Crna Gora je jo\u0161 hibridni re\u017eim u tranziciji, stoji u posljednjem izve\u0161taju organizacije Fridom haus pod nazivom “Dr\u017eave u tranziciji 2024” koji pokriva 29 evropskih i azijskih dr\u017eava, Crna Gora je svrstana u hibridne re\u017eime, ili kako Fridom haus, opisuje zemlje u kojima redovne promjene u vladajuc\u0301oj eliti naru\u0161avaju nedostatak smisla strukturne promjene tokom vremena.<\/p>\n
Shodno tome, ovi re\u017eimi mogu da budu izme\u0111u demokratskog i autokratskog bez izgleda da c\u0301e postic\u0301i punu konsolidaciju u bilo kom pravcu, poja\u0161njava se u izvje\u0161taju ove organizacije.<\/p>\n
“Crna Gora se jo\u0161 oporavlja od ustavne krize iz 2022. godine, a bori se sa disfunkcionalnim i korumpiranim lokalnim vlastima u nedostatku dr\u017eavne stabilnosti”, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Navodi se i da me\u0111u nekim hibridnim re\u017eimima, redovne promjene u vladajuc\u0301oj eliti umanjuju nedostatak zna\u010dajnih strukturnih promjena tokom vremena. Dok kru\u017ee na vlasti i van nje, rivalske stranke u kojima dominiraju li\u010dnosti ili li\u010dna nastojanja njihovih lidera stalno politizuju i osvajaju slabe institucije. Shodno tome, ovi re\u017eimi mogu da riko\u0161etiraju izme\u0111u demokratskih i autokratskih “proboja”, a da ne izgledaju da c\u0301e postic\u0301i punu konsolidaciju u bilo kom pravcu, prenose Vijesti.<\/p>\n
“Izborni poraz Demokratske partije socijalista (DPS) crnogorskog moc\u0301nika Mila \u0110ukanovic\u0301a 2020. okon\u010dao skoro 30 godina jednopartijske vladavine u zemlji, potencijalno otvarajuc\u0301i novo poglavlje demokratije. Tranzicija je nastavljena 2023. godine, kada je sam \u0110ukanovic\u0301 izgubio predsjedni\u010dke izbore. Me\u0111utim, politi\u010dki pejza\u017e ostaje podijeljen izme\u0111u stare garde prije 2020. i mla\u0111e klase manje iskusnih zvani\u010dnika. Raskol je proizveo neefikasnu upravu, me\u0111uinstitucionalni sukob i jednogodi\u0161nju ustavnu krizu\u2014sve to je podrilo reforme vladavine prava i omoguc\u0301ilo \u0161irenje organizovanog kriminala. Nedavne sukobe unutar novog rukovodstva, o \u010demu svjedo\u010di i ostavka predsjednika Jakova Milatovic\u0301a iz \u010dlanstva vladajuc\u0301e stranke u februaru 2024. godine, mogle bi dodatno da ote\u017eaju reformski proces”, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Fridom haus navodi da je defini\u0161uc\u0301a osobina cikli\u010dnih hibrida kombinacija stvarnog politi\u010dkog pluralizma i povr\u0161ne institucionalne promjene.<\/p>\n
“Oni imaju tendenciju da zaostaju u reformama koje imaju za cilj uspostavljanje jakih barijera izme\u0111u javne slu\u017ebe i privatne dobiti. Stoga je od su\u0161tinske va\u017enosti da se promovi\u0161u antikorupcijski mehanizmi i reforma pravosu\u0111a u ovim zemljama, a proces pristupanja EU ima va\u017enu ulogu u tom pogledu. Ako se gra\u0111anima i novim vladama obezbijede instrumenti i podsticaji za temeljno iskorjenjivanje antidemokratskog naslje\u0111a nakon ‘probojnih izbora’, cikli\u010dni hibridi kona\u010dno mogu da pobjegnu sa svojih partijskih traka za tr\u010danje i naprave stvarni napredak ka demokratskoj konsolidaciji”, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Crna Gora je dobila 46 od mogu\u0107ih 100 bodova pri \u010demu ve\u0107i broj bodova zna\u010di i ve\u0107i stepen demokrati\u010dnosti dr\u017eave.<\/p>\n
“Op\u0161tine su optere\u0107ene politizacijom i slabom funkcionalno\u0161u, zabilje\u017eene su opstrukcije lokalnih izbora i lokalnih skup\u0161tinskih zasijedanja, nestabilne finansije i nedostatak mirne tranzicije vlasti”, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n