{"id":396561,"date":"2024-03-19T07:30:23","date_gmt":"2024-03-19T06:30:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=396561"},"modified":"2024-03-19T07:30:23","modified_gmt":"2024-03-19T06:30:23","slug":"polarni-put-svile-rat-za-arktik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/03\/19\/polarni-put-svile-rat-za-arktik\/","title":{"rendered":"Polarni put svile: rat za Arktik"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Lejla Red\u017eovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Jedan od najva\u017enijih istra\u017eiva\u010da sjevera, Norve\u017eanin Roald Amundsen je krajem 1906. godine prvi put u istoriji pro\u0161ao brodom od Grenlanda do Aljaske. Ekipi od \u0161est ljudi je trebalo vi\u0161e od tri godine da doplove od Atlantika do Pacifika, put dug skoro 1500 km kroz Sjeverozapadni prolaz.<\/p>\n

Danas za taj put ne treba vi\u0161e od mjesec dana. Usljed zagrijavanja planete, led na Arktiku se nepovratno topi. \u017dasent Lakroa iz Kanadskog instituta za za\u0161titu \u017eivotne okoline ka\u017ee da se koli\u010dina leda na kanadskom Arktiku od 1960. godine smanjila za 32 posto. Prema njenim rije\u010dima, temperatura se na sjeveru popela za 1,2 stepena u dvadesetom vijeku i to je dva puta vi\u0161e nego na drugim mjestima u svijetu. Ako se nastavi topiti ovom brzinom, do 2035. na Arktiku ljeti ne\u0107e biti leda a do kraja 21. vijeka ne\u0107e biti leda uop\u0161te.<\/p>\n

Arktik je bogat naftom, prirodnim gasom i rijetkim mineralima. Obiluje ribama u dubokim vodama bogatim planktonima. Pred njim je ogroman potencijal za brodski teretni prevoz. Ekonomski, geopoliti\u010dki i strate\u0161ki zna\u010daj od gospodarenja ledenim vodama sjevera \u0107e biti ogroman. Plovan Arktik \u0107e promijeniti svijet. Rat za prevlast je davno po\u010deo.<\/p>\n

Postoje tri puta preko sjevera.<\/p>\n

Sjeverozapadni prolaz (NWP) koji spaja Grenland i Aljasku i prolazi kroz kanadski Arkti\u010dki arhipelag.<\/p>\n

S druge strane je Sjeveroisto\u010dni prolaz (NEP) koji spaja Pacifik sa Evropom i prolazi iznad Rusije.<\/p>\n

Tre\u0107i put \u0107e biti otvoren onog dana kada nestane leda na Arktiku, i\u0107i \u0107e kroz me\u0111unarodne vode blizu Sjevernog pola. Taj put ne\u0107e biti dostupan jo\u0161 decenijama, tako da se borba trenutno vodi oko Zapadnog i Isto\u010dnog prolaza.<\/p>\n

Prvo i mo\u017eda najva\u017enije pitanje je ko ima suverenitet nad prolazom. Kada je u pitanju Zapadni prolaz, Kana\u0111ani tvrde da su to njihove teritorijale vode. Ne brane prolaz drugima, ali zahtjevaju da svaki brod koji krene kroz prolaz tra\u017ei kanadsku dozvolu.<\/p>\n

Nisu Kana\u0111ani stigli objasniti da Zapadni prolaz ide ba\u0161 kroz njihov arhipelag, da je voda zamrznuta ve\u0107inu godine i da Inuiti love i putuju tim ledom hiljadama godina i da su to njihove teritorijalne vode, kad eto Amerikanaca da objasne da nema \u0161anse da je prolaz kanadski nego da su to me\u0111unarodne vode.<\/p>\n

Ameri\u010dki tanker Menhetn je 1969. godine pro\u0161ao kroz Zapadni prolaz a da Sjedinjene Dr\u017eave nikada nisu tra\u017eile dozvolu. Kana\u0111ani nisu zaustavili tanker, kao da bi mogli i da su htjeli, nego su mu dodijelili ledolomca da ga isprati kroz prolaz. Ista se situacija ponovila sa ameri\u010dkim ledolomcem PolarSea, koji je pro\u0161ao od Grenlanda do Aljaske a da se Kana\u0111anima nikada nije prijavio.<\/p>\n

Doga\u0111aj je razbjesnio kanadsku javnost i izazvao diplomatski skandal. Kana\u0111ani su protestovali kako se Amerikanci vozikaju po njihovim teritorijalnim vodama bez dozvole. Amerikanci su se \u010dudom \u010dudili \u0161to da tra\u017ee dozvolu da plove kroz me\u0111unarodne vode.<\/p>\n

Nakon dugogodi\u0161njeg politi\u010dkog natezanja, SAD i Kanada su se slo\u017eile da se ne sla\u017eu oko suvereniteta nad Sjeverozapadnim prolazom. Potpisale su Arkti\u010dki sporazum bez da su se usaglasile ko je vlasnik vodenog prostranstva. SAD su dobile slobodu prolaza i mogu\u0107nost istra\u017eivanja vode, ali sa kanadskom dozvolom.<\/p>\n

Nije puno pro\u0161lo da se poka\u017ee ko je gazda u selu. Ameri\u010dka nuklearna podmornica je 2005. godine prekr\u0161ila Arkti\u010dki sporazum. Kana\u0111ani su bili izvan sebe, ali \u0161ta su mogli? Manje-vi\u0161e, samo protestovati. Sljede\u0107e godine su na sjeveru izveli vojnu operaciju. Nazvali su je Nunalivut, \u0161to na inuitskom jeziku zna\u010di: Ovo je na\u0161a zemlja (The land is ours) i teritoriju su nazvali Kanadski Sjeverozapadni prolaz.<\/p>\n

Godinu poslije, tada\u0161nji kanadski premijer Stiven Harper je najavio otvaranje luke na sjeveru. Tom je prilikom rekao: ”Kanada ima izbor kada je u pitanju odbrana na\u0161eg suvereniteta nad Arktikom. Ili ga koristimo ili ga gubimo. Da ne bude zabune, ova vlada ima namjeru da ga koristi. Arktik je klju\u010dan simbol na\u0161eg nacionalnog identiteta kao sjeverne nacije. On je dio na\u0161e istorije i ogroman je potencijal za na\u0161u budu\u0107nost”.<\/p>\n

Kako samo lijepo zvu\u010di, a kako je samo daleko od realnosti. Ako ho\u0107e da odbrani ili doka\u017ee svoj suverenitet nad Zapadnim prolazom, Kanada bi morala biti vojno i na svaki drugi na\u010din prisutna na sjeveru. Ona to nije jer nema ni vojni ni civilni kapacitet da kontroli\u0161e svoju obalu. Mnoge zemlje tajno \u0161alju svoje podmorice ispod leda u Arkti\u010dki okean, Kanada nema nikakav na\u010din da ih prati niti nadgleda jer nema nuklearne podmornice.<\/p>\n

Amerikancima je prolaz od vitalnog zna\u010daja za put od Isto\u010dne obale do Aljaske kao i za opskrbu njihove vojne baze na Grenlandu. Za njih su to me\u0111unarodne vode i od njih ne\u0107e lako odustati. Imaju oni \u017eelju da dominiraju Isto\u010dnim prolazom, za njega tako\u0111er tvrde da je u me\u0111unarodnim vodama i nervira ih rusko prisustvo u tom regionu.<\/p>\n

Nije da su se Rusi oko toga puno nasikirali. S druge strane Sjevernog pola potpuno je druga\u010dija pri\u010da. Rusija dominira u vojnom prisustvu i u ekonomskom i istra\u017eiva\u010dkom ulaganju na Arktiku. Obnavljaju stare sovjetske vojne baze i prave nove, grade luke, ula\u017eu u vojsku, imaju ve\u0107 \u0161est nuklearnih podmornica dok Kanada, kako smo vidjeli, nema ni jednu. Skoro je sigurno da \u0107e ruska strana postati plovna prije nego kanadska. Samim tim ima ve\u0107u komercijalnu i strate\u0161ku vrijednost. Isto\u010dnim prolazom se od Azije do Evrope \u0161tedi od deset do petnaest dana plovidbe.<\/p>\n

Kinezi, koji geografski ne pripadaju Arkti\u010dkom krugu, grade brodove, \u0161alju ekspedicije i nadgledaju vode Arktika. Investiraju ogromne pare u region i nadaju se napraviti Polarni Put Svile. Prije nekoliko godina su poslali svoj ledolomac Snje\u017eni Zmaj (Snow Dragon) da istra\u017ei vode Zapadnog prolaza i prikupi podatke za kinesku komercijalnu transportnu industriju. U planu im je pravljenje nuklearnih ledolomaca.<\/p>\n

Kinezi nisu jedini koji su zainteresovani za ekspolataciju Arktika. I druge zemlje se nadaju ekonomskoj koristi od prirodnih bogatstava skrivenih na sjeveru i slobodnog prolaza za putni\u010dke i teretne brodove.<\/p>\n

Put od \u0160angaja do Njujourka kroz Panamski kanal je dug oko 20,000 km. Kroz Zapadni prolaz se putuje 15,000 km i barem je sedam dana br\u017ee. Osim toga, voda u Panamskom kanalu je plitka i supertankeri u njoj ne mogu ploviti. Zapadni prolaz nema taj problem. Dubokim vodama Arktika, jednom slobodnim od leda, mo\u017ee ploviti bilo kakav super brod.<\/p>\n

Put od Londona do Tokija kroz Panamu je dug 23.000 km, kroz Suez 21.000 km a kroz Sjeverozapadni prolaz 16.000 km. U\u0161teda u vremenu: dvije sedmice.<\/p>\n

Sjeverozapadni prolaz je slabo kori\u0161ten jer je ve\u0107inu godine zale\u0111en. Ako i nije, velike sante leda plove po njemu. Nema otvorene vode nego se plovi u zamr\u0161enom lavirintu ostrva i arhipelaga od kojih je samo 10 posto istra\u017eeno i upisano u karte. Prije deset godina prvi teretni brod je pro\u0161ao kroz prolaz. Nordic Orion je bio 25% te\u017ei nego \u0161to bi bio da je i\u0161ao kroz Panamu, skratio je put za sedam dana i u\u0161tedio 200.000 ameri\u010dkih dolara. Brod je pratio kanadski ledolomac. Edvard Col, direktor Nordik Oriona je tom prilikom rekao da bez kanadske pomo\u0107i oni nikada ne bi uspjeli pro\u0107i.<\/p>\n

Najve\u0107i putni\u010dki brod koji je pro\u0161ao kroz Sjeverozapadni prolaz je kruzer Crystal Serenitz. U avgustu 2016. godine, 1500 putnika i posada su put od Vankuvera do Njujorka pre\u0161li za 28 dana. Karta za ovaj put je ko\u0161tala 22.000 ameri\u010dkih dolara.<\/p>\n

Sjeverozapadni prolaz jo\u0161 neko vrijeme ne\u0107e biti velika konkurencija Panami i Suezu, bez obzira na u\u0161tedu u vremenu i novcu. Osim nekoliko sedmica preko ljeta, put je ve\u0107inu godine i dalje zale\u0111en. Osim toga, nema razvijenu infrastrukturu, nema ni luke ni vojne baze i u slu\u010daju bilo kakve nesre\u0107e, nema nikoga u blizini da pomogne.<\/p>\n

Za razliku od komplikovanog i zamr\u0161enog kanadskog prolaza, ruski je puno pristupa\u010dniji i jednostavniji za pro\u0107i. Za ovu godinu su najavili otvaranje prolaza za plovidbu preko cijele godine.<\/p>\n

”Zajedno sa Novatekom, planiramo po\u010deti navigaciju brodova kroz Sjeveroisto\u010dni prolaz tokom cijele godine. Ovo je istorijska odluka, va\u017ena za cijeli Arktik i posebno za ekonomiju na\u0161e zemlje”, rekao je Aleksej Likha\u010dehov, direktor Rosatoma, ruske korporacije za nuklearnu energiju.<\/p>\n

Korporacije \u0161irom svijeta prate de\u0161avanja na sjeveru. Jo\u0161 u junu 2006. godine D\u017eord\u017e Njutn iz Komisije za istra\u017eivanje Arktika je upozorio da su kompanije izdvojile oko 4,5 milijarde dolara za brodove koji mogu ploviti kroz vode u kojima ima leda. Iako tokom ljetnjih mjeseci prolaz postane plovan i dalje ima santi leda koje mogu biti opasne za brod.<\/p>\n

Poslije Hladnog rata, Arktik nije imao zna\u010dajnijih geopoliti\u010dkih sukoba. Okovan ledom, nepristupa\u010dan, hladan i dalek, bio je zanimljiv uglavnom avanturistima. Globalno otopljavanje je stavilo Arktik pod opsadu. Rusi su prisutni ispod vode, Amerikanci u vazduhu, a Kana\u0111ani se bore za teritoriju koju su godinama ignorisali a sada nemaju nikakav kapacitet da brane ili tra\u017ee kao svoju.<\/p>\n

Polarni put svile je sasvim realna budu\u0107nost. Mnoga pitanja su otvorena, od toga ko \u0107e ga kontrolisati, kako \u0107e se rije\u0161avati ekolo\u0161ka i pitanja za\u0161tite prirodne okoline, ko \u0107e i kako eksploatisati prirodne resurse, kada \u0107e put biti dostupan tokom cijele godine, ho\u0107e li i kada biti infrastrukture da podr\u017ei teretni i putni\u010dki saobra\u0107aj. Bez obzira \u0161to danas nema odgovora ni na jedno od ovih pitanja, plovna sezona na Arktiku je sve du\u017ea a brodovi sve ve\u0107i i ledootporni.<\/p>\n

Rat za Sjever je po\u010deo.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Lejla Red\u017eovi\u0107 Jedan od najva\u017enijih istra\u017eiva\u010da sjevera, Norve\u017eanin Roald Amundsen je krajem 1906. godine prvi put u istoriji pro\u0161ao brodom od Grenlanda do Aljaske. Ekipi od \u0161est ljudi je trebalo vi\u0161e od tri godine da doplove od Atlantika do Pacifika, put dug skoro 1500 km kroz Sjeverozapadni prolaz. Danas za taj put ne treba […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277809,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-396561","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/396561","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=396561"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/396561\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":396564,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/396561\/revisions\/396564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=396561"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=396561"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=396561"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}