{"id":398173,"date":"2024-04-03T23:06:13","date_gmt":"2024-04-03T21:06:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=398173"},"modified":"2024-04-04T06:44:36","modified_gmt":"2024-04-04T04:44:36","slug":"nacrt-zakona-o-medijima-motivacija-ili-prijetnja-za-samoregulaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/03\/nacrt-zakona-o-medijima-motivacija-ili-prijetnja-za-samoregulaciju\/","title":{"rendered":"Nacrt zakona o medijima \u2013 motivacija ili prijetnja za samoregulaciju?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161u: D. Bogdanovi\u0107 i T. \u0110urni\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ako bude usvojen predlog Radne grupe za izradu medijskih zakona, novac od dr\u017eave \u0107e mo\u0107i dobijati samo oni mediji koji imaju neki oblik samoregulacije. Je li to dobro ili jedino mogu\u0107e rje\u0161enje?<\/strong><\/p>\n

Direktor Direktorata za medije, Ne\u0111eljko Rudovi\u0107, kazao je da je ova inicijativa pokrenuta sa ciljem da\u00a0se ohrabri samoregulacija u na\u0161oj zemlji.<\/p>\n

\u201eTrenutno je oko desetak odsto medija u samoregulaciji, tj. 15 do 20 medija. Dio njih je okupljen u kolektivnom samoregulatornom tijelu, a ostali imaju svoje ombudsmane. Sa druge strane u Crnoj Gori imamo preko 180 zvani\u010dno registrovanih medija, a imamo jo\u0161 nekoliko desetina raznih internetskih publikacija koje nisu u evidenciji medija, a po va\u017ee\u0107em zakonu nisu ni u obavezi da to budu\u201c,\u00a0 isti\u010de Rudovi\u0107, nagla\u0161avaju\u0107i da sve to potvr\u0111uje da je samoregulacija u Crnoj Gori na veoma niskom nivou.<\/p>\n

Rudovi\u0107 navodi da je nedovoljno to \u0161to se kao i u va\u017ee\u0107em Zakonu o medijima, i u ovom Nacrtu predvi\u0111a da se rad samoregulatornih tijela tako\u0111e finansira iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, ve\u0107 da se morala uvesti i komponenta da se iz Fonda finansira medijski sadr\u017eaj samo onih medija koji su u samoregulaciji.<\/p>\n

\u201eJedna od va\u017enijih novina, mimo ove norme je pove\u0107anje Fonda za medijski pluralizam sa 0,09% teku\u0107eg bud\u017eeta na 0,2% teku\u0107eg bud\u017eeta. To zna\u010di vi\u0161e od 100%, tj. preko 2,5 miliona eura za komercijalne medije, za sadr\u017eaj od javnog interesa, \u0161to je va\u017ean mehanizam za produkciju sadr\u017eaja koji su va\u017eni za crnogorsko dru\u0161tvo i za dodatno davanje pe\u010data kredibilitetu crnogorske medijske zajednice\u201c, dodaje on.<\/p>\n

Prema nacrtu Zakona, samo mediji upisani u Evidenciju, koji nisu bili pod zabranom emitovanja u prethodnih \u0161est mjeseci, niti im je osniva\u010d osu\u0111en za \u0161irenje mr\u017enje, mogu pristupiti Fondu. Tako\u0111e, iz Fonda se sada mogu finansirati i periodi\u010dni \u0161tampani medije, a lista tema va\u017enih za medijski pluralizam i javni interes je revidirana.<\/p>\n

Neke od uvedenih izmjena uklju\u010duju i obavezu medija da urede unutra\u0161nje odnose putem statuta, uklju\u010duju\u0107i i konsultacije novinara pri izboru glavnog urednika. Tako\u0111e, javni sektor ne\u0107e mo\u0107i sponzorisati medijske sadr\u017eaje niti se ogla\u0161avati u medijima u Crnoj Gori koji nisu upisani u Evidenciju.<\/p>\n

Nacrti novih zakona o medijima, javnom medijskom servisu i audiovizuelnim medijskim uslugama su poslati na mi\u0161ljenje Savjetu Evrope sredinom februara. Nakon \u0161to Savjet Evrope i nadle\u017ene institucije u Vladi daju svoje mi\u0161ljenje, prijedlozi \u0107e biti upu\u0107eni na mi\u0161ljenje Evropskoj komisiji. Nakon toga, bi\u0107e spremni za razmatranje i usvajanje u Vladi Crne Gore.<\/p>\n

Direktorka TV E, Sonja Drobac, ka\u017ee me\u0111utim da pristupanje samoregulaciji \u201cpod prijetnjom\u201d nije najbolji na\u010din motivacije, a ni na\u010din da se su\u0161tinski razumije zna\u010daj mehanizma samoregulacije.<\/p>\n

Komentari\u0161u\u0107i finansiranje samoregulacije, Drobac navodi da bi bilo najbolje da se samoregulacija finansira iz \u010dlanarine vi\u0161e medijskih ku\u0107a udru\u017eenih zbog \u0161to kvalitetnije samoregulacije, koja bi se bazirala na analizi eksperata.<\/p>\n

Drobac dodaje i to da \u201eiako je samoregulacija va\u017ean i koristan mehanizam za\u0161tite eti\u010dkih standarda profesije, ure\u0111ivanje samoregulacije Nartom Zakona o medijima, nije najbolji princip motivacije\u201c.<\/p>\n

I Ombudsmanka nezavisnog dnevnika Vijesti i nedeljnika Monitor, Paula Petri\u010devi\u0107, smatra da je \u201epatroniziraju\u0107e i poni\u017eavaju\u0107e stimulisanje eti\u010dkog pristupa novinarstvu \u2013 pristupom ke\u0161u\u201c.<\/p>\n

\u201eNe znam koliko uslovljavanje pristupom fondovima mo\u017ee da u\u010dini neki medij profesionalnijim i eti\u010dnijim, takve su odluke onda izraz komercijalnih interesa, a ne svjesne odluke i dobre volje da se postupa u skladu sa eti\u010dkim i profesionalnim standardima koji, \u010dini mi se, ipak ne mogu biti sre\u0107an nus-proizvod dobijanja sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija\u201c, navodi ona.<\/p>\n

Petri\u010devi\u0107 zastupa stav \u201eda medijska samoregulacija, ako treba da ima smisla i svrhe \u2013 mora biti dobrovoljna, ne mo\u017ee biti nametnuta niti ne-eti\u010dkim, nego van-eti\u010dkim razlozima i sredstvima rukovo\u0111ena\u201c.<\/p>\n

Sa druge strane, Rudovi\u0107 navodi da su i u Direktoratu svjesni rizika koje nose ovakvi \u201euslovi\u201c za finansiranje iz Fonda, ali\u00a0da sprovo\u0111enje samoregulacije ne\u0107e pro\u0107i bez nazdora.<\/p>\n

\u201eMnogi zaboravljaju da sva ta samoregulatorna tijela ne\u0107e mo\u0107i da budu negdje sakrivena u kancelari ili postojati proforme. Komisija koja raspodjeljuje sredstva iz Fonda za medijski pluralizam, mora\u0107e da pred sobom ima izvje\u0161taje o tome \u0161ta su radila samoregulatorna tijela u protekloj godini i koliko su imali slu\u010dajeva za rje\u0161avanje i kako su postupili. Rad tih samoregulatornih tijela bi\u0107e pod nadzorom organizacija civilnog dru\u0161tva koje prate medijske teme\u201c, isti\u010de Rudovi\u0107.<\/p>\n

On dodaje da \u0107e izvje\u0161taj tih \u201enadzornika\u201c biti javno dostupan.<\/p>\n

\u201eSvi papiri \u0107e biti javni i vjerujem da su mnogi svjesni da zloupotreba samoregulacije radi pristupanja Fondu za medijski pluralizam ne\u0107e ostati tajna i da \u0107e cjelokupna javnost biti upoznata sa tim na koji na\u010din se neko bavi samoregulacijom\u201c, dodaje on.<\/p>\n

Komentari\u0161u\u0107i\u00a0 postoje\u0107e mehanizme samoregulacije u Crnoj Gori, Drobac, koja je i \u010dlanica Medijskog savjeta za samoregulaciju Crne Gore i dio njegove komisija za monitoring i \u017ealbe, navodi da u posljednje vrijeme broj \u017ealbi na medijske sadr\u017eaje nije mali.<\/p>\n

Drobac dodaje da u Crnoj Gori \u201emehanizmi samoregulacije, na\u017ealost, nisu dovoljno jaki i to je najvi\u0161e posljedica nerazumijevanja medijske zajednice o tome za\u0161to i koliko je va\u017ena samoregulacija\u201c.<\/p>\n

Ombudsmanka Vijesti i Monitora, isti\u010de da samoregulacija uvijek mo\u017ee biti profesionalnija i odgovornija.<\/p>\n

\u201eSvakako, mislim da je situacija bolja nego \u0161to je bila prije pet ili 10 godina. \u0160to se broja \u017ealbi ti\u010de, makar u Vijestima, on varira od godine do godine, nekad je to samo pet \u017ealbi na godi\u0161njem nivou, a nekada skoro 30, uz dodatne samoinicijativne intervencije, primjedbe i medijaciju izme\u0111u \u010ditalaca\/teljki i uredni\u0161tva, koja se odvija u kontinuitetu\u201c, ka\u017ee Petri\u010devi\u0107.<\/p>\n

Rudovi\u0107 tako\u0111e navodi da situacija sa samoregulacijom nije zadovoljavaju\u0107a, \u010demu, kako ka\u017ee, doprinosi i netrepeljivost izme\u0111u najve\u0107ih medija u Crnoj Gori.<\/p>\n

\u201eSvi mediji imaju pravo na svoje ure\u0111iva\u010dke politike i to nu\u017eno zna\u010di da se ure\u0111iva\u010dke politike medija razlikuju. Ali postoji ne\u0161to \u0161to spaja sve medije u Crnoj Gori, a to je rije\u0161enost da svoj posao rade u skladu sa eti\u010dkim kodeksom. I u tom pravcu vjerujem da \u0107e se polako otvarati prostor za za smanjenje tog jaza i sukoba, te da jaz u po\u0161tovanju pravila eti\u010dkog izvje\u0161tavanja jednostavno ne bi smio da postoji, te da bi svi mediji morali da se podvrgnu sudu kredibilnog samoregulatornog tijela\u201c, dodaje on.<\/p>\n

Rizik da usvajanjem Nacrta Zakona o medijima samoregulacija pre\u0111e u regulaciju, ne\u0161to je \u010dega je Rudovi\u0107 svjestan, ali ka\u017ee da u samoj medijskoj zajednici prete\u017ee vi\u0111enje da je model koji podrazumijeva u ovoj fazi finansiranje samoregulacije nu\u017ean.<\/p>\n

\u201eMi imamo jednu situaciju koja govori o dosta lo\u0161oj finansijskoj situaciji u medijima, da nisu u stanju da sa dovoljnim iznosom finansiraju samoregulaciju. Izbor je ili potpuno di\u0107i ruke, ili pristupiti modelu koji je u va\u017ee\u0107em zakonu, a koji nastavlja da postoji u novom Zakonu o medijima uz sve mogu\u0107e rizike koje takvo rje\u0161enje nosi\u201c, dodaje on.<\/p>\n

I Petri\u010devi\u0107 navodi da ako medij \u017eeli da svoj rad izlo\u017ei nepristrasnom po\u0161tovanju Kodeksa, te postoji pouzdan na\u010din za to, nema bojazni ni za mediji ni za samoregulaciju.<\/p>\n

\u201eMe\u0111utim, mislim da najve\u0107a opasnost nije dominacija regulacije nad samoregulacijom, ve\u0107 uru\u0161avanje percepcije uloge i zna\u010daja medijske samoregulacije i u stru\u010dnoj i u op\u0161toj javnosti. Mo\u017ee se lako desiti da se formalnim ulaskom pod neki samoregulatorni ki\u0161obran \u201dreda radi\u201d samoregulacija i njeni mehanizmi pretvore u jo\u0161 jednu instituciju-lju\u0161turu i prije nego \u0161to je uspjela da uhvati trajnijeg i sna\u017enijeg korijena u na\u0161em medijskom ekosistemu\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n

U\u00a0Izvje\u0161taju<\/a> Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu, navodi se da medijsko okru\u017eenje ostaje politi\u010dki visoko polarizovano, s neujedna\u010denom primjenom novinarskog eti\u010dkog kodeksa i profesionalnih standarda, te nagla\u0161ava potrebu uspostavljanja vjerodostojnih i efikasnih mehanizme samoregulacije kako bi se ja\u010dao medijski integritet i profesionalizam.<\/p>\n

I u nedavno objavljenom\u00a0istra\u017eivanju Instituta za medije na temu samoregulacije u Crnoj Gori, navodi se da je na\u0161oj medijskoj sceni potrebna ja\u010da samoregulacija koja ima autoritet da uka\u017ee na propuste i da smjernice kako da se unaprijedi kvalitet izvje\u0161tavanja. Pregled \u017ealbi po samoregulatornim tijelima, koji je dio ovog istra\u017eivanja, pokazuje da je tokom 2022. godine najvi\u0161e \u017ealbi primila Ombudsmanka RTCG i to 35 \u017ealbi, \u0161to je vi\u0161e nego svi ostali ombudsmani zajedno. Ombudsmanka nezavisnog dnevnika Vijesti i nedjeljnika Monitor u 2022. primila je 15 \u017ealbi, a devet Medijski savjet za samoregulaciju, \u010diji su \u010dlanovi dnevni list i portal Pobjeda, TV Nova M, TV Teuta, radio Elmag, radio Dux, portal i radio Antena M, portali Analitika i CdM, TV Boin, TV E, M portal, radio Mir i RTV Cetinje.<\/p>\n

U pogledu unaprije\u0111enja samoregulacije u Crnoj Gori, u pomenutom istra\u017eivanju predla\u017ee se razmatranje izmjena i unapre\u0111enja Kodeksa novinara i novinarki, razvoj novih samoregulatornih modela, uklju\u010duju\u0107i formiranje nezavisnog samoregulatornog tijela, usvajanje internih eti\u010dkih smjernica, te organizovanje treninga za novinare i novinarke i ja\u010danje regionalne saradnje me\u0111u samoregulatornim mehanizmima u borbe protiv neprofesionalnog medijskog sadr\u017eaja.<\/p>\n

\u010clanak je dio regionalnog projekta \u201eNa\u0161i mediji: Inicijativa civilnog dru\u0161tva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promovisanje dijaloga\u201c, koji podr\u017eava Evropska unija, a sprovodi se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. Projekat kofinansira Ministarsrvo javne uprave u Crnoj Gori.<\/em><\/p>\n

\u010clanak je nastao uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i Ministarstva javne uprave u Crnoj Gori. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost Instituta za medije Crne Gore<\/a> i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako bude usvojen predlog Radne grupe za izradu medijskih zakona, novac od dr\u017eave \u0107e mo\u0107i dobijati samo oni mediji koji imaju neki oblik samoregulacije. Je li to dobro ili jedino mogu\u0107e rje\u0161enje?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-398173","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398173","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=398173"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398173\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":398184,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/398173\/revisions\/398184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=398173"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=398173"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=398173"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}