{"id":399192,"date":"2024-04-16T07:14:06","date_gmt":"2024-04-16T05:14:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=399192"},"modified":"2024-04-16T07:14:06","modified_gmt":"2024-04-16T05:14:06","slug":"za-smirivanje-strasti-nekad-je-sad-trebao-samo-poslati-nosac-aviona-a-sada-iran-udara-po-izraelu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/16\/za-smirivanje-strasti-nekad-je-sad-trebao-samo-poslati-nosac-aviona-a-sada-iran-udara-po-izraelu\/","title":{"rendered":"Za smirivanje strasti nekad je SAD trebao samo poslati nosa\u010d aviona, a sada Iran udara po Izraelu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Do ne tako davno, za smirivanje regionalnih strasti dovoljno bi bilo uplovljavanje jednog mo\u0107nog ameri\u010dkog nosa\u010da zrakoplova s prate\u0107om skupinom brodova u Perzijski zaljev ili isto\u010dno Sredozemlje. Danas se to brodovlje, poja\u010dano brodovima europskih saveznika nije u stanju nositi niti s napadima jemenskih Hutista na brodove u Crvenom moru
\nU no\u0107nim satima s 13\/14. travnja Iran je izvr\u0161io vjerojatno najsna\u017eniji napad na Izrael od vremena uspostave suvremene \u017eidovske dr\u017eave 1948. godine. \u0160tovi\u0161e, bio je to prvi takav napad na tu zemlju od strane bilo koje islamske zemlje uop\u0107e, pa nije \u010dudo \u0161to je izazvao golemi interes u islamskom svijetu, kao u me\u0111unarodnoj zajednici uop\u0107e.<\/p>\n

Je li do donedavno itko ikada mogao pomisliti da \u0107e neka islamska zemlja sa 36 krstare\u0107ih raketa, 110 balisti\u010dkih raketa i 185 dronova napasti Izrael, a da nikakvog vojnog protuodgovora s izraelske strane na napad ne\u0107e biti (barem za sada) usprkos prethodnim \u010destim najavama izraelskog dr\u017eavnog vrha posljednji tjedan dana da \u0107e Iranu odmah uzvratiti svom raspolo\u017eivom silom ako poku\u0161a napasti njihovu zemlju?<\/p>\n

Iran je to na kraju ne samo poku\u0161ao, ve\u0107 i demonstrirao na prili\u010dno impresivan na\u010din, imaju\u0107i pritom u vidu kako je napad izvr\u0161ila isklju\u010divo Iranska revolucionarna garda (puni naziv: Korpus stra\u017ee Islamske revolucije), a ne slu\u017ebena iranska vojska (obje su legalne sastavnice ili komponente iranskih oru\u017eanih snaga) koja raspola\u017ee jo\u0161 ve\u0107im vojnim arsenalom.<\/p>\n

Naravno, ovdje treba biti precizan i re\u0107i kako je ovaj napad bio posljedica tjedan dana ranije izvr\u0161enog izraelskog zra\u010dnog napada na zgradu iranskog konzulata u sirijskoj prijestolnici Damasku, koji je, prema me\u0111unarodnom pravu teritorij suverene dr\u017eave, dakle Irana.<\/p>\n

\n

Koje su bile pretpostavke Izraela?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Drugim rije\u010dima, Izrael je bio taj koji je smi\u0161ljeno povukao krajnje rizi\u010dan potez, razoriv\u0161i zgradu konzulata i ubiv\u0161i pritom visokog iranskog generala i jo\u0161 \u0161estoricu slu\u017ebenika.<\/p>\n

Pritom je gotovo sigurno pretpostavio da \u0107e Teheran morati vojno odgovoriti ukoliko \u017eeli sa\u010duvati obraz i kod ku\u0107e i u regiji i u svijetu kao ozbiljna dr\u017eava, velikih ambicija. A ako odgovori, to \u0107e Izraelu opet pru\u017eiti priliku da se jednom zauvijek vojno otarasi i proiranskog Hezbollaha u susjednom Libanonu, kao i samoga Irana u smislu nuklearne ili ozbiljnije vojne prijetnje sna\u017enim i sveobuhvatnim izraelskim napadom skupa sa Sjedinjenim Dr\u017eavama po iranskim podzemnim postrojenjima za izradu atomskog oru\u017eja.<\/p>\n

Ili mo\u017eda ipak nije to o\u010dekivao, pouzdaju\u0107i se u \u010dinjenicu da je upravo Izrael jedina regionalna dr\u017eava koja posjeduje atomsku bombu (njih do 200, prema pojedinim inozemnim vojnim izvorima \u0161to sam Izrael nikada ne potvr\u0111uje) i da se zbog toga Iran ne\u0107e odlu\u010diti na vojni odgovor, barem ne tako intenzivan? Za one koji ne znaju, Iran je ve\u0107 prije nekoliko godina vr\u0161io raketne napade na Izrael (na Haifu i Tel Aviv), kao odgovor na njegove napade na proiranske ciljeve u regiji i napade na strate\u0161ke objekte ili znanstvenike na teritoriju samoga Irana. Ali oni su bili vrlo niskog intenziteta, bez bilo kakvog vojnog ili politi\u010dkog u\u010dinka ili uspje\u0161nog PR-a Irana u svijetu, s isklju\u010denjem doma\u0107ih potreba.<\/p>\n

Kakav god bio odgovor na pitanje o izraelskim pretpostavkama o iranskom odgovoru, sigurno ga ne\u0107emo tako brzo saznati.<\/p>\n

Ali ono \u0161to se mo\u017ee pretpostaviti s pouzdanjem je da uvla\u010denje SAD-a u rat s Iranom u predizborno vrijeme po predsjednika Joea Bidena sigurno nije opcija i da bi to bilo ravno politi\u010dkom samoubojstvu. Iran nije Afganistan, Libija ili Sirija, ve\u0107 vojno, gospodarski, demografski \u00a0sna\u017ena i geografski velika zemlja.<\/p>\n

Iako je prema izraelskim i zapadnim medijima Izrael, skupa s ameri\u010dkim i britanskim snagama uspio oboriti veliku ve\u0107inu ispaljenih projektila i dronova, neki su ipak pogodili cilj. Navodno upravo tamo gdje je to najosjetljivije po Izrael, ako isklju\u010dimo lokacije gdje se razvija izraelski nuklearni program i skladi\u0161ti takve vrsta oru\u017eja. Napadnuta je i navodno pogo\u0111ena izraelska zra\u010dna baza u pustinji na jugu zemlje, odakle uzlije\u0107u izraelski F-35 u svoje napada\u010dke misije na proiranske ciljeve u Libanonu, Siriji i Iraku. Osim toga, Iran je navodno lansirao dvije hiperzvu\u010dne rakete (protiv takve vrste oru\u017eja u svijetu jo\u0161 nema razvijene protuzra\u010dne obrane, a osim toga, s isklju\u010denjem Kine i Rusije jo\u0161 nijedna zemlja svijeta nema hiperzvu\u010dno oru\u017eje u sastavu svojih oru\u017eanih snaga. Iran je svoj uspjeh na tom podru\u010dju obznanio pro\u0161le godine, ali su zapadni vojni analiti\u010dari takvu mogu\u0107nost negirali i ocijenili kao nerealnu s obzirom na sada\u0161nji stupanj iranske visoke tehnologije. Me\u0111utim, upravo je njegova raketna tehnologija ono podru\u010dje u kojem je posljednje desetlje\u0107e postigao goleme uspjehe, na kojima mu mogu pozavidjeti i neke puno zvu\u010dnije zapadne vojne sile. To je demonstrirao i ne tako davnim raketnim napadima na ciljeve u Pakistanu, sirijskom Idlibu, i izraelskom obavje\u0161tajnom centru u Ira\u010dkom Kurdistanu. Ovaj potonji napad neobi\u010dno asocira na izraelski u Damasku, jer je taj Mosadov centar navodno bilo naslonjen uz zgradu izraelskog konzulata u Erbilu. Je li upravo zbog njega bila rije\u010d o izraelskoj osveti kroz napad na Damask ne bih se usudio prognozirati ali niti ne isklju\u010dujem.<\/p>\n

Kako god bilo (mi istinu ne mo\u017eemo znati, Izrael ne dozvoljava provjere svojih slu\u017ebenih vojnih priop\u0107enja na terenu pa se mo\u017eemo pouzdati samo na izjave razli\u010ditih strana), Iran je izvr\u0161io veliki raketni napad koji je trajao \u010dak 5 sati, a izraelski predsjednik\u00a0Isaac Herzog\u00a0ga je odmah nazvao \u201cobjavom rata\u201d. Tijekom 14. travnja, izraelski ratni kabinet (koji se sastoji od premijera\u00a0Benjamina Netanyahua\u00a0, ministra obrane\u00a0Yoava Galanta\u00a0i biv\u0161eg \u0161efa obrane\u00a0Bennyja Gantza\u00a0) raspravljao je o tome kako \u0107e Izrael odgovoriti na iranski napad. Me\u0111utim, sastanak je prekinut bez dono\u0161enja odluke, a izraelska je vojska dobila zadatak razviti dodatne mogu\u0107nosti odgovora (info CNN i NYT).<\/p>\n

\n

\u0160to je ovim napadom spoznao Izrael?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U \u0161to se Izrael uspio uvjeriti nakon iranskog subotnjeg no\u0107nog napada? Kao prvo spoznao je da \u00a0klju\u010dne arapske zemlje nisu osudile Iran. Izme\u0111u njih i Saudijska Arabija, do ne tako davno klju\u010dna ameri\u010dka arapska saveznica na koju su uvijek mogle ra\u010dunati u slu\u010daju sukoba s Iranom (Rijad je odbio dati svoj zra\u010dni prostor za nano\u0161enje udara protiv Irana isto kao i Katar i UAE) , i velika iranska konkurentica u regiji. Ako ne direktno kineska i ruska diplomacija, a ono sigurno sve ja\u010di partnerski odnosi Rijada s Pekingom i Moskvom sigurno su utjecali na spomenuti stav saudijskog dr\u017eavnog vrha koji je nakon iranskog napada izrazio samo \u201eizuzetnu zabrinutost\u201c, ali ne i osudu \u2013 gotovo isto kao i Kina i Rusija. S tim da je Moskva podsjetila i na izraelski napad na iransko diplomatsko predstavni\u0161tvo u Damasku i o\u0161tro ga osudila. Saudijski stav slijedili su i UAE (sa Saudijskom Arabijom Emirati su od nove godine punopravni \u010dlan BRICS-a, skupa s Iranom i Etiopijom), Katar, Kuvajt i Oman tj. klju\u010dne arapske zaljevske zemlje, kao i Egipat.<\/p>\n

Jedina arapska zemlja koja je napadom Irana sebe definitivno pozicionirala kao saveznika Izraela je Jordan, \u010dime Izrael vi\u0161e nije \u201eotok\u201c u arapskom \u201emoru\u201c. Kolika je ta \u010dinjenica izraelskom dr\u017eavno vrhu i izraelskim klju\u010dnim stratezima satisfakcija u suprotstavljanju Iranu prosudite sami.<\/p>\n

Ali Izrael je uvijek jak onoliko koliko su jake, i prije svega odlu\u010dne Sjedinjene Dr\u017eave da \u0161tite njegove interese i sigurnost. To je do sada redovito bio slu\u010daj, ali ameri\u010dka odlu\u010dnost u bespogovornoj za\u0161titi Izraela od njegovih avantura vi\u0161e nije sigurna, jer Sjedinjene Dr\u017eave vi\u0161e nisu jedini veliki igra\u010di u regiji. Jo\u0161 \u0107e manje biti odlu\u010dne ukoliko Iran razvije nuklearno oru\u017eje.<\/p>\n

\n

\u0160to je nakon napada kazao Iran?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Iranski vojni zapovjednik Mohammad Baghari izjavio je kako je Iran ostvario sve \u0161to je \u017eelio: dokazao je svoju sposobnost ga\u0111anja Izraela, i uni\u0161tio dva izraelska cilja, jedan obavje\u0161tajno-tehni\u010dkina granici Sirije i Izraela tj. u zoni Golanske visoravni, a drugi u spomenutoj zra\u010dnoj bazi na jugu Izraela. Tako\u0111er je rekao kako je ovime odaslao jasnu poruku da \u0107e na svaki budu\u0107i izraelski vojni napad na teritorij Irana ili iranskih objekata u Siriji uslijediti jo\u0161 masivniji iranski vojniodgovor po Izraelu.<\/p>\n

Iranski vrhovni vjerski vo\u0111a Ali Hamenei ide jo\u0161 dalje pa razdraganim iranskim masama koji slave ovaj napad gotovo kao sveti dan koji \u0107e promijeniti odnose snaga izme\u0111u muslimana regije i \u201ecionisti\u010dkog re\u017eima\u201c oda\u0161ilje zvu\u010dnu poruku prema kojoj je Iran po\u010deo strategiju \u201esprje\u010davanja Izraela\u201c, nakon koje ovaj vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i \u010diniti \u0161to ho\u0107e i prema kome ho\u0107e, a da pritom prolazi posve neka\u017enjeno.<\/p>\n

\n

\u0160to \u0107e najvjerojatnije u\u010diniti Izrael i SAD?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ono \u0161to je za sada najizglednije je da \u0107e SAD i Izrael poduzeti koordiniranu politi\u010dku i propagandnu operaciju me\u0111unarodne osude Irana zbog ovog napada i tra\u017eiti da se Iranski Korpus stra\u017ee stavi na popis teroristi\u010dkih organizacija (to su SAD ve\u0107 samostalno u\u010dinile\u00a0 u vrijeme Trumpove administracije pa se sada o\u010dito \u017eeli da se tomu priklju\u010di i \u010ditav zdru\u017eeni Zapad jer je za ostatak svijeta iz Globalnog juga tako ne\u0161to te\u0161ko o\u010dekivati (bar ne u njegovu punom sastavu), i da se protiv Irana uvedu dodatne stroge sankcije i poduzmu sve mjere da on ne uspije proizvesti svoje nuklearno oru\u017eje za koje mnogi analiti\u010dari u svijetu, od SAD-a do Rusije smatraju kako to vi\u0161e nije pitanje godina ili \u010dak mjeseci, ve\u0107 tjedana.<\/p>\n

Da Sjedinjene Dr\u017eave nisu zainteresirane za napad na Iran svjedo\u010de i ju\u010dera\u0161nje reakcije unutar ameri\u010dke administracije, kao i osobno Joea Bidena koji je rekao kako SAD ne\u0107e sudjelovati u bilo kakvim izraelskim vojnim osvetni\u010dkim akcijama protiv Irana.<\/p>\n

\n

Tko ima interesa za \u0161iri regionalni rat?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

S druge strane visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost\u00a0Josep Borrell\u00a0izjavio je ponedjeljak da je \u201cmo\u017eda nekome u interesu\u201d izbijanje \u0161ireg regionalnog rata na Bliskom istoku koji bi onemogu\u0107io zaustavljanje vojnih djelovanja u Pojasu Gaze, te je pozvao na deeskalaciju sukoba izme\u0111u Izraela i Irana.<\/p>\n

Iako nije definirao kome bi to moglo biti u interesu, pretpostavljam kako je aludirao na Rusiju.<\/p>\n

Naime, osim \u0161to bi se sredi\u0161te me\u0111unarodne pozornosti u slu\u010daju daljnje eskalacije jo\u0161 vi\u0161e prebacilo s Ukrajine na Bliski istok, Rusija bi dodatno profitirala i od nedvojbenog velikog rasta cijena nafte koje bi uslijedilo (\u0161to je pak po Bidena smrtonosno za izbore u kontekstu njegovih napora za suzbijanje inflacije koja jo\u0161 uvijek nije stavljena u zadovoljavaju\u0107e i \u017eeljene okvire). Tako\u0111er bi se i ameri\u010dka vojna pomo\u0107 uvelike okrenula prema Izraelu (to je ionako ve\u0107 slu\u010daj) u odnosu na Ukrajinu, upravo po pitanju isporuka protuzra\u010dnog naoru\u017eanja koje Ukrajini sada nasu\u0161no treba.<\/p>\n

Me\u0111utim, pitanje je koliko Moskvi treba \u0161irenje rata na Bliskom istoku s obzirom da i ona tamo ima svoja ve\u0107 zna\u010dajna vojna i ekonomska upori\u0161ta (od Sirije i tamo\u0161njih vojnih baza), preko Turske i Egipta gdje gradi njihove prve atomske centrale, preko nikad boljih odnosa s bogatim arapskim monarhijama koje joj poma\u017eu i u zaobila\u017eenju zapadnih sankcija i td.<\/p>\n

Kako god bilo jasno je da Moskva otvoreno stoji iza Irana i da mu namjerava \u010duvati le\u0111a, potpisuju\u0107i s njim sve nove i nove vojne ugovore i pro\u0161iruju\u0107i strate\u0161ko partnerstvo prije svega u vojnom i energetskom sektoru, ali i u trgovinskom i tranzitnom (Koridor Sjever-jug). To je smjer kojeg je Moskva definitivno odlu\u010dila zauzeti i okrenuti le\u0111a Izraelu nakon \u0161to je procijenila kako se ovaj neopozivo odlu\u010dio (istina te\u0161kom mukom ali ipak) zauzeti proturuski stav po pitanju Ukrajine i potpuno se podrediti ameri\u010dkim vanjskopoliti\u010dkim interesima, kao, uostalom, i gotovo \u010ditava Europa.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\n

Euroazijski \u201ctrojni pakt\u201d izme\u0111u Kine, Rusije i Irana za Zapad je zastra\u0161uju\u0107i<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nakon iranskog napada na Izrael po\u010dinje posve nova, dosad nevi\u0111ena faza razvoja geopoliti\u010dkih i geosigurnosnih odnosa na Bliskom istoku koja \u0107e definitivno imati i \u0161iroke globalne posljedice s obzirom na ekonomsku (energetsku) i prometnu va\u017enost te regije. Do ne tako davno, za smirivanje regionalnih strasti dovoljno bi bilo uplovljavanje jednog mo\u0107nog ameri\u010dkog nosa\u010da zrakoplova s prate\u0107om skupinom brodova u Perzijski zaljev ili isto\u010dno Sredozemlje. Danas se to brodovlje, poja\u010dano brodovima europskih saveznika nije u stanju nositi niti s napadima jemenskih Hutista na brodove u Crvenom moru.<\/p>\n

O\u010dito je po\u010dela nova tehnolo\u0161ka era ratovanja, koja je, \u010dini se, iznenadila svih, a ne samo Ruse u Ukrajini. Tehnologijama, poput uporabe dronova i mo\u0107nih raketa, o\u010dito su sada ovladali i oni koji prema zamislima nekih to nisu smjeli.<\/p>\n

Osim toga, vidljivo je ubrzano stvaranje mo\u0107nog euroazijskog geopliti\u010dkog trokuta Rusija-Kina-Iran \u201ezacementiranog\u201c i kroz strukture \u0160angajske organizacije \u2013 SCO, koja upravo sada aktivno po\u010dinje raditi na svojoj zajedni\u010dkoj vojnoj komponenti kao protuodgovoru za ameri\u010dke i europske poteze na azijskom kontinentu, koji uklju\u010duju i sve otvorenije poku\u0161aje suzbijanja odnosno sprje\u010davanja Kine i njenih interesa. Neki od tih poteza su i zajedni\u010dke rusko-kinesko-iranske mornari\u010dke vojne vje\u017ebe u Arapskom moru i Perzijskom zaljevu, kao i najave (za sada neslu\u017ebene) da bi Rusija mogla otvoriti svoju vojnu bazu na jugu Irana i u zoni spomenutog zaljeva.<\/p>\n

Navedena osovina ili \u201etrojni pakt\u201c izme\u0111u Moskve, Pekinga i Teherana po Zapad i njegove globalne interese je zastra\u0161uju\u0107eg potencijala.<\/p>\n

Je li rizi\u010dni izraelski napad na iransko diplomatsko predstavni\u0161tvo mo\u017eda dio neke puno \u0161ire ameri\u010dke strategije u poku\u0161aju obra\u010duna s Iranom kao va\u017enim dijelom navedene trojne osovine? Trenuta\u010dno je te\u0161ko odgovoriti na to pitanje. Ali s obzirom na (barem za sada) ipak mlaku reakciju Washingtona (a njega Izrael htio ili ne htio ipak mora slu\u0161ati koliko god to naizgled izgledalo druk\u010dije promatrano kroz njegov rat u Gazi gdje se stje\u010de privid da Benjamin Netanyahu povla\u010di neovisne poteze), koja se svodi na poteze politi\u010dke i propagandne a ne vojne prirode protiv Irana \u2013 \u010dini se da neke dublje strategije u svemu ovome ipak nije bilo. \u0160tovi\u0161e, vrlo je mogu\u0107e i da je sve puno vi\u0161e fokusirano na ameri\u010dke predsjedni\u010dke izbore u studenom ove godine nego na stvarni obra\u010dun s Iranom.<\/p>\n

Mislim kako je ameri\u010dka strategija posljednjih desetlje\u0107a pokazala pad svoje ozbiljnosti samom \u010dinjenicom da je: prvo, od Rusije, spremne na suradnju pa i primat Zapada pod odre\u0111enim, ne toliko te\u0161ko ispunjivim uvjetima za ono \u0161to se dobiva, poput ne\u0161irenja NATO saveza stvorila svog neprijatelja; i drugo, da je umjesto \u017eeljenog razaranja rusko-kineskih odnosa i postojanog forsiranja pri\u010de o Kini koja \u0107e progutati ruski Sibir i njegova priroda bogatstva \u00a0dovela do potpuno suprotnog efekta odnosno uspostave njihovih nikad boljih odnosa koji \u0107e se dalje samo razvijati.<\/p>\n

Ali ponavljam, samo \u0107e nam vrijeme pokazati je li u izraelskom napadu na iransko diplomatsko predstavni\u0161tvo bilo rije\u010di o kompleksnoj i promi\u0161ljenoj strategiji ili ipak ne\u010dem puno prozai\u010dnijem i \u0161to u kona\u010dnici mo\u017ee imati samo \u0161tetne posljedice.<\/p>\n

Meter: Za smirivanje strasti nekad je SAD trebao samo poslati nosa\u010d aviona, a sada Iran udara po Izraelu<\/a><\/p><\/blockquote>\n