{"id":399399,"date":"2024-04-18T07:12:19","date_gmt":"2024-04-18T05:12:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=399399"},"modified":"2024-04-18T07:12:19","modified_gmt":"2024-04-18T05:12:19","slug":"visak-informacija-novi-oblik-zagadjenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/18\/visak-informacija-novi-oblik-zagadjenja\/","title":{"rendered":"Vi\u0161ak informacija \u2013 novi oblik zaga\u0111enja"},"content":{"rendered":"

Autor: Leonardo Santelices<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ruski neurolog Levon Badalian (1929.-1994.), koji se posebno posvetio dje\u010djoj neurologiji, upozorio je na \u0161tetu koju vi\u0161ak informacija izaziva kod neurolo\u0161kog i cerebralnog razvoja djece, \u0161to je uzrok mnogih poreme\u0107aja u\u010denja.<\/p>\n

Britanski psiholog David Lewis skovao je termin \u201csindrom informacijskog zamora\u201d (eng. Information Fatigue Syndrome). Ovaj se izraz koristi za ozna\u010davanje visoke razine stresa onih koji po svaku cijenu poku\u0161avaju asimilirati obilje informacija koje do njih neprestano dolazi putem televizije, mobitela, novina, knjiga i, prije svega, Interneta. Sindrom informacijskog zamora karakterizira psiholo\u0161ko stanje pretjerane pobu\u0111enosti i anksioznosti kada smo suo\u010deni s golemim mno\u0161tvom informacija. No to istovremeno uzrokuje strah i nesigurnost jer nismo u mogu\u0107nosti baratati tom neizmjernom koli\u010dinom informacija. U mnogim slu\u010dajevima dolazi \u010dak do paralize analiti\u010dkih sposobnosti, \u0161to mo\u017ee dovesti do nepromi\u0161ljenih odluka i iskrivljenih zaklju\u010daka.<\/p>\n

Taj novi oblik one\u010di\u0161\u0107enja nazvan je infoksikacija. Infoksikacija nastupa kada informacije kojima smo okru\u017eeni, ili ono \u0161to mislimo da bismo trebali znati, prema\u0161uju na\u0161u sposobnost asimilacije.<\/p>\n

Iako nemaju svi pristup svim medijima, koli\u010dina podataka op\u0107enito pove\u0107ala se geometrijskom progresijom u odnosu na ono \u0161to smo imali na raspolaganju prije nekoliko godina. No, temeljno pitanje koje si postavljamo pred ovom lavinom jest: je li taj golemi porast podataka u\u010dinio da i na\u0161e znanje raste na isti na\u010din?<\/p>\n

Imati vi\u0161e podataka, imati a\u017eurirane informacije, biti trajno uklju\u010den na izvor informacija, ne zna\u010di nu\u017eno da se zna vi\u0161e ili da se ono \u0161to se doga\u0111a bolje razumije.<\/p>\n

More podataka koje svakodnevno dobivamo i kojima imamo pristup mo\u017ee biti korisno samo u mjeri u kojoj ih mo\u017eemo obraditi kao informacije.<\/strong><\/p>\n

Podaci, informacije i inteligencija<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\"\"
\nPodaci \u2013 brojke, koli\u010dina, doga\u0111aj \u2013 sirovi su materijal informacija. Ono \u0161to danas \u010dujemo kao vijest op\u0107enito su podaci, \u201covo ili ono \u0161to se dogodilo\u201d, a pretpostavka je da na prikazanim slikama, fotografijama ili snimkama vidimo stvarnost. Me\u0111utim, zaboravljamo da kamera ne mo\u017ee uhvatiti sve, ve\u0107 hvata ono \u0161to onaj koji slika \u017eeli snimiti ili ono \u0161to ostaje nakon ure\u0111ivanja tih djelomi\u010dnih snimaka. Podaci su datumi, mjesta, imena; ono \u0161to zapravo imamo nije vi\u0161ak informacija, nego vi\u0161ak podataka.<\/p>\n

Va\u017eno je razumjeti \u0161to se doga\u0111a, ali to nije dovoljno. Potrebno je razviti kreativnost za rje\u0161avanje izazova, ste\u0107i \u0161ire i dublje znanje koje omogu\u0107uje predvi\u0111anje \u010dinjenica te <\/strong>razumjeti zna\u010denje stvari.<\/strong><\/p>\n

Informacije omogu\u0107uju odgovaranje na pitanja koja obja\u0161njavaju podatke, za\u0161to se dogodilo ovo ili ono, koji je razlog da se brojke pove\u0107avaju ili smanjuju. Informacije nu\u017eno zahtijevaju razmi\u0161ljanje. Brzi slijed slika, zvukova i govora mo\u017ee sna\u017eno uvjeriti potro\u0161a\u010da ili bira\u010da, kao \u0161to je Vance Packard ve\u0107 upozorio krajem 50-tih, ali ne dopu\u0161ta refleksiju koja dovodi do razumijevanja razloga doga\u0111aja. More podataka koje svakodnevno dobivamo i kojima imamo pristup mo\u017ee biti korisno samo u onoj mjeri u kojoj ih mo\u017eemo obraditi kao informacije. Nije dovoljno biti svjestan da se ne\u0161to dogodilo, potrebno je znati za\u0161to se to dogodilo, u kojem okru\u017eenju i kontekstu se to dogodilo. Tada \u0107emo biti obavije\u0161teni; prije toga \u0107emo samo biti pod sna\u017enim dojmom, pa \u010dak i prezasi\u0107eni sna\u017enim dojmovima. Podaci govore \u0161to se doga\u0111a, ali informacije nam poma\u017eu razumjeti za\u0161to se to doga\u0111a.<\/p>\n

Inteligencija je u osnovi sposobnost razlu\u010divanja: znati \u0161to je jedno, a \u0161to drugo i koja je razlika izme\u0111u to dvoje. Mo\u017eda se \u010dini jednostavno, ali da bismo stekli znanje, potrebno nam je razlu\u010divanje, da znamo \u0161to je to\u010dno kako bismo ga razlikovali od onoga \u0161to nije. Razlu\u010divanje osigurava na\u010dela i kriterije.<\/p>\n

Kroz podatke razvijamo misaoni proces. Ali da bi sve informacije bile korisne, potrebno je primijeniti razlu\u010divanje, procijeniti ih vode\u0107i se dobrim kriterijima, usporediti ih s temeljnim na\u010delima kako bismo znali njihovu valjanost. U kona\u010dnici, inteligencija je ta koja proizvodi znanje.<\/p>\n

Vi\u0161ak podataka pretvara se u jednu vrstu trovanja kada se on ne mo\u017ee probaviti. Da bi se postigla asimilacija, potrebno je o tome razmi\u0161ljati da bismo razumjeli smjer procesa, a ne se samo usredoto\u010diti na utjecaj podataka.<\/p>\n

Va\u017eno je razumjeti \u0161to se doga\u0111a, ali to nije dovoljno. Potrebno je razviti kreativnost za rje\u0161avanje izazova, ste\u0107i \u0161ire i dublje znanje koje omogu\u0107uje predvi\u0111anje \u010dinjenica te razumjeti zna\u010denje stvari. Ukratko, potrebno je imati strate\u0161ko znanje koje je proizvod inteligencije. Svo to preispitivanje je filozofija.<\/p>\n

Baviti se filozofijom zna\u010di otkriti filozofa kojeg svi nosimo u sebi, razviti svoje skrivene potencijale, \u010duditi se \u017eivotu i svijetu, tra\u017eiti mudrost bez da se bude sljedbenikom. Najbolji lijek za izlazak iz zatrovanosti prekomjernim brojem podataka, \u0161to nas tjera u sna\u017eni stisak manipulacije, zapravo je filozofija na klasi\u010dan na\u010din.<\/p>\n

Najbolji lijek za izlazak iz zatrovanosti prekomjernim brojem podataka, \u0161to nas tjera u sna\u017eni stisak manipulacije, zapravo je filozofija na klasi\u010dan na\u010din.<\/p>\n

nova-akropola.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vi\u0161ak podataka pretvara se u jednu vrstu trovanja kada se on ne mo\u017ee probaviti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":399402,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-399399","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=399399"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399399\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":399404,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399399\/revisions\/399404"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/399402"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=399399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=399399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=399399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}