Nova istra\u017eivanja stru\u010dnjaka Ameri\u010dke svemirske agencije (NASA) ukazuju na to da smanjenje prisustva si\u0107u\u0161nih \u010destica dima, pra\u0161ine i gasova oslobo\u0111enih industrijskom aktivno\u0161\u0107u, doprinosi za cijelih 40 odsto daljem zagrijavanju planete, prenosi nau\u010dni \u017eurnal \u201eCommunications Earth & Environment\u201c.<\/p>\n
Nagla\u0161eno je da kroz \u010distiju atmosferu sun\u010devi zraci lak\u0161e prodiru i uti\u010du na rast temperature na povr\u0161ini Zemlje.<\/p>\n
To mi\u0161ljenje nau\u010dnika bazirano je na desetogodi\u0161njim rezultatima ispitivanja dobijenim posredstvom ure\u0111aja CERES (Clouds and the Earth\u2019s Radiant Energy System).<\/p>\n
Podaci tih satelita, koji su u orbitu lansirani jo\u0161 2001. godine, svjedo\u010de da smanjenje koli\u010dine aerosola u atmosferi dovodi do ve\u0107e prozirnosti vazdu\u0161nog omota\u010da i znatno ve\u0107eg zagrevanja nego \u0161to je zagrijavanje izazvano gasovima poput ugljen dioksida, ozona i metana, koji su glavni uzro\u010dnici efekta staklene ba\u0161te, prenosi FoNet.<\/p>\n
Navedeno je da, iako spadaju u zaga\u0111enje, prisustvo aerosol \u010destica u atmosferi pove\u0107ava mo\u0107 refleksije sun\u010devih zraka koji se u tom procesu odbijaju i ne dopiru u cjelini do povr\u0161ine Zemlje ve\u0107 odlaze u svemirska prostranstva.<\/p>\n
Klimatolozi ve\u0107 du\u017ee vrijeme znaju da svi zaga\u0111iva\u010di atmosfere ne uti\u010du podjednako na klimatske promjene, ali je pomenuto istra\u017eivanje jedno od prvih koje jasno ukazuje da si\u0107u\u0161ne aerosol \u010destice igraju va\u017enu ulogu i u odbijanju sun\u010devih zraka, odnosno smanjenu zagrijavanja.<\/p>\n
Te \u010destice, kako se navodi, pospje\u0161uju pove\u0107ano stvaranje vodenih kapljica u oblacima sto ih \u010dini gu\u0161\u0107im i svjetlijim, tako da se ve\u0107a koli\u010dina sun\u010deve energije jednostavno odbija od njih.<\/p>\n
Istovremeno, takva vrsta zaga\u0111enja \u010dini da gu\u0161\u0107e formacije oblaka ostaju du\u017ee u atmosferi \u0161to tako\u0111e doprinosi dugotrajnom efektu umanjenog zagrijavanja.<\/p>\n
Najnovija posmatranja i predhodna istra\u017eivanja, me\u0111utim, ukazuju da postoje i drugi faktori \u010dije povezano djelovanje uti\u010de na dalje zagrijavanje planete.<\/p>\n
Ubrzano otapanje velikih snije\u017enih i ledenih povr\u0161ina dovodi do smanjenja sposobnosti odbijanja sun\u010deve svjetlosti, jer se osloba\u0111anju povr\u0161ine koje su tamnije i privla\u010de vi\u0161e svjetlosne energije \u0161to dalje uti\u010de na povla\u010denje ni\u017eih formacija oblaka iznad okeana i uzrokuje ve\u0107e zagrijavanje, jer se tamnije vodene povr\u0161ine br\u017ee i vi\u0161e zagrijavaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nova istra\u017eivanja stru\u010dnjaka Ameri\u010dke svemirske agencije (NASA) ukazuju na to da smanjenje prisustva si\u0107u\u0161nih \u010destica dima, pra\u0161ine i gasova oslobo\u0111enih industrijskom aktivno\u0161\u0107u, doprinosi za cijelih 40 odsto daljem zagrijavanju planete, prenosi nau\u010dni \u017eurnal \u201eCommunications Earth & Environment\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-398703","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398703","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=398703"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398703\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":398706,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398703\/revisions\/398706"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=398703"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=398703"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=398703"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}