{"id":398864,"date":"2024-04-12T12:33:34","date_gmt":"2024-04-12T10:33:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=398864"},"modified":"2024-04-12T12:33:34","modified_gmt":"2024-04-12T10:33:34","slug":"trinaest-zemalja-eu-podrzava-prosirenje-kao-doprinos-stabilnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/12\/trinaest-zemalja-eu-podrzava-prosirenje-kao-doprinos-stabilnosti\/","title":{"rendered":"Trinaest zemalja EU podr\u017eava pro\u0161irenje kao doprinos stabilnosti"},"content":{"rendered":"<p>Trinaest zemalja Evropske unije, okupljenih u Inicijativi tri mora (3SI) usvojilo je zajedni\u010dku deklaraciju u kojoj se navodi da pridaju veliku va\u017enost pro\u0161irenju EU, kako na Zapadni Balkan, tako i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, po\u0161to \u0107e to u strate\u0161kom smislu donijeti ve\u0107u stabilnost i prosperitet cijeloj Uniji.<\/p>\n<p>\u201eReforme koje implementiraju kandidati i zemlje koje te\u017ee u EU, odredi\u0107e i brzinu procesa pro\u0161irenja, koji mora ostati zasnovan na zaslugama\u201c, pi\u0161e u deklaraciji, usvojenoj 11. aprila uve\u010de na kraju samita 3SI u Vilnjusu.<\/p>\n<p>U\u010desnici su pozvali zemlje partnere koje te\u017ee \u010dlanstvu u EU da budu posve\u0107ene evropskim vrijednostima, \u201euklju\u010duju\u0107i i tako \u0161to \u0107e se kretati ka punoj uskla\u0111enosti sa zajedni\u010dkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, posebno sa restriktivnim mjerama EU\u201c, prenosi Beta.<\/p>\n<p>Istakli su i potencijal inicijative 3SI da pomo\u0107u svojih regionalnih infrastrukturnih projekata i ubrzanja zelene i digitalne transformacije, doprinese saradnji EU sa tim zemljama, kako bi se one pribli\u017eile Uniji.<\/p>\n<p>U deklaraciji je ponovo najo\u0161trije osu\u0111en \u201eneizazvani, nepravedan i ilegalni\u201ci rat Rusije protiv Ukrajine i njenog naroda, i potvr\u0111ena nepokolebljiva podr\u0161ka suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, \u010diji je predsjednik Volodomir Zelenski tako\u0111e bio gost samita.<\/p>\n<p>Nagla\u0161ena je i va\u017enost ja\u010danja transatlantskih veza sa SAD, i podvu\u010deno da su zemlje 3SI katalizator strate\u0161kog prisustva SAD u regionu 3SI, \u0161to doprinosi bezbjednosti i prosperitetu Evrope.<\/p>\n<p>U deklaraciji je nagla\u0161eno da zemlje 3SI zahvaljuju\u0107i tri mora nude prirodnu vezu sa susjedima EU, kao i produ\u017eetak konektivnosti EU sa globalnim transportnim rutama, kao \u0161to su Trans-kaspijski koridor i IMEC (Koridor Indija-Bliski istok-Evropa).<\/p>\n<p>U dokumentu su pozdravljeni rezultati investicionog fonda 3SI (3SIIF) i njegov doprinos u podsticanju ekonomskog rasta i konektiviteta kroz strate\u0161ka ulaganja.<\/p>\n<p>Na jednodnevnom samitu inicijative 3SI u Vilnjusu, i prate\u0107em poslovnom forumu, okupili su se \u0161efovi dr\u017eava i vlada i najvi\u0161i zvani\u010dnici Austrije, Bugarske, Gr\u010dke, Hrvatske, \u010ce\u0161ke, Estonije, Ma\u0111arske, Letonije, Litvanije, Poljske Rumunije, Slova\u010dke i Slovenije.<\/p>\n<p>Na skupu su bili i predstavnici strate\u0161kih partnera 3SI \u2013 SAD, Njema\u010dke, Evropske komisije, i Japana koji je u Vilnjusu postao \u010detvrti strate\u0161ki partner.<\/p>\n<p>Bili su i predstavnici pridru\u017eenih \u010dlanica Ukrajine i Moldavije, a na poziv predsjednika Litvanije Gitanasa Nausede, gosti su bili Gruzija, Izrael, Turska, Velika Britanija, Finska, \u0160panija i Crna Gora, koju je predstavljao predsednik Jakov Milatovi\u0107.<\/p>\n<p>Inicijativa tri mora odr\u017eala je prvi samit 2016. godine u Dubrovniku. Ona okuplja zemlje na osi sjever jug, na potezu Baltik-Jadran-Crno More.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0Trinaest zemalja Evropske unije, okupljenih u Inicijativi tri mora (3SI) usvojilo je zajedni\u010dku deklaraciju u kojoj se navodi da pridaju veliku va\u017enost pro\u0161irenju EU, kako na Zapadni Balkan, tako i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, po\u0161to \u0107e to u strate\u0161kom smislu donijeti ve\u0107u stabilnost i prosperitet cijeloj Uniji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-398864","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398864","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=398864"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398864\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":398867,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398864\/revisions\/398867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=398864"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=398864"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=398864"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}