{"id":399654,"date":"2024-04-20T06:51:53","date_gmt":"2024-04-20T04:51:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=399654"},"modified":"2024-04-20T06:51:53","modified_gmt":"2024-04-20T04:51:53","slug":"izborna-sutnja-o-zlocinima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/20\/izborna-sutnja-o-zlocinima\/","title":{"rendered":"Izborna \u0161utnja o zlo\u010dinima"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sanja Kova\u010devi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U utorak 16. travnja 2024. godine povodom 31. godi\u0161njice ratnog zlo\u010dina koji su postrojbe HVO-a po\u010dinile\u00a0 u srednjobosanskom selu Ahmi\u0107i, u Knji\u017enici Bogdana Ogrizovi\u0107a odr\u017eana je tribina Jesmo li nakon 31 godinu spremni za suo\u010davanje s mra\u010dnom stranom hrvatske uloge u ratu protiv Bosne i Hercegovine?. Na tribini su govorili novinar\u00a0 Boris Paveli\u0107, knji\u017eevnica Ajka Tiro Srebrenikovi\u0107 te aktivistica Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska Senna \u0160imek. Razgovor je moderirao novinar Novosti Jerko Bakotin.<\/p>\n

Moderator je predstavio sugovornike i na po\u010detku dao dvije uvodne napomene. Prva se odnosila na to da se tribina odr\u017eava na dan izborne \u0161utnje, no premda se tribina ni na koji na\u010din ne mo\u017ee interpretirati kao izborna promid\u017eba, prema uputama DIP-a ne bi trebalo spominjati imena ljudi koji su kandidati na ovim izborima, kao ni njihovi stavovi i izjave. \u201cTo je zapravo te\u0161ko jer je jedna od tema tribine politika sje\u0107anja, politika povijesti u Hrvatskoj i hrvatskom dru\u0161tvu. Zatim, \u0161to se ti\u010de povoda i razloga dana\u0161njeg obilje\u017eavanja, da \u017eivimo u nekom normalnijem dru\u0161tvu, dr\u017eavama to bi trebalo bit organizirano i obilje\u017eavano od strane dr\u017eave. Zlo\u010din u Ahmi\u0107ima kao jedan od najokrutnijih zlo\u010dina po\u010dinjenih tijekom rata u biv\u0161oj Jugoslaviji je duboko obilje\u017eio odnose Hrvata i Bo\u0161njaka, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, me\u0111utim negiranje zlo\u010dina i slavljenje njihovih vinovnika kao heroja i sve \u0161to spada u nacionalisti\u010dku verziju povijesti je duboko o\u0161tetilo samo hrvatsko dru\u0161tvo\u201d, naglasio je Bakotin. U tom smislu ukazao je na akcije nevladinih organizacija koje su organizirane i ove godine.<\/p>\n

Odgovaraju\u0107i na pitanje kako se danas Hrvatska odnosi prema Ahmi\u0107ima, Boris Paveli\u0107 je rekao: \u201cHrvatska se danas odnosi prema zlo\u010dinu u Ahmi\u0107ima kao \u0161to se odnosi i svo ovo vrijeme, a to je da svoje zlo\u010dine zanemaruje. Tu prije svega mislim na politiku, dok su nevladine organizacije napravile va\u017ena obilje\u017eavanja i to su doga\u0111aji koji jedini odr\u017eavaju sje\u0107anje na te stravi\u010dne doga\u0111aje. Vlade, vlasti i, \u0161to je najgore, politi\u010dke stranke potpuno pre\u0161u\u0107uju te zlo\u010dine. To je strate\u0161ki neuspjeh kulture sje\u0107anja i suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n

Danas, 31 godinu kasnije, neposredna bol i u\u017eas su mo\u017eda manji, ali su problemi na neki na\u010din ve\u0107i. S jedne strane, \u010dinjenice su minuciozno rekonstruirane, sve se zna \u0161to se dogodilo u Ahmi\u0107ima, i \u0161to se dogodilo u cijeloj biv\u0161oj Jugoslaviji. Sve je zapisano, sve je istra\u017eeno i dokumentirano. I sve se te \u010dinjenice u nacionalnim dr\u017eavama negiraju kad je rije\u010d o \u2018na\u0161im\u2019 zlo\u010dinima\u2026 Uop\u0107e mogu\u0107nost da dr\u017eave do te mjere negiraju vlastite zlo\u010dine je moralno skandalozna i to samo ja\u010da s vremenom. Danas imamo i nove slojeve problema s kojima ne znamo kako da se nosimo. Negacija zlo\u010dina sve tri strane, odnosno najvi\u0161e hrvatske i srpske strane da budemo korektni, u BiH je proizvela jedan zatvoreni krug politi\u010dkog nepovjerenja iz kojeg ne znamo kako \u0107emo iza\u0107i.\u201d<\/p>\n

Bakotin je potom ukazao kako je zlo\u010din u Ahmi\u0107ima vrh sante politike Hrvatske prema BiH u devedesetima i nije ga mogu\u0107e gledat van konteksta politike tada\u0161njeg dr\u017eavnog i vojnog vodstva RH, jer kao \u0161to znamo nije samo Dario Kordi\u0107 osu\u0111en na 25 godina izme\u0111u ostalog zbog zlo\u010dina u Ahmi\u0107ima ve\u0107 i ostali vinovnici organizacije i po\u010dinjenja tog zlo\u010dina, a u predmetu Prli\u0107 i ostali je i sam Franjo Tu\u0111man naveden kao sudionik udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata s ciljem etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja dijelova BiH i potom pripajanja tih dijelova RH. Vladaju\u0107e elite u posljednjih 30 godina proistje\u010du iz takve politike. One druge koje su kvaziliberalne i opozicione nikada nisu bile voljne zaista se suo\u010diti. Otpor elita koje su \u0161to ideolo\u0161ki \u0161to personalno sudjelovale u tim doga\u0111ajima su jedan od glavnih razloga propasti suo\u010davanja. \u201cHrvatska se ne mo\u017ee istovremeno suo\u010dit sa svojim zlo\u010dinima i dr\u017eat Franju Tu\u0111mana na \u010delu panteona kao najve\u0107eg sina na\u0161eg naroda i dr\u017eave.\u201d Potom je Paveli\u0107 podsjetio kako je postojala dugogodi\u0161nja organizirana politika skrivanja osumnji\u010denika i krivaca za zlo\u010din u Ahmi\u0107ima i onih koji su ih \u0161titili i da je to rekonstruirano u sjajnoj knjizi Jasne Babi\u0107 Urota Bla\u0161ki\u0107.<\/p>\n

Senna \u0160imek je govorila o tome koliko danas mladi znaju, odnosno ne znaju o hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkom ratu i Ahmi\u0107ima. \u201cMladi ne znaju ni\u0161ta o Ahmi\u0107ima, jako malo znaju o hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkom sukobu. Imamo istra\u017eivanje \u201cRat devedesetih iz perspektive mladih\u201d koje pokazuje da 80 posto mladih nikada nije \u010dulo za Ahmi\u0107e, a to ulazi u neku \u0161iru sliku u kojoj 60 posto mladih zna ne\u0161to op\u0107enito i vrlo malo o hrvatskim zlo\u010dinima u Bosni. Volim vjerovati da je to zato \u0161to su mladi nezainteresirani, a ne zato \u0161to su nacionalisti\u010dki nastrojeni. Zapravo nikad nisu ni imali priliku u\u010dit o tome. Iz vlastitog iskustva u kurikulumima povijesti i osnovne i srednje \u0161kole rat u BiH se spominje samo na nivou jedinstvenog rati\u0161ta i spominju se Washingtonski i Daytonski sporazum te bri\u0161e cijeli dio koji se ti\u010de sukoba.<\/p>\n

Osim toga, taj je dio o ratu u devedesetima najpreskriptivniji dio kurikuluma i specifi\u010dno je navedeno da se ne preporu\u010da uvo\u0111enje nekih novih tema. Koliko je meni poznato, \u010dak i u najprogresivnijim ud\u017ebenicima, recimo onom koji je povu\u010den pro\u0161le godine, Ahmi\u0107i se nigdje ne spominju. Kada bih htjela pisati doktorat koji bi imao kriti\u010dki pogled na hrvatsku politiku u BiH, ne bih na\u0161la nikoga tko bi mi bio mentor, a pitanje je i da li bi tu temu Sveu\u010dili\u0161te odobrilo.\u201d Naglasila je i kako je va\u017eno da \u017ertve, ne samo \u017ertve ve\u0107 i pre\u017eivjeli, budu priznate i da im se da vidljivost, kao \u0161to je va\u017eno i to da se suo\u010dimo s mitovima vlastite dr\u017eave. \u201cMo\u017eda je danas faktor koji bi mlade mogao potaknut da krenu preispitivati devedesete ona ekonomski, jer posljedice te politike mi mladi vidimo danas. Primjerice da su Bla\u0161ki\u0107 i Kordi\u0107 dobili stanove u Zagrebu, ili djeca ratnih veterana imaju specifi\u010dne privilegije, poput dodatnih bodova za dobivanje mjesta u studentskom domu, do ulaganja u bolnice, muzeje i sli\u010dno u BiH, odnosno na koji je na\u010din ta politika dovela do dana\u0161njih ekonomskih nejednakosti. Potom je govorila o aktivnostima njihove Inicijative koja je ove godine postavila tri billboarda u Zagrebu kojima podsje\u0107a na zlo\u010dine u Ahmi\u0107ima, prvi je uni\u0161ten,a druga dva nisu. Postavili su jedan u Bosni i Hercegovini na ulazu u Ahmi\u0107e na kojemu pi\u0161e \u201cOprostite u ime gra\u0111ana Republike Hrvatske\u201d , no taj plakat je u toku jednog dana morao biti maknut jer je na vlasnika billboarda izvr\u0161en politi\u010dki pritisak. Dana 15. travnja su radili akciju preimenovanja Trga dr. Franje Tu\u0111mana,\u00a0 \u0161to se naslanja na postoje\u0107u inicijativu da se preimenuje jedan trg u Zagrebu u Trg ahmi\u0107kih \u017ertava, no \u010dini se da to ba\u0161 i nije odjeknulo. Bakotin je rekao kako je nakon 30 godina potpuno normaliziran ideolo\u0161ki aparat dr\u017eave koji je svoju interpretaciju povijesti nametnuo kao op\u0107eprihva\u0107enu i novim generacijama.<\/p>\n

Ajka Tiro Srebrenikovi\u0107 je govorila iz vlastite perspektive Bo\u0161njakinje koja \u017eivi u Hrvatskoj te podijelila svoja promi\u0161ljanja o kulturi sje\u0107anja i kulturi pam\u0107enja, o pojmu nacionalizma i zlo\u010dinu: \u201cPojmovi pam\u0107enja i sje\u0107anja \u010desto se koriste kao svojevrsni sinonimi. Me\u0111utim pam\u0107enje je \u0161iri pojam, gotovo prostor u kojemu je sakupljeno sveukupno znanje iz kojega po potrebi mehanizmom prisje\u0107anja uzimamo dijelova i na taj na\u010din konstruiramo sje\u0107anje. Pam\u0107enje traje du\u017ee od sje\u0107anja, sje\u0107anje blijedi, pam\u0107enje ne blijedi. U Bosni i Hercegovini treba raditi na kulturi pam\u0107enja \u0161to pretpostavlja da se ne\u0107e zaboraviti ono \u0161to se doga\u0111alo. Kultura sje\u0107anja je nepouzdana za razliku od kulture pam\u0107enja koja ide pod ruku s historiografijom, pravnim aktima, presudama, \u010dinjenicama koje su neosporne. Ahmi\u0107i su dobili epilog sudskim presudama \u2013 to je \u010dinjenica koju je \u010dovje\u010danstvo ubilje\u017eilo u svoju kulturu pam\u0107enja\u201d.<\/p>\n

Potom je Bakotin podsjetio na pro\u0161logodi\u0161nju izjavu Darija Kordi\u0107a, koji je rekao \u201cSve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio, svaka sekunda je vrijedila\u201d, te kako je tu izjavu osudio EP gdje su zastupnici HDZ-a glasali protiv tog amandmana. Postavio je pitanje, ako i mo\u017eemo razumjeti poziciju vladaju\u0107e stranke i njenih kadrova koji su direktni slijednici takve politike, kako tuma\u010dimo da tzv. drugi pol hrvatske politike tj. opozicija osim nekoliko pojedinaca 1990-ih nije imala hrabrosti ni volje za suo\u010davanje? Zapravo upravo (dana\u0161nja) opozicija 2000. donosi Deklaraciju o Domovinskom ratu koja sadr\u017ei eklatantne neistine o hrvatskoj povijesnoj ulozi, kao i \u0161to su 2017. odbacili implikacije presude u slu\u010daju Prli\u0107 i ostali. Paveli\u0107 je rekao kako je to politi\u010dki skandal prvog reda, ali i da to nije ni\u0161ta novo. \u201cMi se sve ove godine vrtimo u istoj vrsti interpretacije, moralno se zgra\u017eamo, politi\u010dki zdvajamo nad time, ali nemamo odgovora.\u201d Zaklju\u010dio je kako je protivljenje nacionalizmima kao ideja propalo, a jo\u0161 vi\u0161e je propao koncept suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u i kako moramo po\u010deti razmi\u0161ljati o tome postoje li neki drugi na\u010dini, modeli da se javnost senzibilizira za zlo\u010dine, da se politi\u010dare dobije da osude zlo\u010dine vlastitog naroda.<\/p>\n

O perspektivi Bo\u0161njaka u Hrvatskoj, kada se radi o hrvatskom negiranju ovih zlo\u010dina, Tiro Srebrenikovi\u0107 je rekla da ne postoje neki konkretni odgovori ni potezi, te da joj se \u010dini da se ta bo\u0161nja\u010dka scena uljuljkala u svom komoditetu, niti vjeruje da se tu ne\u0161to radi iz centra politike \u2013 recimo preko predstavnika bo\u0161nja\u010dke manjine u parlamentu. Kriti\u010dki je govorila o potpisanom Daytonskom sporazumu i politikama EU-a, jer je taj sporazum formiran na genocidu. \u0160imek je rekla kako se znanje koji mladi dobivaju o ratu devedesetih emocionalini obiteljski prijenos koji je uglavnom iskrivljen i kako smatra da je va\u017eno da postoji prostor u kojemu se mladi mogu informirati i nesputano razgovarati i u\u010diti.<\/p>\n

Bakotin je potom iznio tezu o tome kako se upravo sada doga\u0111a kanonizacija Domovinskog rata i pozvao se na izjavu povjesni\u010darke Snje\u017eane Koren koja se bavi analizom ud\u017ebenika povijesti, koja je rekla da se tom ratu, \u0161to je vremenski dalji, sve vi\u0161e i vi\u0161e prostora daje u nastavi povijesti. Izlo\u017eio je i tezu o klasnoj politici kao rje\u0161enju: \u201cLjudima treba objasniti za\u0161to je to u njihovom ljudskom, materijalnom i svakom drugom interesu, odnosno klasnom politikom u\u0107i u glasa\u010dko tijelo HDZ-a i drugih nacionalisti\u010dkih stranaka i njih pridobiti. Kad se maknemo s moralne to\u010dke gledi\u0161ta u politiku, smisao politike nije da govori\u0161 istinu, nego da pridobije\u0161 ljude za tu istinu, a ljude se mo\u017ee pridobit samo ako im bude jasno da je to u njihovom neposrednom interesu\u201d.<\/p>\n

Diskusija se nastavila na neke od teza koje je je iznjedrio razgovor sa sudionicima panela, od propitivanja koncepta i strategija kulture sje\u0107anja\/pam\u0107enja, apostrofiranja nepostajanja slu\u017ebenih politika oslonjenih na dokazane \u010dinjenice iz rata devedesetih i me\u0111unarodnu komponentu te na\u010dina na koji se mo\u017eemo dalje boriti.\u00a0 Iz publike je izra\u017eeno odobravanje sustavnom radu civilnih inicijativa i udruga koje podbadaju slu\u017ebeni narativ te nada kako \u0107e se kroz neko vrijeme te teme s obzirom na na\u010din na koji se \u0161iri narativ la\u017ei biti lako dekonstruirati.<\/p>\n

Izborna \u0161utnja o zlo\u010dinima<\/a><\/p><\/blockquote>\n