{"id":399422,"date":"2024-04-18T07:47:47","date_gmt":"2024-04-18T05:47:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=399422"},"modified":"2024-04-18T07:47:47","modified_gmt":"2024-04-18T05:47:47","slug":"setnja-u-prirodi-utice-pozitivno-na-raspolozenje-i-na-funkcionisanje-mozga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/18\/setnja-u-prirodi-utice-pozitivno-na-raspolozenje-i-na-funkcionisanje-mozga\/","title":{"rendered":"\u0160etnja u prirodi uti\u010de pozitivno na raspolo\u017eenje i na funkcionisanje mozga"},"content":{"rendered":"

Kako pi\u0161e Sonja Sudimac*<\/strong> sa Maks Plank Instituta za ljudski razvoj u Berlinu, klju\u010d je u \u2013 amigdali. A rastu\u0107e znanje o vezi izme\u0111u prirodnog okru\u017eenja, raspolo\u017eenja, stresa i mentalnog zdravlja treba da usvoje i urbanisti\u010dki planeri, prenosi portal klima101.rs, sa koga smo preuzeli tekst.<\/p>\n

U dana\u0161njem, sve ubrzanijem tempu \u017eivota, pronala\u017eenje na\u010dina za oporavak od stresa postaje sve te\u017ee. U potrazi za ravnote\u017eom, mnogi se okre\u0107u prirodi kao izvoru mira i revitalizacije.<\/p>\n

Ova praksa nije nova: mnogi narodi i kulture smatrali su odlazak u prirodu klju\u010dnim za svoje blagostanje. Drevni Grci su u Asklipionima, centrima za iscjeljenje, koristili \u0161etnje po prelijepim vrtovima kao dio terapije. Isto tako, japanski zen vrtovi dizajnirani su da pospje\u0161uju meditaciju i povezivanje sa prirodom.<\/p>\n

U istom duhu, japanska praksa \u201ekupanja \u0161umom\u201d ili na japanskom shinrin yoku (engl. forest bathing) dio je japanske tradicije i odnosi se na potpuno prepu\u0161tanje prirodi svim svojim \u010dulima. Ova praksa, koja je u Japanu prepoznata kao preventivna medicinska metoda, mo\u017ee podrazumijevati \u0161etnju \u0161umom, u\u017eivanje u mirisu cvije\u0107a, pisanje haikua, meditaciju, ili duboko udisanje \u0161umskog vazduha.<\/p>\n

\n

Za\u0161to se u Japanu kupaju \u0161umom?<\/h2>\n

Iako korijeni ove prakse se\u017eu jo\u0161 iz budisti\u010dke tradicije, termin \u201ekupanje \u0161umom\u201d skovala je japanska vlada 1980-ih godina sa ciljem pospje\u0161ivanja mentalnog zdravlja svojih gra\u0111ana i povezivanja sa prirodom. Danas, u Japanu postoji preko \u0161ezdeset lokacija specijalno ozna\u010denih za praksu kupanja \u0161umom, koja je postala privla\u010dna za posjetioce iz cijelog svijeta.<\/p><\/blockquote>\n

Eksperiment je pokazao da \u0161etnja smanjuje nivoe stresa \u2013 ali samo ako je bila u prirodi<\/h2>\n

Svijest o zna\u010daju prirode za mentalno zdravlje sve vi\u0161e raste i ve\u0107 je decenijama predmet brojnih nau\u010dnih istra\u017eivanja. Dokazano je da priroda ima pozitivan u\u010dinak na na\u0161e raspolo\u017eenje i smanjenje stresa, bilo kroz \u0161etnje, ba\u0161tovanstvo, ili posmatranje fotografija prirode. Istra\u017eivanja su pokazala da boravak u prirodi pozitivno uti\u010de i kao terapeutska praksa, posebno na one osobe koje pate od hroni\u010dnog stresa i simptoma depresije.<\/p>\n

Me\u0111utim, jedno od pitanja na koje nau\u010dnici i dalje poku\u0161avaju da na\u0111u odgovor je \u2013 za\u0161to nas priroda toliko privla\u010di? Zbog \u010dega, \u010dim zasija sunce, \u017eudimo za bjegom u prirodu?<\/p>\n

Teorija \u201ebiofilije\u201d, iako jo\u0161 uvijek nije potvr\u0111ena nau\u010dnim dokazima, predla\u017ee da je na\u0161a prirodna te\u017enja ka povezivanju s prirodom zapravo evolucijsko nasle\u0111e. Kao vrsta, evoluirali smo u neposrednom kontaktu s prirodom, pa je mogu\u0107e da imamo duboko ukorijenjenu te\u017enju da se prirodi i vratimo. Povezano sa tim, sve popularnije pitanje na koje nau\u010dnici poku\u0161avaju da daju odgovor je: koji neurobiolo\u0161ki mehanizmi stoje iza uticaja prirode na stres, odnosno kako priroda uti\u010de na na\u0161 mozak.<\/p>\n

Rezultati su otkrili da se aktivnost amigdale, povezane sa stresom, smanjila isklju\u010divo nakon \u0161etnje u prirodi, ali ne i nakon \u0161etnje u urbanoj sredini, sugeri\u0161u\u0107i da boravak u prirodi pozitivno uti\u010de na djelove mozga povezane sa stresom.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da bismo ispitali kako priroda i urbana sredina uti\u010du na mo\u017edanu aktivnost, moje koleginice i ja smo sprovele istra\u017eivanje na Maks Plank institutu za ljudski razvoj u Berlinu, u okviru grupe Liza Majtner za neuronauke \u017eivotne sredine (engl. Environmental Neuroscience).<\/p>\n

Na po\u010detku, u laboratoriji smo izmjerili mo\u017edanu aktivnost ispitanika koriste\u0107i magnetnu rezonancu, sa posebnim fokusom na aktivnost amigdale, regiona mozga zadu\u017eenog za procesuiranje emocija kao \u0161to su strah i stres.<\/p>\n

Zatim, jedna grupa ispitanika je oti\u0161la na jedno\u010dasovnu \u0161etnju u \u0161umu, dok je druga upu\u0107ena na \u0161etnju kroz urbano okru\u017eenje. Nakon povratka, ponovno smo izmjerili mo\u017edanu aktivnost kako bismo utvrdili efekte prirode i urbanog okru\u017eenja na neuralne procese povezane sa stresom.<\/p>\n

Rezultati su otkrili da se aktivnost amigdale, povezane sa stresom, smanjila isklju\u010divo nakon \u0161etnje u prirodi, ali ne i nakon \u0161etnje u urbanoj sredini, sugeri\u0161u\u0107i da boravak u prirodi pozitivno uti\u010de na djelove mozga povezane sa stresom. Ovo istra\u017eivanje je prvi put pru\u017eilo dokaze o pozitivnom uticaju prirode na mozak, koji pokazuju da odlazak u prirodu ne samo da blagotvorno uti\u010de na na\u0161 subjektivni do\u017eivljaj stresa, ve\u0107 ima i pozitivne efekte na neuralnom nivou, na djelove mozga koji su odgovorni za stres.<\/p>\n

Dok su se prethodna nau\u010dna istrazivanja uglavnom fokusirala na subjektivne odgovore ispitanika o njihovom raspolo\u017eenju i stresu poslije boravka u prirodi, ova studija prvi put pokazuje uticaj prirode na objektivno mjerenu aktivnost mozga, pa mo\u017ee imati implikacije za urbano planiranje, kao i za zdravstveni sektor.<\/p>\n

Na primjer, s obzirom na to da je samo jedan sat \u0161etnje u prirodi bio dovoljan da se uo\u010de pozitini efekti prirode na neuralnu aktivnost odgovornu za stres, mogu\u0107e je da redovne posjete prirodi mogu imati dugoro\u010dne blagotovorne efekte posebno za osobe sa mentalnim problemima uzrokovanih hroni\u010dnim stresom, poput anksioznosti i depresije.<\/p>\n

Otkri\u0107a o uticaju prirodnog okru\u017eenja na na\u0161 mozak treba da imaju presudnu ulogu u urbanom planiranju<\/h2>\n

Rezultati ove studije mogu da imaju va\u017enu ulogu u oblikovanju politika urbanog planiranja utemeljenih na nau\u010dnim dokazima. Oni pokazuju da gradski parkovi i zelene povr\u0161ine nisu samo prostori namijenjeni rekreaciji, ve\u0107 i neophodni elementi za o\u010duvanje mentalnog zdravlja, kao i zdravlja mozga.<\/p>\n

Imaju\u0107i ovo u vidu, urbano planiranje treba da te\u017ei kreiranju zelenih povr\u0161ina tako da one budu dostupne gra\u0111anima iz svih slojeva dru\u0161tva, bez obzira na njihov socijalni i ekonomski status. Drugim rije\u010dima, pristup prirodi nije i ne smije biti luksuz zagarantovan samo za stanovnike u\u017eeg centra grada koji imaju privilegiju da priu\u0161te balkon sa pogledom na rijeku, ve\u0107 klju\u010dan dio javnog prostora pristupa\u010dan svim gra\u0111anima.<\/p>\n

Ako je samo sat vremena u prirodi dovoljno da se ostvari pozitivan efekat na mo\u017edanu aktivnost povezanu sa stresom, redovne \u0161etnje prirodom mogle biti jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih na\u010dina za smanjenje stresa i pobolj\u0161anje mentalnog zdravlja.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Uzimaju\u0107i u obzir nau\u010dna saznanja koja ukazuju na to da priroda pospje\u0161uje zdravlje na\u0161eg mozga, urbani planeri bi trebalo da usmjere svoje napore na to da zelene povr\u0161ine budu rasprostranjene i dostupne u neposrednoj blizini \u017eivotnog prostora svakog pojedinca.<\/p>\n

Jedan primjer takve izgradnje su blokovi na Novom Beogradu, koji su planski dizajnirani tako da svaki ima park ili zelene prostore za relaksaciju. Me\u0111utim, zapu\u0161tenost tih, ve\u0107 postoje\u0107ih, zelenih povr\u0161ina ve\u0107 dovoljno govori o tome koliko je va\u017eno uticati na politike urbanog planiranja da se uhvate u ko\u0161tac sa ovom temom.<\/p>\n

U dana\u0161njem svijetu, uz sve prisutniji stres i sve zna\u010dajnije posledice klimatskih promjena (npr. po\u017eari i poplave), prilike za opu\u0161tanje u zelenilu \u0107e postati sve rje\u0111e, \u0161to mo\u017ee imati negativan uticaj i na mentalno zdravlje savremenog \u010dovjeka.<\/p>\n

S obzirom na to da vi\u0161e od polovine svjetske populacije \u017eivi u urbanim podru\u010djima, koja se neprestano \u0161ire, od su\u0161tinskog je zna\u010daja da gradski stanovnici imaju pristup parkovima ili \u0161umama, gdje mogu da prona\u0111u uto\u010di\u0161te od svakodnevnog stresa.<\/p>\n

Ako je samo sat vremena u prirodi dovoljno da se ostvari pozitivan efekat na mo\u017edanu aktivnost povezanu sa stresom, redovne \u0161etnje prirodom mogle biti jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih na\u010dina za smanjenje stresa i pobolj\u0161anje mentalnog zdravlja.<\/p>\n

I u sektoru zdravstva, tzv. zeleni recepti \u2013 ljekarske preporuke boravka u prirodi \u2013 mogu pomo\u0107i kao preventivne mjere<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nalazi ovog istra\u017eivanja imaju zna\u010dajan uticaj i za zdravstveni sektor, naro\u010dito u kontekstu propisivanja tzv. zelenih recepata.<\/p>\n

Zeleni recepti predstavljaju inicijativu koja omogu\u0107uje zdravstvenim radnicima da prepi\u0161u boravak u prirodi, poput \u0161etnje parkom ili fizi\u010dke aktivnosti na otvorenom, kao preventivne mjere koje unapre\u0111uju zdravlje i op\u0161tu dobrobit pacijenata.<\/p>\n

Praksa izdavanja zelenih recepata ve\u0107 se primjenjuje u zemljama poput Novog Zelanda, Finske, Kanade\u00a0 i Japana, a mogu posebno pozitivno uticati na osobe pod rizikom od razvoja anksioznog poreme\u0107aja ili depresije.<\/p>\n

Treba imati na umu da su potrebna dodatna istra\u017eivanja kako bismo detaljnije razumjeli uticaj prirode na biolo\u0161ke mehanizme povezane sa mentalnim poreme\u0107ajima, kao i da je put do izdavanja zelenih recepata umjesto ljekova poprili\u010dno dug, me\u0111utim, razumijevanje kako priroda uti\u010de na na\u0161 mozak je svakako jedan od koraka ka tom putu.<\/p>\n

Tako\u0111e, va\u017eno je istra\u017eiti koji elementi prirode doprinose njenim ljekovitim efektima\u00a0 \u2013\u00a0 da li je u pitanju zelenilo, miris \u0161ume, ti\u0161ina, cvrkut ptica, sve to zajedno ili mo\u017eda ne\u0161to sasvim drugo.<\/p>\n

Zato u na\u0161em trenutnom istra\u017eivanju ispitujemo uticaj \u0161etnje u tri razli\u010dita prirodna okru\u017eenja \u2013\u00a0 u \u0161umi, u gradskom parku i pored jezera \u2013 na mo\u017edanu aktivnost povezanu sa stresom. Ova i budu\u0107a istra\u017eivanja imaju potencijal da u\u010dine zelene recepte klju\u010dnim za unapre\u0111enje mentalnog zdravlja, posebno u urbanim podru\u010djima koja se suo\u010davaju sa izazovima poput posledica klimatskih promjena i sve ve\u0107eg stresa.<\/p>\n

Kako se globalna urbanizacija neumorno \u0161iri, o\u010duvanje i kreiranje zelenih oaza unutar gradova postaje ne samo po\u017eeljno, ve\u0107 i neophodno za o\u010duvanje dobrobiti stanovni\u0161tva. Osim \u0161to funkcioni\u0161u kao prirodni filteri vazduha i ubla\u017eavaju efekte urbanih toplotnih ostrva, zelene povr\u0161ine pospje\u0161uju mentalno, kao i zdravlje mozga. Stoga, o\u010duvanjem prirode ne \u010duvamo samo njeno \u2013 ve\u0107 i svoje blagostanje.<\/p>\n

*Sonja Sudimac je zavr\u0161ila osnovne i master studije psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a zatim nastavila svoje obrazovanje u Nema\u010dkoj, gde je stekla diplomu master studija iz kognitivnih nauka. Doktorske studije zavr\u0161ila je na Maks Plank institutu za ljudski razvoj u Berlinu, specijalizuju\u0107i se u oblasti Neuronauka \u017eivotne sredine (engl. Environmental Neuroscience), gde trenutno radi kao postdoktorantkinja. Svoju ljubav prema neuronaukama i prirodi spojila je u svom istra\u017eivanju koje se bavi uticajem boravka u prirodi na mentalno zdravlje i funkcionisanje mozga. Autorka je i ko-autorka nekoliko nau\u010dnih \u010dlanaka objavljenim u renomiranim me\u0111unarodnim \u010dasopisima, kao i ko-autorka knjige Neuronauke \u017eivotne sredine.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako pi\u0161e Sonja Sudimac* sa Maks Plank Instituta za ljudski razvoj u Berlinu, klju\u010d je u \u2013 amigdali. A rastu\u0107e znanje o vezi izme\u0111u prirodnog okru\u017eenja, raspolo\u017eenja, stresa i mentalnog zdravlja treba da usvoje i urbanisti\u010dki planeri<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275129,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-399422","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=399422"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":399425,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399422\/revisions\/399425"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275129"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=399422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=399422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=399422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}