{"id":399287,"date":"2024-04-17T08:14:13","date_gmt":"2024-04-17T06:14:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=399287"},"modified":"2024-04-17T08:14:13","modified_gmt":"2024-04-17T06:14:13","slug":"cjepivo-i-demokracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/17\/cjepivo-i-demokracija\/","title":{"rendered":"Cjepivo i demokracija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nata\u0161a \u0160kari\u010di\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Politico je 1. travnja objavio da je istragu o na\u010dinu i uvjetima nabave cjepiva protiv COVID-a za zemlje EU-a preuzeo Ured europskog javnog tu\u017eitelja (EPPO), jedino tijelo koje ima ovlasti agresivnije istra\u017eiti navodno uni\u0161tenu komunikaciju izme\u0111u predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i izvr\u0161nog direktora Pfizera Alberta Bourle. U godini izbora za EU parlament time je o\u017eivjela afera Pfizergate, otvorena 2021. godine otkri\u0107em New York Timesa da je Von der Leyen nabavu cjepiva protiv COVID-a za EU mjesec i pol dana dogovarala u privatnoj komunikaciji s Bourlom.<\/p>\n

Odluka EPPO-a u ovom predmetu, me\u0111utim, nije va\u017ena samo zbog toga \u0161to \u0107e odgovoriti na pitanje je li \u0161efica EK-a korumpirala proces nabave cjepiva, ve\u0107 i zbog \u010dinjenice da ishod istrage mo\u017ee preokrenuti cijelu paradigmu odnosa prema stanju demokracije u vrijeme pandemije. Ukoliko se Von der Leyen i ostali du\u017enosnici EK-a na\u0111u krivima za netransparentnu proceduru nabave cjepiva, ugovore s proizvo\u0111a\u010dima i neodgovornu potro\u0161nju resursa poreznih obveznika EU-a, to \u0107e bitno promijeniti prevladavaju\u0107i stav da stanje zdravstvene hitnosti opravdava sve \u0161to se doga\u0111alo u krizi s COVID-om i da su kritike rezervirane za populisti\u010dke lunatike i teoreti\u010dare zavjere. U epilogu povoljnom za \u0161eficu EK-a, EPPO \u0107e verificirati dosada\u0161nje \u017emirenje na kr\u0161enje demokratskih procedura \u2013 verificirano u mnogim studijama \u2013 \u0161to mo\u017ee ostaviti trajne negativne posljedice. Neke od njih ve\u0107 su tu, npr. otpor prema principima solidarnosti i fobija od svakog establi\u0161menta, trendovi koje suspektni politi\u010dki potezi za vrijeme pandemije poti\u010du.<\/p>\n

Moja je grupacija bila za to da se cijeli slu\u010daj rasvijetli, ali ne moram re\u0107i da je princip demokracije uvijek isti \u2013 ako nemate ve\u0107inu, ne mo\u017eete napraviti ni\u0161ta. Po ovom pitanju nikada nismo uspjeli dobiti ve\u0107inu \u2013 ka\u017ee europarlamentarka Biljana Borzan<\/h2>\n

Podsjetimo, dok je Von der Leyen dogovarala poslove s Pfizerom, COVID je bio prili\u010dno nepoznata i devastiraju\u0107a prijetnja javnom zdravlju, a pred o\u010dima \u010dovje\u010danstva raspadala se iluzija o solidarnosti u vrijeme javnozdravstvene krize. Na to je, izme\u0111u ostalog, ukazivala zatvorenost Kine prema dijeljenju informacija, geopoliti\u010dki rat oko prvenstva u proizvodnji, promociji i registraciji cjepiva, kao i vakcinalna diplomacija koja se morala upregnuti da bi se do\u0161lo do prvih kontingenata doza. Stvorena je fama da korporativna produkcija ne\u0107e namiriti potrebe svih zemalja za cjepivom, \u0161to je na tlu EU-a potpirila objava AstraZenece o problemima u proizvodnji. Reputacija \u0161efice EK-a na\u0161la se na udaru opozicije koja ju je optu\u017eivala za lo\u0161e upravljanje pandemijom, sve dok kroz privatne poruke i telefonske razgovore s Bourlom nije uspjela osigurati 1,8 milijardi doza cjepiva za stanovni\u0161tvo EU-a.<\/p>\n

Von der Leyen pobjedonosno je otkrila da je ugovorila narud\u017ebu od 900 milijuna doza do 2023. godine, s mogu\u0107no\u0161\u0107u kupnje dodatnih 900 milijuna, \u010dime je EU postavila kao daleko najve\u0107eg pojedina\u010dnog klijenta Pfizera; u trenutku objave prvog teksta NYT-a korporacija je u Americi prodala samo 300 milijuna doza. Je li u normalnim okolnostima mogu\u0107e da nabavu cjepiva privatizira jedna osoba? Za\u0161to je to u pandemiji postalo mogu\u0107e i razumljivo?<\/p>\n

Dok je smrtnost od COVID-a bila visoka, prevladavao je stav da nije pristojno postavljati takva pitanja, a otkri\u0107e NYT-a prezentirano je kao uspjeh \u0161efice EK-a da se izbori za \u017eivote gra\u0111ana EU-a. Idila je trajala dok je nije poremetio zahtjev NYT-a da im EK dostavi komunikaciju Von der Leyen s Bourlom, tretiraju\u0107i je \u2013 posve ispravno \u2013 kao materijal podlo\u017ean Zakonu o pravu na pristup informacijama. EK je odbio zahtjeve NYT-a uz obrazlo\u017eenje da je navedena korespondencija “efemerna” i izbrisana, nakon \u010dega je medij podnio tu\u017ebu tvrde\u0107i da uvjeti i na\u010din nabave cjepiva moraju biti javno dostupni. “Komisija mo\u017ee potvrditi da pretraga koju je poduzeo predsjedni\u010din kabinet za relevantnim tekstualnim porukama koje odgovaraju zahtjevu za pristup dokumentima nije dala nikakve rezultate”, izjavila je tada povjerenica EU-a za pravosu\u0111e Vera Jourova u pismu europskoj pu\u010dkoj pravobraniteljici Emily O'Reilly koja se anga\u017eirala na predmetu i 2022. godine potvrdila da je EK “lo\u0161e upravljao ovim procesima”. Ni to nije izazvalo posebnu brigu europarlamentaraca i op\u0107e javnosti, a ni administracija u zemljama kojima su po\u010dele pristizati ogromne doze cjepiva nije morala polagati ra\u010dune o na\u010dinu potro\u0161nje enormnih zdravstvenih resursa.<\/p>\n

Potpisnica ovih redaka prvi se put obratila Ministarstvu zdravstva u o\u017eujku 2022. godine, tra\u017ee\u0107i fakture pla\u0107ene uvozni\u010dkoj tvrtki Medoka za svako od \u010detiri uvezena cjepiva, kao i podatke o koli\u010dini, iskori\u0161tenosti doza itd. Podatke su odbili dati, iako je Povjerenik za informiranje, prije nego \u0161to se slu\u017ebeno uklju\u010dio u prepisku, neslu\u017ebeno podr\u017eao inicijativu da se ti podaci tra\u017ee. Na pitanje upu\u0107eno HZZO-u o pla\u0107anju cjepiva iste godine stigla je informacija da je Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) s te osnove do kraja 2021. pla\u0107eno preko 609 milijuna kuna, bez detalja o potro\u0161nji. Nastavak komunikacije s Ministarstvom zdravstva (MZ) zavr\u0161io je tako \u0161to je povjerenik proslijedio odgovor MZ-a, s uputom da pregledamo internetske stranice Europske komisije, iako je poznato da su bitne stavke ugovora s proizvo\u0111a\u010dima cjepiva tamo zatamnjene.<\/p>\n

Generalna nezainteresiranost ostalih institucija za taj problem dovela je do toga da je situacija danas jo\u0161 gora \u2013 ni MZ ni HZJZ ne \u017eele odgovoriti na na\u0161e pitanje koliko je novca do danas potro\u0161eno na cjepiva, koliko je doza ba\u010deno i koliko smo jo\u0161 naru\u010dili, ali znamo da je obaveza kupnje neodre\u0111ene koli\u010dine na snazi do 2027. godine.<\/p>\n

\"Faksimil<\/p>\n

Faksimil ugovora Europske komisije s Pfizerom<\/em><\/p>\n

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan (SDP) potvr\u0111uje da ni Pfizergate ni \u010dinjenica da su ugovori s proizvo\u0111a\u010dima cjepiva poslovna tajna nije posebno potresla europske institucije.<\/p>\n

– Moja je grupacija bila za to da se cijeli slu\u010daj rasvijetli, ali ne moram re\u0107i da je princip demokracije uvijek isti \u2013 ako nemate ve\u0107inu, ne mo\u017eete napraviti ni\u0161ta. Specifi\u010dnost Europskog parlamenta u odnosu na hrvatski je u tome \u0161to je ve\u0107ina fluidna i stvara se od teme do teme, pa katkada u koaliciji budu eurofili protiv euroskeptika. Nema jasnih granica, a po ovom pitanju nikada nismo uspjeli dobiti ve\u0107inu. \u0160anse da se raspravi najava istrage EPPO-a su nikakve, jer imamo jednu plenarnu sjednicu u Bruxellesu pa jo\u0161 jednu u Strasbourgu. Tema nam nije na dnevnom redu, a parlament se raspu\u0161ta 24. travnja – ka\u017ee Borzan za Novosti.<\/p>\n

Iako je poznato da su se za ugovore o nabavi cjepiva i Pfizergateu u Europskom parlamentu i dr\u017eavama \u010dlanicama najvi\u0161e raspitivali radikalni desni\u010dari i populisti, Borzan ima dojam da su zastupnici iz cijelog politi\u010dkog spektra povremeno tra\u017eili da se ovaj predmet rije\u0161i, ali to nikada nije postala prvorazredna tema. Ona se sla\u017ee s ocjenom da je time vjerojatno propu\u0161tena prilika da se na vrijeme utje\u010de na vakcinalni skepticizam i desni populizam \u010diji su pobornici u pandemiji prisvojili ljudskoprava\u0161ku retoriku.<\/p>\n

– Lije\u010dnica sam i ozbiljno sam zabrinuta zbog ovolikog nepovjerenja u cjepiva, koje opstaje unato\u010d tome \u0161to se jasno vidi da su zemlje s dobrom procijepljeno\u0161\u0107u imale i ni\u017eu smrtnost od COVID-a. \u017dalosti me \u0161to su neki pogre\u0161ni politi\u010dki potezi mo\u017eda potpomogli da se sumnja u sve, pa i ono \u0161to je vrijedno, a to su u prvom redu cjepiva. Na svom primjeru mogu svjedo\u010diti kako to funkcionira, jer sam bila imenovana izvjestiteljicom za direktivu koja se ti\u010de patenata farmaceutske industrije. Sve je pripremljeno, no ta tema nikada nije do\u0161la na dnevni red parlamenta, a mi nismo mogli doznati razloge. Mogu samo pretpostaviti da se radi o utjecaju korporacija na parlament i demokratske procese, a to ne\u0107e pomo\u0107i u rje\u0161avanju nepovjerenja gra\u0111ana – ka\u017ee Borzan.<\/p>\n

Tajming u kojemu se EPPO aktivirao, kao i kronologija ranijih istraga govore da se ni ova institucija nije aktivirala s ciljem da odgovori na sumnje u mogu\u0107u zloupotrebu institucija EU-a i time harmonizira dru\u0161tvenu scenu koja je polarizirana oko politi\u010dkih, eti\u010dkih i znanstvenih pitanja povezanih s pandemijom. Budu\u0107i da Von der Leyen ide po jo\u0161 jedan mandat na \u010delu EK-a, na\u0161 europarlamentarac Predrag Fred Mati\u0107 (SDP) smatra da je inicijativa EPPO-a rezultat predizbornih unutarstrana\u010dkih problema.<\/p>\n

– Ovo su unutarstrana\u010dke aktivnosti, nema govora o ne\u010dem drugom. Sve se od prvog dana zna i dosad se nije poduzelo ni\u0161ta, niti je ikoga posebno briga za cijelu tu pri\u010du. Pu\u010dani su u prvom valu, prije objave NYT-a, dobili informaciju iz ku\u0107e da dasku Von der Leyen sapunaju njezini. \u0160to se ti\u010de samog predmeta istrage, mislim da stvari nisu crno-bijele. Apsolutno sam za to da se cijela stvar ozbiljno istra\u017ei, a s ugovora s farmaceutskim tvrtkama skine oznaka tajnosti, no s druge strane razumijem da su se neki koraci preskakali u \u017eelji da se cjepiva \u0161to hitnije nabave. Kao ministar obrane govorio sam da nabava \u0161pijunske opreme ne mo\u017ee biti progla\u0161ena poslovnom tajnom, nego informacije o tome koga ili \u0161to \u0161pijuniramo. U ovom je slu\u010daju to jo\u0161 manje upitno, jer je rije\u010d o javnom zdravstvu. No, kao \u0161to vidite, ni institucije EU-a nisu nevine; ovdje bi se HDZ dobro sna\u0161ao – govori Mati\u0107.<\/p>\n

On u izjavi koristi uobi\u010dajeno pravdanje za pandemijsko kr\u0161enje demokratskih procedura, principa javne nabave i raspodjele resursa \u2013 izvanredne okolnosti tra\u017ee izvanredna rje\u0161enja, a \u0161teta koja je time nastala nemjerljivo je manja u odnosu na \u0161tetu koja bi nastala da EU nije dobila cjepiva.<\/p>\n

Na to se i danas poziva Stella Kyriakides, povjerenica EK-a za zdravlje i sigurnost hrane. “Odr\u017eavanje strate\u0161kih zaliha u dr\u017eavama \u010dlanicama bilo je neophodno kako bi se osigurao pristup dovoljnim dozama cjepiva za za\u0161titu gra\u0111ana u svjetlu znatne neizvjesnosti u vezi s epidemiolo\u0161kim razvojem COVID-19. To je uklju\u010divalo nabavu cjepiva s novim sojem”, tvrdi ona u odgovoru osniva\u010du neonacisti\u010dke stranke Zlatna zora Ioannisu Lagosu. Problem ove teze je u tome \u0161to se “izvanrednost” ne mo\u017ee automatski primijeniti na proces nabave cjepiva, posebno ne nakon svega \u0161to su dr\u017eave napravile da bi omogu\u0107ile hitnu proizvodnju.<\/p>\n

U studiji koja je pro\u0161le godine napravljena na zahtjev Resornog odjela za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete \u017eivota EU stoji da su prihodi od cjepiva protiv COVID-a potpuno privatizirani, iako su “vanjska sredstva osigurana za vrijeme pandemije bila presudna, s bespovratnim ulaganjem od oko jedne milijarde eura po cjepivu”. Autori dodaju da se iznos se penje do 30 milijardi eura kada se ovome dodaju pla\u0107anja prema ugovorima za avansnu kupovinu. To je, vjerojatno, bila vi\u0161e nego dovoljna izvanredna mjera, no i na nju je velikim dijelom primijenjena tajnost. “Zbog pote\u0161ko\u0107a u pronala\u017eenju adekvatnih i sustavnih informacija iz slu\u017ebenih izvora, podaci su prikupljeni oslanjaju\u0107i se na niz javno objavljenih informacija. Me\u0111utim, budu\u0107i da su mnogi dogovori o financiranju povjerljivi, pojedinosti o potro\u0161nji \u010desto su nepoznati… Stoga je vjerojatno da \u0107e procjene financiranja ovim mehanizmom biti podcijenjene, posebno iz nekih zemalja\/institucija s manje otvorenim pristupom objavljivanju podataka”, stoji u zaklju\u010dku.<\/p>\n

Samo u SAD-u kompanije su na cjepivima ostvarile profit od oko 90 milijardi dolara, a u zemljama EU-a ba\u010deno je, prema podacima koje je prikupio Politico, najmanje 215 milijuna doza cjepiva vrijednih oko \u010detiri milijarde eura. Hrvatska je, prema istom izvoru, bacila oko dva milijuna i 200 tisu\u0107a cjepiva, \u0161to otprilike odgovara vrijednosti od 44 milijuna eura.<\/p>\n

Za kraj, zabrinjavaju\u0107a je zapravo slabo poznata \u010dinjenica da je gotovo isti scenarij vi\u0111en 2009. godine u pandemiji tzv. svinjske gripe, kada je prvi put primijenjena tajnost ugovora dr\u017eava s proizvo\u0111a\u010dima cjepiva i za\u0161tita od pravne odgovornosti, \u0161to je tako\u0111er zavr\u0161ilo istragama i napadima na vjerodostojnost Svjetske zdravstvene organizacije. U tom trenu Hrvatska i svijet jedva da su \u010duli za povremene proboje antivakserskih inicijativa, da bi one kona\u010dno 2010. godine najprije intenzivnije zahvatile konzervativne krugove u SAD-u, a zatim se pro\u0161irile na EU, pa i Hrvatsku, u kojoj je u nekoliko godina zapa\u017een trend pada procijepljenosti protiv zaraznih bolesti. Drugim rije\u010dima, najmanje deset godina iskustva s u\u010dincima nesmotrenog upravljanja zdravstvenom krizom nije pomoglo da se sve to ne ponovi u najkriti\u010dnijem trenutku, s dobrim \u0161ansama da ni danas ne bude shva\u0107eno kao dobra lekcija. Na\u017ealost, epilog \u0107e ovisiti o institucijama progona, umjesto o izvr\u0161nim i zakonodavnim granama vlasti.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Odluka Ureda europskog javnog tu\u017eitelja u vezi afere Pfizergate i uloge Ursule von der Leyen u njoj nije va\u017ena samo zbog toga \u0161to \u0107e odgovoriti na pitanje je li \u0161efica Europske komisije korumpirala proces nabave cjepiva, ve\u0107 i zbog \u010dinjenice da ishod istrage mo\u017ee preokrenuti cijelu paradigmu odnosa prema stanju demokracije u vrijeme pandemije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":320682,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-399287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=399287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":399290,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/399287\/revisions\/399290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/320682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=399287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=399287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=399287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}