{"id":399832,"date":"2024-04-22T08:09:08","date_gmt":"2024-04-22T06:09:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=399832"},"modified":"2024-04-22T08:09:08","modified_gmt":"2024-04-22T06:09:08","slug":"bitkoin-24","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/22\/bitkoin-24\/","title":{"rendered":"Bitkoin 24"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Majkl Roberts*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Pro\u0161le nedelje, Sem Benkman-Frid je osu\u0111en na 25 godina zatvora. Frid je upravljao veoma uspe\u0161nim bitkoin hed\u017e fondom Fju\u010dr Eks\u010dejnd\u017e (engl. Future Exchange, FTX), koji je njegovim klijentima tobo\u017ee doneo milione. Me\u0111utim, osumnji\u010den je i osu\u0111en za kra\u0111u 8 milijardi dolara od svojih klijenata. Utvr\u0111eno je da je preneo milijarde klijentskih sredstava u Ef-Ti-Eks-ov sestrinski hed\u017e fond Alamida Risir\u010d (engl. Alameda Research), kako bi ga odr\u017eao solventnim i napunio d\u017eepove novcem klijenata.<\/p>\n<p>Frid je \u017eiveo lagodno, tro\u0161e\u0107i vi\u0161e od 200 miliona dolara na nekretnine na Bahamima i \u0161pekulativne investicije: \u201eSem Benkman-Frid po\u010dinio je jednu od najve\u0107ih finansijskih prevara u ameri\u010dkoj istoriji \u2013 \u0161emu vrednu vi\u0161e milijardi dolara osmi\u0161ljenu da ga u\u010dini kraljem kripto valuta. Me\u0111utim, dok bi se kripto industrija i igra\u010di poput Frida mogli smatrati novima, ova vrsta prevare stara je koliko i vreme\u201d, rekao je ameri\u010dki tu\u017eilac sa Menhetna Dejmijan Vilijams nakon presude: \u201eU ovom slu\u010daju se uvek radilo o laganju, varanju i kra\u0111i i mi to ne\u0107emo tolerisati\u201d.<\/p>\n<p>Cene bitkoina i drugih kripto valuta trenutno do\u017eivljavaju ogroman rast. Navodno, kripto valute su se sada distancirale od slike o njima koja uklju\u010duje prevarante, prevare i neobuzdane \u0161pekulacije, pridru\u017eiv\u0161i se \u201euglednom delu\u201d finansijskog sveta. Slu\u010daj Frida \u2013 zajedno sa nizom drugih takvih \u201eFridova\u201d u toku poslednje decenije uspona kripto valuta \u2013 je pokazao da je ovo koje\u0161tarija.<\/p>\n<p>O blok\u010dejn tehnologiji i kripto groznici sam pisao pre nekoliko godina. Tada sam, premda bitkoin navodno ima za cilj smanjenje transakcionih tro\u0161kova u pla\u0107anju putem Interneta i potpuno eliminisanje potrebe za finansijskim posrednicima kao \u0161to su banke, izrazio sumnju da bi takve digitalne valute mogle zameniti postoje\u0107e fiat valute i postati \u0161ire kori\u0161\u0107ene u svakodnevnim transakcijama \u2013 kako predvi\u0111aju njihovi zagovornici.<\/p>\n<p>U savremenom kapitalizmu novac vi\u0161e nije samo roba, poput zlata, ve\u0107 je umesto toga \u201efiat valuta\u201d, izra\u017eena u kovanicama ili nov\u010danicama, ili danas uglavnom u obliku kredita u bankama. Takve fiat valute su prihva\u0107ene jer ih \u201edekretom\u201d izdaju vlade i centralne banke i zbog toga \u0161to podle\u017eu regulaciji. Nasuprot tome, bitkoin, koji je osmislio anonimni i misteriozni programer Sato\u0161i Nakamato pre ne\u0161to vi\u0161e od deset godina, nije ograni\u010den na odre\u0111eni region ili zemlju, niti je namenjen za upotrebu u odre\u0111enoj virtuelnoj ekonomiji. Zbog svoje decentralizovane prirode, njegov promet je u velikoj meri van doma\u0161aja direktne regulacije ili monetarne politike i nadzora koji su se u nekom vidu tradicionalno primenjivali nad nacionalnim privatnim i elektronskim novcem.<\/p>\n<p>Za tehnolo\u0161ke entuzijaste (a tako\u0111e i one koji \u017eele da izgrade svet bez dr\u017eavnih aparata i regulatornih tela) sve je ovo zvu\u010dalo uzbudljivo. Mo\u017eda bi dru\u0161tva i ljudi mogli da obavljaju transakcije bez diktata korumpiranih vlada i upravljaju svojim prihodima i bogatstvom daleko od o\u010diju vlasti \u2013 to bi \u010dak mogao biti zametak postkapitalisti\u010dkog sveta koji ne\u0107e znati za dr\u017eave.<\/p>\n<p>Takve futuristi\u010dke nade su se sru\u0161ile. Vrednost bitkoina, po definiciji, nije podr\u017eana nikakvim dr\u017eavnim garancijama. Ona se oslanja samo na \u201ekod\u201d i konsenzus koji postoji me\u0111u njegovim najzna\u010dajnijim \u201erudarima\u201d i vlasnicima. Kao i kod fiat valuta, gde ne postoji fizi\u010dka roba koja svoju intrinsi\u010dnu vrednost crpi iz vremena utro\u0161enog na njenu proizvodnju, kripto valuta zavisi od poverenja njenih korisnika. I to poverenje varira u zavisnosti od njene cene u odnosu na dr\u017eavno kontrolisanu fiat valutu kao \u0161to je dolar. Njena cena se meri u dolarima ili u onome \u0161to se naziva \u201estabilni koin\u201d, koji je vezan za dolar. Zaista, u vreme eksplozije kripto groznice, ameri\u010dki dolar se sve sna\u017enije u\u010dvrstio kao glavna svetska valuta (67% svih poravnanja, pra\u0107eno drugim fiat valutama kao \u0161to su evro, jen i juan).<\/p>\n<p>Cena bitkoina merena u fiat valutama kao \u0161to je dolar izrazito je fluktuirala, ali je nedavno porasla do astronomskih visina kako je finansijska imovina, u o\u010dekivanju pada kamatnih stopa i ekonomskog oporavka, dostigla rekordne nivoe. U stvari, upravo iz tog razloga kripto valute nisu ni\u0161ta bli\u017ee postizanju njihovog prihvatanja kao svakodnevnog sredstva razmene.<\/p>\n<p>Do sada je njihova glavna upotreba bila ograni\u010dena na \u0161pekulisanje. One su postale jo\u0161 jedan oblik onoga \u0161to je Marks nazvao \u201efiktivnim kapitalom\u201d \u2013 finansijskom fikcijom za realnu vrednost. Fridov slu\u010daj pokazuje da se ni\u0161ta nije promenilo od vremena kada je Marks pisao o \u201enovoj finansijskoj aristokratiji, novoj vrsti parazita u vidu projektanata, osniva\u010da i \u010disto nominalnih direktora; \u010ditav sistem podvaljivanja i prevare u pogledu osnivanja, izdavanja akcija i trgovine sa akcijama\u201d. Sa usponom fiktivnom kapitala \u201ei\u0161\u010dezavaju sva merila, svi osnovi obja\u0161njenja koji su vi\u0161e ili manje jo\u0161 opravdani u okviru kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje. [\u2026] Po\u0161to svojina ovde postoji u obliku akcije, njeno kretanje i prenos postaju \u010dist rezultat berzanske igre u kojoj ajkule gutaju male ribe, a berzanski kurjaci ovce\u201d.<\/p>\n<p>Su\u0161tinu kripto kulture sa\u017eela je kompanija kojom je upravljao Lord Filip Hamond, biv\u0161i ministar finansija Ujedinjenog Kraljevstva, sponzori\u0161u\u0107i zabavu sa ciljem promocije kripto valuta na kojoj je gostima poslu\u017een su\u0161i sa tela dve razgoli\u0107ene manekenke.<\/p>\n<p>Finansijski kapital uvek pokazuje genijalnost u izmi\u0161ljanju novih na\u010dina za \u0161pekulisanje i varanje. U poslednjih 20 godina, \u201efinansijske fikcije\u201d su sve vi\u0161e digitalizovane (SPAK-ovi, En-Ef-Ti-ovi). Visokofrekventne transakcije su zamenjene digitalnim kodiranjem. Me\u0111utim, ova tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a se uglavnom koriste za pove\u0107anje \u0161pekulacija u finansijskom kazinu, ostavljaju\u0107i regulatorna tela iza sebe.<\/p>\n<p>Umesto da za\u0161tite investitore od ovih predatorskih kripto \u0161ema, finansijska regulatorna i izvr\u0161na tela istupila su tek kada je \u201edo\u0161lo vreme da se sakupe komadi\u0107i i prekopaju ru\u0161evine miliona protra\u0107enih investicija\u201d. Politi\u010dari, finansirani od strane kripto kompanija, pomogli su u spre\u010davanju regulative. Sa svakim predlogom zakona ameri\u010dki Kongres se na\u0161ao u \u0107orsokaku, jer su ga interesi industrije pritiskali da sistematizuje postoje\u0107e stanje labave regulative sa ise\u010dcima i rupama: \u201eKripto industrija tvrdi da \u0107e ovo omogu\u0107iti nastavak \u2019inovacija\u2019 \u2013 uprkos dosada\u0161njem malom broju inovacija u ovom sektoru, osim pronala\u017eenja novih i prepredenih na\u010dina da se ljudima otme novac\u201d.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, regulativa opet nije uspela da zaustavi finansijske \u0161pekulacije, krahove i prevare: \u201eRegulatorna tela i zakonodavci nisu uspeli da unesu bilo kakve promene kako bi na vreme za\u0161titili javnost, dok su kripto kompanijama dozvolili da se ogla\u0161avaju i privla\u010de nove kupce za koje deluje mnogo verovatnije da \u0107e, nastoje\u0107i da postanu slede\u0107i kripto milioneri, zavr\u0161iti kao \u017ertve jo\u0161 jednog kraha. Koliko \u0107e ljudi morati da izgubi koliko novca pre nego \u0161to prestanemo da verujemo u la\u017ei industrije koja je iskoristila poverenje i nade ljudi za finansijska \u010duda, samo da bi ih tresnula o zemlju u proma\u0161aju za proma\u0161ajem?\u201d<\/p>\n<p>Vratimo se Marksu: \u201eDvostrani karakter koji je imanentan kreditnom sistemu: s jedne strane, da pobudu kapitalisti\u010dke proizvodnje, boga\u0107enje eksproprijacijom tu\u0111eg rada, razvije do naj\u010distijeg i najkolosalnijeg kockarskog i varali\u010dkog sistema\u201d. Stoga, finansijski sektor nastavlja po svom ba\u0161 kao i ranije, ulaze\u0107i u \u0161pekulacije, a regulatorna tela to ne spre\u010davaju i ne mogu spre\u010diti.<\/p>\n<p>Re\u0161enje nije u regulaciji (pre ili posle doga\u0111aja), ve\u0107 zabrani investiranja fiktivnog kapitala. Zatvorite hed\u017e fondove, bitkoin berze i berzanske fondove. Umesto toga, bankarstvo bi trebalo da bude javna usluga namenjena doma\u0107instvima i malim preduze\u0107ima sa ciljem prikupljanja depozita i davanja kredita \u2013 a ne usluga za finansiranje ogromnog finansijskog kazina u kojem se kriminalci i prevaranti kockaju sa na\u0161im \u017eivotnim primanjima.<\/p>\n<blockquote><p>The Next Recession<br \/>\nMajkl Roberts je marksisti\u010dki ekonomista. Du\u017ee od 40 godina je radio u Lononskom sitiju i istovremeno bio politi\u010dki aktivista unutar radni\u010dkog pokreta. Napisao je i priredio nekoliko knjiga, me\u0111u kojima se posebno isti\u010du The long depression: marxism and the global crisis of capitalism (chicago, il: haymarket books, 2016) i Capitalism in the 21st century: through the prism of value (london, uk: pluto press, 2022) u koautorstvu sa Guljelmom Karkedijem (Guglielmo Carchedi). Redovno pi\u0161e komentare i analize na svom blogu \u201eThe next recession\u201d.<\/p><\/blockquote>\n<p>Preveo: Nenad Bradonji\u0107<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"4PtLr75rzV\"><p><a href=\"https:\/\/respublicacasopis.net\/2024\/04\/15\/bitkoin-24\/\">BITKOIN 24<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;BITKOIN 24&#147; \u2014 ResPublica\" src=\"https:\/\/respublicacasopis.net\/2024\/04\/15\/bitkoin-24\/embed\/#?secret=fiVZe1jYu3#?secret=4PtLr75rzV\" data-secret=\"4PtLr75rzV\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Finansijski kapital uvek pokazuje genijalnost u izmi\u0161ljanju novih na\u010dina za \u0161pekulisanje i varanje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":394656,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-399832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=399832"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":399835,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399832\/revisions\/399835"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/394656"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=399832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=399832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=399832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}