{"id":397967,"date":"2024-04-02T06:52:49","date_gmt":"2024-04-02T04:52:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=397967"},"modified":"2024-04-02T06:52:49","modified_gmt":"2024-04-02T04:52:49","slug":"zbog-klimatskih-promjena-nestace-90-tradicionalnih-vinskih-regiona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/04\/02\/zbog-klimatskih-promjena-nestace-90-tradicionalnih-vinskih-regiona\/","title":{"rendered":"Zbog klimatskih promjena nesta\u0107e 90 % tradicionalnih vinskih regiona"},"content":{"rendered":"<p>Novo istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu &#8220;Nature Reviews Earth &amp; Environment&#8221; ukazuje na to da bi oko 90 odsto nekih od tradicionalnih svjetskih regiona u kojima se proizvodi vino moglo da nestane u narednim decenijama zbog klimatskih promjena.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su otkrili da su primorski regioni i ravnice Italije, \u0160panije, Gr\u010dke i ju\u017ene Kalifornije najvi\u0161e ugro\u017eeni, javlja CBS, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Konkretno, otkrili su da su prekomjerna su\u0161a i \u010de\u0161c\u0301i toplotni talasi izazvani klimatskim promjenama odgovorni za rizik po proizvodnju vina u ovim regijama.<\/p>\n<p>Temperatura, padavine, vla\u017enost, radijacija i nivoi ugljen-dioksida su tako\u0111e klju\u010dne komponente proizvodnje vina, a nau\u010dnici tvrde da \u0107e se izmijeniti usljed novih klimatskih uslova.<\/p>\n<p>Porast temperature mo\u017ee da u\u010dini druge regione pogodnijim za uzgoj gro\u017e\u0111a, kao \u0161to su dr\u017eava Va\u0161ington, Oregon, Tasmanija i sjeverna Francuska.<\/p>\n<p>Nau\u010dinici upozoravaju na to da \u0107e to, ipak ,zavisiti od toga koliko temperature porastu, a mo\u017ee postojati rizik za o\u010duvanje \u017eivotne sredine ukoliko u tim regijama otpo\u010dne uzgajanje vinove loze.<\/p>\n<p>Iako bi to moglo da donese novi oblik ekonomskog rasta u tim oblastima, ljudi c\u0301e se i dalje suo\u010davati sa ekstremnim vremenskim prilikama i njihovim uticajima, upozoravaju nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Promjena klime donosi rizik od novih patogena i insekata koji mogu uticati na poljoprivredu i cjelokupno zdravlje \u017eivotne sredine i ljudi.<\/p>\n<p>Su\u0161niji uslovi bi umanjili vjerovatnoc\u0301u nekih problema sa vinovom lozom, kao \u0161to je peronospora, ali ukoliko se dogodi, epidemija bi se vjerovatno javila ranije i \u0161irila se br\u017ee, pokazalo je istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>Kao i kod svih elemenata klimatskih promjena, prilago\u0111avanje je &#8220;obavezno&#8221;, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p>Proizvo\u0111a\u010di vina c\u0301e morati da razmotre sorte gro\u017e\u0111a koje su vi\u0161e prilago\u0111ene njihovim regionima i vremenu berbe, \u0161to nije neophodno samo za globalnu ponudu, vec\u0301 i za ukupni kvalitet vina.<\/p>\n<p>Na primjer, klimatski faktori uti\u010du na nivoe pH, sadr\u017eaja alkohola i kiselosti, otkrili su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p>Dok se nivoi alkohola i pH u vinu povec\u0301avaju, nivoi kiselosti se smanjuju, \u0161to mikrobiologiju u napitku \u010dini nestabilnijom, a to dovodi do &#8220;povec\u0301anog rizika od mikrobiolo\u0161kog kvarenja\u201c i &#8220;arome prezrelog i\/ili kuvanog voc\u0301a&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Jedno je sigurno. Klimatske promjene c\u0301e dovesti do velikih promena u globalnoj proizvodnji vina u bliskoj buduc\u0301nosti. Fleksibilnost \u0107e biti od su\u0161tinskog zna\u010daja za prilago\u0111avanje ovim promenama\u201c, zaklju\u010dili su istra\u017eiva\u010di, prenosi Tanjug.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novo istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu &#8220;Nature Reviews Earth &#038; Environment&#8221; ukazuje na to da bi oko 90 odsto nekih od tradicionalnih svjetskih regiona u kojima se proizvodi vino moglo da nestane u narednim decenijama zbog klimatskih promjena<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":328258,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-397967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=397967"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":397970,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397967\/revisions\/397970"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/328258"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=397967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=397967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=397967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}