{"id":398666,"date":"2024-04-10T08:59:55","date_gmt":"2024-04-10T06:59:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=398666"},"modified":"2024-04-10T08:59:55","modified_gmt":"2024-04-10T06:59:55","slug":"zasto-muskarci-trce-u-toalet-kad-ih-uhvati-nervoza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/10\/zasto-muskarci-trce-u-toalet-kad-ih-uhvati-nervoza\/","title":{"rendered":"Za\u0161to mu\u0161karci tr\u010de u toalet kad ih uhvati nervoza?"},"content":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina mu\u0161karaca ka je pod stresom instinktivno \u017eele ili pobje\u0107i ili se boriti, \u0161to uzrokuje osloba\u0111anje hormona koji remete uobi\u010dajene hormone koji su \u2018zaslu\u017eni\u2019 za opu\u0161tenu be\u0161iku. Zbog tog reme\u0107enja dolazi do skupljanja be\u0161ike i potrebe za mokrenjem ili \u010dak nehoti\u010dnog mokrenja u nekim slu\u010dajevima.<\/p>\n<p>Urologinja dr Reni Malik obja\u0161njava kako stres mo\u017ee uticati na be\u0161iku na nekoliko na\u010dina. Jedan od potencijalnih faktora je disfunkcija karli\u010dnog dna, kada se mi\u0161i\u0107i u dnu karlice napinju kao odgovor na stres.<\/p>\n<blockquote><p><strong>\u0160to je vi\u0161i nivo stresa, to \u010de\u0161\u0107e mokrite<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Utvr\u0111eno je kako u stresnim situacijama mozak mo\u017ee pokrenuti osloba\u0111anje neurotransmitera zvanog kortikotropin (CRF): \u201cBe\u0161ika ima receptore koji posebno reaguju na ovaj neurotransmiter, koji djeluje na be\u0161iku pove\u0107avaju\u0107i njene kontrakcije, a kontrakcije su razlog zbog kojeg osje\u0107ate potrebu za mokrenjem\u201d.<\/p>\n<p>Uz to, stres ima negativan uticaj na nivo serotonina, neurotransmitera odgovornog za regulaciju raspolo\u017eenja, koncentracije i sna. \u201cSmanjenje nivoa povezano je s ve\u0107im stezanjem be\u0161ike i kasnijom urinarnom frekvencijom\u201d, poja\u0161njava dr Malik. Tako\u0111e, zbog sna\u017ene korelacije izme\u0111u prekomjerno aktivne be\u0161ike i anksioznosti, simptomi jednog pokazuju pogor\u0161anje drugog simptoma.<\/p>\n<p>\u201cZnamo da postoji veza\u201d, obja\u0161njava ona i nastavlja: \u201cLjudi koji boluju od prekomjerno aktivne bep\u0161ike podlo\u017eni su razvijanju anksioznosti u sljede\u0107ih 10 godina. Sli\u010dno tome, oni koji pate od anksioznosti imaju ve\u0107e \u0161anse da razvijuprobleme s prekomjerno aktivnom be\u0161ikom u istom vremenskom periodu\u201d.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, istra\u017eivanja su pokazala da rje\u0161enje jednog problema mo\u017ee ubla\u017eili ili smanjiti rizik od stvaranja drugog problema.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Disfunkcija karlice ili prekomjerno aktivna be\u0161ika<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Posavjetujte se s ljekarom kako biste utvrdili imate li disfunkciju karlice ili prekomjerno aktivnu be\u0161iku koji se mo\u017ee lije\u010diti. Uz to, kvalitetno spavanje i smanjenje stresa u svakodnevnom \u017eivotu mogu imati pozitivan u\u010dinak. Urologinja predla\u017ee i sljede\u0107i trening, odnosno Kegelove vje\u017ebe: \u201cKada osjetite potrebu za mokrenjem, ona \u0107e vjerojatno rasti sa svakim trenutkom, dok ne pomislite da morate otr\u010dati do toaleta. Ali ako pri\u010dekate, potreba \u0107e s vremenom ipak popustiti. To se naziva trening mjehura: kad osjetite potrebu, pri\u010dekate, odvratite misli i radite brze Kegelove vje\u017ebe \u2013 povla\u010denjem i uvla\u010denjem u karlicu, rade\u0107i brze kontrakcije i opu\u0161tanja \u2013 dok \u010dekate da potreba za mokrenjem pro\u0111e, a zatim bezbri\u017eno odite do toaleta. Ovakav proces dovodi do ponovnog povezivanja mozga i mokra\u0107nog mjehura tako da vi\u0161e ne osje\u0107ate toliku potrebu za odlaskom na wc\u201d. (Izvor:<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina mu\u0161karaca ka je pod stresom instinktivno \u017eele ili pobje\u0107i ili se boriti, \u0161to uzrokuje osloba\u0111anje hormona koji remete uobi\u010dajene hormone koji su \u2018zaslu\u017eni\u2019 za opu\u0161tenu be\u0161iku<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":398669,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-398666","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398666","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=398666"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398666\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":398670,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398666\/revisions\/398670"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/398669"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=398666"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=398666"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=398666"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}