{"id":397403,"date":"2024-03-27T06:43:48","date_gmt":"2024-03-27T05:43:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=397403"},"modified":"2024-03-27T06:43:48","modified_gmt":"2024-03-27T05:43:48","slug":"vreme-je-za-nuklearno-podsecanje-zapada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/03\/27\/vreme-je-za-nuklearno-podsecanje-zapada\/","title":{"rendered":"Vreme je za nuklearno podse\u0107anje Zapada"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Dmitri Trenjin*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Strate\u0161ka stabilnost obi\u010dno se razume kao izostanak podsticaja za nuklearno naoru\u017eanu silu da pokrene prvi masivni nuklearni napad. Prevashodno se sagledava u vojno-tehni\u010dkim pojmovima. Razlozi zbog \u010dega bi se uop\u0161te moglo razmi\u0161ljati o napadu obi\u010dno se ne uzimaju u obzir.<\/p>\n<p>Ideja se pojavila polovinom pro\u0161log veka, kada je SSSR ostvario vojno-strate\u0161ki paritet sa SAD i kada je Hladni rat izme\u0111u njih u\u0161ao u \u201ezrelu\u201d fazu ograni\u010denog sukobljavanja i izvesne predvidljivosti. Re\u0161enje problema strate\u0161ke stabilnosti je tada vi\u0111eno u stalnom odr\u017eavanju kontakata izme\u0111u politi\u010dkih lidera dve supersile. \u0160to je dalje vodilo ka kontroli naoru\u017eanja i transparentnosti sastava njihovih arsenala. Me\u0111utim, prva \u010detvrtina 21. veka zavr\u0161ava se u uslovima koji se mnogo razlikuju od relativne me\u0111unarodne stabilnosti iz 1970-ih godina 20. veka.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Egzistencijalna pretnja<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Amerikanocentri\u010dni svet, koji je ustanovljen nakon okon\u010danja Hladnog rata, trpi sna\u017ene izazove a same njegove osnove su o\u010digledno uzdrmane. Globalna hegemonija Va\u0161ingtona i polo\u017eaj Kolektivnog zapada kao celine su oslabljeni, dok su ekonomska, vojna, nau\u010dna i tehnolo\u0161ka mo\u0107 i politi\u010dki zna\u010daj dr\u017eava koje nisu deo Zapada \u2013 prvo i nadasve Kine, ali tako\u0111e i Indije \u2013 u porastu. Ovo vodi ka opadanju odnosa izme\u0111u SAD i drugih centara mo\u0107i.<\/p>\n<p>Dve najve\u0107e nuklearne sile \u2013 Rusija i SAD \u2013 su u stanju polu-neposrednog oru\u017eanog sukoba. Ovaj sukob se zvani\u010dno u Rusiji sagledava kao egzistencijalna pretnja. Takva situacija je nastala zbog neuspeha politike (geopoliti\u010dko) strate\u0161kog odvra\u0107anja u podru\u010djima gde su prisutni ruski vitalni interesi.<\/p>\n<p>Potrebno je nazna\u010diti da je glavni razlog sukoba va\u0161ingtonsko svesno odbacivanje \u2013 koje sada traje ve\u0107 tri decenije \u2013 jasnih i otvoreno izre\u010denih bezbednosnih interesa Moskve. \u0160tavi\u0161e, u ukrajinskom ratu, ameri\u010dka vojska i politi\u010dko vo\u0111stvo nisu samo artikulisali, ve\u0107 su i javno izrazili da je cilj kori\u0161\u0107enja posredni\u010dkih snaga da se nanese strate\u0161ki vojni poraz Rusiji, uprkos njenom nuklearnom statusu.<\/p>\n<p>Video razgovor ameri\u010dkog predsednika D\u017eozefa Bajdena i ruskog predsednika Vladimira Putina, 2021. (Mikhail Metzel\/Sputnik\/AFP via Getty Images)<br \/>\nOvo je slo\u017een zadatak u kojem se integri\u0161e kolektivna ekonomska, politi\u010dka, vojna, vojno-tehni\u010dka, obave\u0161tajna i informaciona mo\u0107 Zapada sa delovanjem ukrajinskih oru\u017eanih snaga u neposrednom sukobu protiv ruske vojske. Drugim re\u010dima, SAD poku\u0161avaju da poraze Rusiju ne samo bez pribegavanja nuklearnom oru\u017eju, ve\u0107 i bez formalne uklju\u010denosti u neprijateljstva.<\/p>\n<p>U ovom kontekstu, objava pet nuklearnih sila 3. januara 2022. godine, da \u201enuklearni rat ne mo\u017ee biti vo\u0111en\u201d i da u njemu \u201ene mo\u017ee biti pobednika\u201d deluje kao prevazi\u0111eni ostatak pro\u0161losti. Rat preko posrednika izme\u0111u nuklearnih sila je ve\u0107 u toku. \u0160tavi\u0161e, tokom ovog sukoba pada sve vi\u0161e i vi\u0161e ograni\u010denja, i u pogledu oru\u017eanih sistema koji se koriste, i u pogledu u\u010de\u0161\u0107a zapadnih trupa, kao i u pogledu geografskih ograni\u010denja podru\u010dja na kojima se vodi rat.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Aktivno odvra\u0107anje<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Mogu\u0107e je pretvarati se da opstaje izvesna \u201estrate\u0161ka stabilnost\u201d, ali samo ukoliko jedan od aktera, poput SAD, postavlja zadatak da nanese strate\u0161ki poraz protivniku koriste\u0107i se klijentskom dr\u017eavom i o\u010dekuju\u0107i da se neprijatelj ne\u0107e usuditi da upotrebi nuklearno oru\u017eje. Stoga, koncept strate\u0161ke stabilnosti u svom izvornom obliku \u2013 stvaranje i odr\u017eavanje vojno-tehni\u010dkih uslova da bi se spre\u010dio nagli masivni nuklearni napad \u2013 svoje zna\u010denje u sada\u0161njim uslovima zadr\u017eava samo delimi\u010dno.<\/p>\n<p>Ja\u010danje nuklearnog odvra\u0107anja mo\u017ee biti re\u0161enje istinskog problema obnove strate\u0161ke stabilnosti, koja je ozbiljno poreme\u0107ena teku\u0107im i sve sna\u017enijim sukobom. Za po\u010detak, vredno bi bilo iznova razmisliti o konceptu odvra\u0107anja i, usputno, promeniti mu ime.<\/p>\n<p>Na primer, umesto o pasivnom, moramo razgovarati o aktivnom obliku [odvra\u0107anja]. Neprijatelj ne bi smeo da se ose\u0107a udobno, veruju\u0107i da rat koji vodi uz pomo\u0107 druge zemlje njega ne\u0107e pogoditi ni na koji na\u010din. Drugim re\u010dima, nu\u017eno je vratiti strah u umove i srca protivni\u010dkih vo\u0111a. Va\u017eno je naglasiti da se radi o korisnom obliku straha.<\/p>\n<p>Tako\u0111e se mora priznati da su mogu\u0107nosti pukih verbalnih poteza u ovoj fazi ukrajinskog sukoba iscrpljene. Kanali komunikacije sve do samog vrha moraju ostati besprekidno otvoreni, ali najva\u017enije poruke u ovoj fazi moraju biti poslate izvo\u0111enjem konkretnih poteza:<\/p>\n<ul>\n<li>doktrinarnim izmenama;<\/li>\n<li>\u00a0vojnim ve\u017ebama na kojima bi se one ispitale;<\/li>\n<li>\u00a0podvodnim i vazduhoplovnim patroliranjem du\u017e obala potencijalnog neprijatelja;<\/li>\n<li>\u00a0upozoravanjima na pripreme za nuklearna testiranja i samim testiranjem;<\/li>\n<li>\u00a0nametanjem zone zabrane leta nad delovima Crnog mora, itd.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Su\u0161tina ovih akcija nije samo da se iska\u017ee odlu\u010dnost i spremnost da se koriste dostupna sredstva u za\u0161titi ruskih vitalnih interesa, ve\u0107 \u2013 \u0161to je jo\u0161 va\u017enije \u2013 da se protivnik zaustavi i podstakne na ozbiljan razgovor.<\/p>\n<p>Strate\u0161ki raketni sistem \u201eJars\u201d u pozadini ruskih vojnika koji stra\u017eare tokom probe parade za Dan pobede u Moskvi, maj 2022. (Foto: Oleg Elkov\/Getty Images)<br \/>\nEskalaciona lestvica se ovde ne okon\u010dava. Posle vojno-tehni\u010dkih koraka mogu da uslede potezi na terenu, na koje je ve\u0107 ranije upozoravano: na primer, napadi na vazduhoplovne baze i logisti\u010dke centre na teritoriji NATO dr\u017eava, i tome sli\u010dno.<\/p>\n<p>Nema potrebe da se nastavlja dalje. Jednostavno moramo da razumemo i da pomognemo na\u0161em neprijatelju da razume da strate\u0161ka stabilnost u stvarnosti \u2013 ne u uskom, tehni\u010dkom smislu ovog pojma \u2013 ne mo\u017ee funkcionisati u uslovima oru\u017eanog sukoba izme\u0111u nuklearnih sila, \u010dak i ukoliko je (za sada) priroda tog sukoba posredni\u010dka.<\/p>\n<p>Malo je verovatno da \u0107e neprijatelj brzo i lako prihvatiti ovo stanje stvari. Za po\u010detak, oni \u0107e morati da shvate koje su na\u0161e pozicije, i da otuda izvuku odgovaraju\u0107e zaklju\u010dke.<\/p>\n<p>Vreme je da se po\u010dne sa preispitivanjem pojmovnog aparata koji koristimo u sferi bezbednosne strategije. Govorimo o me\u0111unarodnoj bezbednosti, strate\u0161koj stabilnosti, odvra\u0107anju, kontroli naoru\u017eanja, ne\u0161irenju nuklearnog naoru\u017eanja, itd.<\/p>\n<p>Ovi koncepti nastali su tokom razvoja zapadne \u2013 prevashodno ameri\u010dke \u2013 politi\u010dke misli i na\u0161li su prakti\u010dnu primenu u oblikovanju ciljeva ameri\u010dke spoljne politike. Poku\u0161ali smo da prilagodimo njihovu primenu na\u0161im potrebama, ali uz me\u0161oviti rezultat.<\/p>\n<p>Vreme je da se po\u0111emo dalje i razvijemo na\u0161e sopstvene koncepte koji odra\u017eavaju poziciju Rusije u svetu i njene potrebe.<\/p>\n<blockquote><p><em>*Dmitri Trenjin je profesor istra\u017eiva\u010d na Vi\u0161oj ekonomskoj \u0161koli i vi\u0161i istra\u017eiva\u010d saradnik Insttuta za svetsku ekonomiju i me\u0111unarodne odnose, kao i \u010dlan Ruskog saveta za me\u0111unarodne odnose<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"https:\/\/standard.rs\/2024\/03\/26\/vreme-je-za-nuklearno-podsecanje-zapada\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Novi Standard<\/a><\/p>\n<p>Prevod: Milo\u0161 Milojevi\u0107\/Novi Standard<\/p>\n<p>Izvor: globalaffairs.ru<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mogu\u0107nosti verbalnih poteza u ovoj fazi ukrajinskog sukoba su iscrpljene. Kanali komunikacije sa Zapadom moraju ostati otvoreni, ali najva\u017enije poruke moraju biti poslate izvo\u0111enjem konkretnih poteza<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":397406,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-397403","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397403","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=397403"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397403\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":397408,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397403\/revisions\/397408"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/397406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=397403"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=397403"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=397403"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}