Slo\u017eena gramatika, zahtjevno pismo ili druga\u010diji izgovor \u010dini neke jezike posebno te\u0161kim za u\u010denje.<\/p>\n
Engleski jezik je najzastupljeniji po broju govornika na svijetu, a Foreign Service Institute (FSI) je rangirao svjetske jezike na osnovu toga koliko je potrebno govornicima engleskog da nau\u010de odre\u0111eni jezik, prenosi bhsc.trtbalkan.com.<\/p>\n
U kategoriji najlak\u0161ih jezika za koje je obi\u010dno potrebno do 750 sati nastave da bi se postigao nivo B2\/C1 nalaze se francuski, italijanski, \u0161panski i portugalski jezik.<\/p>\n
S druge strane, arapski, kineski i japanski jezik spadaju u kategoriju najte\u017eih jezika za u\u010denje. Oni su izuzetno te\u0161ki i zahtijevaju blizu 88 sedmica ili 2.200 sati u\u010denja da bi se dostigao nivo B2\/C1.<\/p>\n
Arapski jezik ima veoma slo\u017eenu gramati\u010dku strukturu i koristi sistem pisanja koji se \u010dita s desna na lijevo. Jezik ima 28 slova alfabeta, a svako slovo ima \u010detiri razli\u010dita oblika u zavisnosti od polo\u017eaja u rije\u010di.<\/p>\n
Rje\u010dnik arapskog jezika obuhvata vi\u0161e od 12 miliona rije\u010di. Za pore\u0111enje, u engleskom jeziku ima gotovo 600.000 rije\u010di, dok u francuskom ima blizu 150.000. To znatno ote\u017eava u\u010denje ovog jezika, posebno zato \u0161to za odre\u0111eni pojam postoji vi\u0161e razli\u010ditih izraza. Naprimjer, samo za rije\u010d \u201eljubav\u201c postoje 23 rije\u010di koje se koriste u zavisnosti od faze ljubavi koja se opisuje.<\/p>\n
Nekim govornicima kojima arapski nije maternji jezik te\u0161ko je izgovarati rije\u010di na arapskom zbog toga \u0161to su neki glasovi neuobi\u010dajeni u drugim \u0161iroko kori\u0161\u0107enim jezicima. Naprimjer, ‘\u062d’ predstavlja zvuk ‘h’ koji se nalazi samo u arapskom jeziku, i mora se posebno vje\u017ebati. Pritom, postoje tri razli\u010dita slova \u201eh\u201c, te nije svejedno koje slovo \u0107e se koristiti u kojoj rije\u010di. Ukoliko se promijeni ili pogre\u0161no izgovori samo jedan glas, mo\u017ee se potpuno promijeniti zna\u010denje rije\u010di ili cijele re\u010denice.<\/p>\n
Kineski jezik je najzastupljeniji jezik na svijetu po broju govornika. Prema FSI listi, ve\u0107ini govornika engleskog je potrebno vi\u0161e od 2.200 sati da savladaju ovaj jezik.<\/p>\n
Specifi\u010dan je po tome \u0161to je tonski jezik. To zna\u010di da ima \u010detiri tona za izgovor rije\u010di i re\u010denica: visoki, rastu\u0107i, padaju\u0107i-di\u017eu\u0107i i padaju\u0107i. Zna\u010denje rije\u010di se mo\u017ee drasti\u010dno promijeniti u zavisnosti\u00a0 od tona kojim se izgovara, \u0161to zna\u010dajno ote\u017eava u\u010denje i razumijevanje ovog jezika onima koji nisu izvorni govornici.<\/p>\n
Od 60.000 karaktera, koliko ih je u odre\u0111enim periodima postojalo, danas se koristi od 10 do 20 hiljada. Za osnovnu pismenost, koja podrazumijeva sposobnost jednostavne komunikacije i razumijevanja dnevnih novina i \u010dasopisa, potrebno je poznavati blizu 3.000 karaktera.<\/p>\n
Za razliku od pisma, gramatika kineskog jezika je jednostavnija: nema pade\u017ea, rodova, mno\u017eine, niti glagolskih vremena.<\/p>\n
Japanski jezik spada u kategoriju svjetskih jezika koje je najte\u017ee nau\u010diti. Razlog za to je \u0161to japanski jezik ima jedno od najkomplikovanijih pisama na svijetu. Ipak, uprkos tome, nemaju nepismenih ljudi. Japanski jezik ima vi\u0161e od 8.000 znakova u tri razli\u010dita pisma: hiragana (rije\u010di japanskog porijekla), katakana (rije\u010di stranog porijekla) i kan\u0111i (znakovi preuzeti iz kineskog alfabeta).<\/p>\n
Va\u017ean segment u u\u010denju podrazumijeva pravilno iscrtavanje znakova, a ote\u017eavaju\u0107a okolnost je ta da svaki znak ima vi\u0161e mogu\u0107nosti za \u010ditanje i razumijevanje.
\nGramatika se sastoji od pravila kombinovanja elemenata, ali za razliku od nekih jezika, japanski jezik nema rod, broj, pade\u017ee, niti li\u010dne zamjenice.<\/p>\n
Japanski jezik ima vi\u0161e nivoa “ljubaznosti”. To zna\u010di da upotreba izraza i glagolskih oblika zavisi od toga da li se osoba obra\u0107a porodici, prijateljima, nadre\u0111enima ili nepoznatim osobama. U skladu s tim, postoji vi\u0161e razli\u010ditih oblika pristojnog izra\u017eavanja.<\/p>\n
Jezici regije, odnosno slovenski jezici, prema FSI listi, spadaju u \u010detvrtu kategoriju jezika po te\u017eini. Prema ovoj listi, za njihovo savladavanje na nivou B2\/C1 potrebno je blizu 44 sedmice ili 1.100 sati u\u010denja, s obzirom na zna\u010dajne kulturne i lingvisti\u010dke razlike u odnosu na engleski jezik. Osim bosanskog, hrvatskog, srpskog i albanskog jezika, u ovoj kategoriji se nalaze i turski, \u010de\u0161ki, bugarski, finski, perzijski, ruski i slovena\u010dki jezik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Slo\u017eena gramatika, zahtjevno pismo ili druga\u010diji izgovor \u010dini neke jezike posebno te\u0161kim za u\u010denje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":333586,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-398397","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398397","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=398397"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398397\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":398400,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398397\/revisions\/398400"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/333586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=398397"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=398397"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=398397"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}