On je najavio da \u0107e objaviti znatnu koli\u010dinu podataka o "velikim ameri\u010dkim bankama" koji otkrivaju "flagrantno kršenje" propisa, što bi "moglo srušiti jednu ili dvije banke".<\/p>\n
On je odbio da iznese više detalja o imenima banaka, a nije htio da ka\u017ee ho\u0107e li otkriti krivi\u010dna djela, ali je uporedio razmjere nove objave s e-mail porukama koje su došle na vidjelo nakon sloma energetskog diva Enrona 2001. godine.<\/p>\n
"To nije veliki materijal kao onaj o Iraku, ali radi se desetinama ili stotinama hiljada dokumenata, u zavisnosti od toga kako ih definišete", rekao je Asan\u017e.<\/p>\n
On je naveo da je WikiLeaks dosada davao prioritet objavljivanju dobijenih dokumenata koji se odnose na vlade i me\u0111unarodne odnose, ali procjenjuje da se oko 50 posto informacija s kojima raspola\u017ee odnosi na privatna poduze\u0107a.<\/p>\n
Potvrdio je da je WikiLeaks u posjedu mnogih dokumenata koji se odnose na naftni div BP, ali još uvijek se procjenjuje da li je materijal "originalan". Farmaceutske kompanije bi, tako\u0111e, mogle biti predmet jedne od idu\u0107ih objava podataka koji su ‘procurili’ do WikiLeaksa.<\/p>\n
Upitan za primjer slu\u010daja predvi\u0111enog za objavljivanje, on je spomenuo jednu neimenovanu teksaško-kanadsku naftnu kompaniju, koja je imala bušotine u Albaniji. "Oni su imali bušotine u Albaniji koje su erumpirale. Vrlo ozbiljno … one su sabotirane. Albanska vlada je sara\u0111ivala s nekom drugom kompanijom", rekao je Asan\u017e.<\/p>\n
Stranica WikiLeaks u nedjelju je po\u010dela da objavljuje više od 250.000 povjerljivih diplomatskih depeša Stejt departmenta, što je izazvao oštru osudu Vašingtona i dovelo do pokretanja krivi\u010dne istrage u SAD zbog kra\u0111e povjerljivih dokumenata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Velike ameri\u010dke banke bi\u0107e meta idu\u0107e objave povjerljivih dokumenata na internetskoj stranici WikiLeaks po\u010detkom 2011. godine, rekao je njen osniva\u010d D\u017eulijan Asan\u017e u intervjuu za poslovni magazin Forbes, objavljen ju\u010de. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-39974","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39974"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39974\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}