr\u017eavnom udaru u februaru 2021.<\/p>\n
Najmanje 1.000 civila ubijeno je samo pro\u0161le godine, rekao je AI, usred eskalacije gra\u0111anskog rata u zemlji. Vojska je optu\u017eena za ra\u0161ireno zlostavljanje, uklju\u010duju\u0107i ga\u0111anje civila u vazdu\u0161nim napadima i paljenje sela. Vi\u0161e od 2,7 miliona ljudi je raseljeno, a gotovo 19 miliona treba humanitarnu pomo\u0107.<\/p>\n
\u201cNi mijanmarska vojska ni ruske vlasti nisu se obavezale istra\u017eiti izvje\u0161taje o o\u010diglednim zlo\u010dinima\u201d, ka\u017ee Amnesty.<\/p>\n
\u201cObje su dobili finansijsku i vojnu podr\u0161ku Kine.\u201d<\/p>\n
Amnestijev izvje\u0161taj o stanju ljudskih prava u svijetu objavljuje se svake godine.<\/p>\n
U ovogodi\u0161njem izvje\u0161taju se tako\u0111e nagla\u0161ava kako su se autoritarne ideje nastavile \u0161iriti svijetom, sa narativima \u201ctemeljenim na mr\u017enji i ukorijenjenima u strahu\u201d.<\/p>\n
\u017denska prava i ravnopravnost polova tako\u0111e su ugro\u017eeni u proteklih 20 godina pod prijetnjom\u201d usred gu\u0161enja mirnih protesta \u017eena u Iranu i poku\u0161aja talibana u Avganistanu da uklone \u017eene iz javnog \u017eivota.<\/p>\n
AI je tako\u0111e upozorio na rizike za vladavinu prava koje uzrokuju vje\u0161ta inteligencija (AI) i visoke tehnologije, prenosi Al D\u017eazira.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Gazi i Ukrajini bjesne brutalni ratovi, dok se autoritarna politika nastavlja \u0161iriti, upozorio je Amnesty International u godi\u0161njem izvje\u0161taju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":338657,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-400062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=400062"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":400065,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400062\/revisions\/400065"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/338657"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=400062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=400062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=400062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}