{"id":398374,"date":"2024-04-06T17:04:04","date_gmt":"2024-04-06T15:04:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=398374"},"modified":"2024-04-06T17:04:04","modified_gmt":"2024-04-06T15:04:04","slug":"gleceri-u-austriji-ce-nestati-za-40-do-45-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/06\/gleceri-u-austriji-ce-nestati-za-40-do-45-godina\/","title":{"rendered":"Gle\u010deri u Austriji \u0107e nestati za 40 do 45 godina?"},"content":{"rendered":"<p>Austrija \u0107e izgubiti sve svoje gle\u010dere za 40 do 45 godina, upozorili su stru\u010dnjaci, u osvrtu na to da su se dva njena gle\u010dera pro\u0161le godine smanjila za vi\u0161e od 100 metara.<\/p>\n<p>U svijetu vlada zabrinutost oko uticaja klimatskog zagrijavanja na gle\u010dere planete i u poslednjem godi\u0161njem izvje\u0161taju Austrijskog alpskog kluba (OAV) ukazuje se na spektakularno povla\u010denje austrijskih gle\u010dera tokom poslednjih sedam godina, prenosi Beta.<\/p>\n<p>Studija pokazuje da su se 93 austrijska gle\u010dera koje organizacija prati povukla u prosjeku za 23,9 metara pro\u0161le godine, \u0161to je tre\u0107e najve\u0107e topljenje gle\u010dera od po\u010detka mjerenja 1891. godine.<\/p>\n<p>Najgora godina po pitanju topljenja gle\u010dera u Austriji bila je 2022. godina sa prosje\u010dnim povla\u010denjem leda za 28,7 metara.<\/p>\n<p>&#8220;Zbog ekstremnog zagrijavanja Alpa gle\u010deri bi mogli takore\u0107i da nestanu za 45 godina&#8221;, upoziro je Aplski klub koji smatra da su mjere za za\u0161titu klime preduzete prekasno.<\/p>\n<p>Za 40 do 45 godina takore\u0107i cijela Austrija \u0107e biti bez gle\u010dera, rekao je Andreas Kelerer-Pirklbauer, \u0161ef slu\u017ebe za mjerenje gle\u010dera u Alpskom klubu.<\/p>\n<p>U 2017. godini austrijski gle\u010deri su se u prosjeku istopili za 25,2 metra, \u0161to je drugo najve\u0107e registrovano topljenje, prema Alpskom klubu.<\/p>\n<p>A pro\u0161le godine dva gle\u010dera zemlje su se smanjila za vi\u0161e od 100 metara, gle\u010der Pasterze izgubio je 203,5 metara i Reternbahferner 127 metara.<\/p>\n<p>Gerhard Lib, kolider slu\u017ebe Kluba za mjerenje gle\u010dera je rekao da austrijski gle\u010deri ne mogu vi\u0161e biti spaseni i da je njihov nestanak narednih decenija \u201enezaustavljiv\u201c, prenosi agencija AP.<\/p>\n<p>Proces formiranja rezervi snijega na gornjim vrhovima gle\u010dera tako da mogu da se stabilizuju traje decenijama i &#8220;vrijeme je isteklo&#8221;, rekao je on.<\/p>\n<p>&#8220;To zna\u010di da ni\u0161ta vi\u0161e ne mo\u017ee da se uradi&#8221;, dodao je.<\/p>\n<p>Mogu\u0107e je da malo ne\u0161to gle\u010dera ostane u sjenovitim lokacijama, kod Glokner gle\u010dera na sjeveroisto\u010dnoj strani, i nekim djelovima doline Etctal, ali zapravo \u0107e Austrija uglavnom ostati bez gle\u010dera, smatraju stru\u010dnjaci.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci koji rade u geografskom institutu Univerziteta u Gracu rekli su da to \u0161to i dalje postoje gle\u010deri u zemlji u potpunosti zbog rezervi iz pro\u0161losti.<\/p>\n<p>OAV poziva na bolju za\u0161titu gle\u010dera isti\u010du\u010di da je biodiverzitet alpskih oblasti stalno podvrgnut stresu zbog izgradnji novih ski liftova i koncentracije skija\u0161kih centara.<\/p>\n<p>Prema Svjetskoj meteorolo\u0161koj organizaciji veliki gle\u010deri na planeti svi bilje\u017ee topljenje bez presedana od po\u010detka mjerenja tokom 1950-ih godina, a situacija je &#8220;ekstremna&#8221; u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike i u Evropi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Austrija \u0107e izgubiti sve svoje gle\u010dere za 40 do 45 godina, upozorili su stru\u010dnjaci, u osvrtu na to da su se dva njena gle\u010dera pro\u0161le godine smanjila za vi\u0161e od 100 metara.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":350849,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-398374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=398374"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398374\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":398377,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398374\/revisions\/398377"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/350849"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=398374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=398374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=398374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}